Izdanje:
Marko Prpić/Pixsell
Hrvatska banka za obnovu i razvoj i do sada je imala veliku ulogu u financijskoj potpori gospodarskom sektoru. Nova Vlada HBOR-u želi dati dodatnu dimenziju i dokapitalizacijom omogućiti toj banci ubrizgavanje još više novca u posrnulu privredu, posebno u malo i srednje poduzetništvo. Na čelu te institucije već devetnaestu godinu je Anton Kovačev.
f: Koji mali i srednji poduzetnici mogu dobiti povoljne HBOR-ove kredite?
HBOR ima ukupno 27 programa od kojih je trinaest usmjereno isključivo na razvitak malog i srednjeg poduzetništva. Uz kreditne linije za poduzetnike-početnike i pronalazače, HBOR nudi programe ženama poduzetnicama, kredite za trajna obrtna sredstva, razvoj poljoprivrede i turizma te otoka. Kako bi se povećala iskorištenost sredstava pretpristupnih fondova uveli smo i programe koji omogućuju financiranje cjelokupne investicije za projekte koji se kandidiraju za korištenje bespovratnih sredstava iz IPARD-a i IPA-e. Osim toga imamo i zaseban program za mikro, male i srednje poduzetnike koji provodimo u suradnji s Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW), Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB) i Europskom komisijom. Mali i srednji poduzetnici mogu koristiti i druge kreditne programe, što znači da se u HBOR mogu javiti svi koji imaju dobre i održive projekte koji se odnose na ulaganja u proizvodne i uslužne djelatnosti koje rezultiraju otvaranjem radnih mjesta, povećanjem izvoza te ujednačenim regionalnim razvitkom.
f: HBOR se posljednjih godina dijelom orijentirao na dodjelu obrtnih sredstava na koja je išlo više novca nego za razvoj. Je li se to u međuvremenu promijenilo?
HBOR je uočivši potrebe hrvatskih gospodarstvenika za obrtnim sredstvima pravovremeno prilagodio strategiju poslovanja banke. Do pojave krize prvenstveno smo bili usmjereni na kreditiranje investicija, ali izbijanjem krize mijenjamo strategiju i uvodimo nove programe, te stvaramo preduvjete za rješavanje problema nelikvidnosti. Tako je u 2009. i 2010. godini omjer odobrenih kredita bio gotovo 80 % u korist obrtnih sredstava da bi se lani udvostručio broj odobrenih kredita za investicije.
f: Spomenuli ste kredite za poduzetnike-početnike? Koliko ih je odobreno prošle godine i kako tehnički ide proces dobivanja novca za pokretanje posla?
Taj se program odnosi na poduzetnike koji tek kreću s poslovanjem tako da ih poslovne banke ne žele pratiti s obzirom na prevelik rizik. Zato smo izravno preuzeli njihovo financiranje. Kako bi smanjili ne samo vlastiti rizik nego i rizik budućeg poduzetnika, u početnoj fazi provedbe programa organizirali smo seminare, odnosno radionice u okviru kojih su početnici stjecali osnovna znanja o financijskom i poduzetničkom sektoru, istovremeno smo ih tako i procjenjivali. Na radionicama se izrađuju poslovni planovi i osmišljavaju projekti. Na temelju tih podataka možemo procijeniti je li poduzetnik sposoban upustiti se u realizaciju projekta, ali isto tako i oni sami dolaze do spoznaja o riziku u koji se upuštaju.