Izdanje:
Patrik Macek/Pixsell
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i šef Delegacije EU Paul Vandoren ovih dana putuju Hrvatskom obilježavajući Europski tjedan.
f: Proslavljen je Dan Europe, ali imamo li zapravo što slaviti? EU je u najvećoj krizi od svog postanka. Što znače izbori u Grčkoj i Francuskoj?
Naravno da imamo što slaviti. Dan Europe je i dan pobjede nad fašizmom u Europi. A pobjeda nad fašizmom je pretpostavka našeg postojanja i, svakako, pretpostavka postojanja slobode u Europi. Ekonomska kriza nije samo u Europi, već u svim starim etabliranim ekonomijama i demokracijama (države u ekspanziji poput Kine, Indije i Brazila su nešto drugo). To je globalni problem koji nije nastao u Europi, ali se tu reflektira. Naš temeljni razlog za cijeli proces ulaska u EU je bio i ostaje politička stabilnost. Bez nje nema izgleda za gospodarski oporavak. Što se tiče ekonomskog dijela, vidljivo je da je i unutar EU mogućnost vlastitih gospodarskih politika velika. Dovoljno je usporediti Švedsku i Grčku ili Finsku i Portugal. Neki su se s krizom nosili uspješnije, a neki manje uspješno. To se u prvom redu odnosi na financijski segment. Svaka zemlja ima autonomiju. Dapače, nedostatak EU je premala, a ne prevelika koordinacija. Bili mi unutar EU ili ne, mi ćemo morati voditi svoju gospodarsku politiku i to ćemo raditi bolje ili lošije. Europa nam donosi političku stabilnost, što utječe od kreditnog rejtinga nadalje, te šansu da uspješno iskoristimo mogućnosti koje nam dolaze kroz korištenje europskih fondova. Unutar Europske monetarne unije, u koju mi još ne ulazimo, postoji i mogućnost da se zemljama koje se nađu u poteškoćama pomogne. Mi se ne trebamo bojati da će EU odlučivati umjesto nas, ali se jako moramo bojati da ne bismo mi loše odlučivali - no to će biti naša odgovornost bili mi unutar ili izvan EU.
f: Očekujete li velike promjene nakon što je na francuskim izborima pobijedio François Hollande? Znači li to odustajanje od inzistiranja na štednji kao načinu izlaska iz krize?
Ako pogledate europske dokumente, vidjet ćete da se u svima uz mjere štednje naglašava i gospodarski oporavak, stvaranje radnih mjesta, dinamiziranje nacionalnih ekonomija. Ono što je izbor Hollandea promijenio nije uvrštavanje te teme na dnevni red, nego stavljanje naglaska na tu temu. Mislim da je to dobro. Okviri unutar kojih se i Hollande i svi ostali u EU mogu kretati u velikoj su mjeri zadani, ali u postojećoj kombinaciji, njegov bi izbor mogao na prvo mjesto staviti razvoj.
f: Kada ste govorili o koristima koje će Hrvatska imati od EU, spomenuli ste fondove. Činjenica je, međutim, da slabo povlačimo sredstva iz europskih fondova.
Mnogo prije izbora govorila sam da nama treba snažan tim od 200-300 mlađih ljudi koji će biti osposobljeni za pripremanje projekata i to je nešto što se upravo priprema u Ministarstvu regionalnog razvitka i europskih fondova. Naša situacija nije bitno različita od one koju su imali Poljaci. Oni nisu bili naročito dobri u privlačenju pretpristupnih fondova, a onda su doveli mladu ekipu, koja se bavila isključivo europskim projektima - pa su u puno zahtjevnijim uvjetima po ulasku, kad se radi o puno većim sredstvima, zapravo predvodnici. Moramo se ekipirati. To je ona situacija kada uložite 10 da bi dobili 1000.
f: Iz Europske komisije su nakon Izvješća o monitoringu poručili kako očekuju da hrvatska vlada u zakone uvrsti preporuke EK - posebno tu mislim na Zakon o sukobu interesa. O kakvim je preporukama riječ?
Mi smo u Izvješću o monitoringu dobili 51 konkretnu primjedbu koje se odnose na različite zakone i pravila. O tome će se raspravljati na Vijeću za opće poslove, gdje mi ne možemo raspravljati, ali i na Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje 6. lipnja gdje ćemo mi direktno iznositi svoje odgovore i stavove. Na Vladi je akcijski plan o ispunjavanju te 51 točke, po ministarstvima i s rokovima. Što se tiče zakona o sukobu interesa, sljedeći tjedan naši pravni stručnjaci idu na dodatne konzultacije sa stručnjacima Komisije i kako dogovore, tako ćemo formulirati pojedine odredbe u zakonu. Ministri se izrijekom ne spominju u Izvješću o monitoringu, na taj se problem Komisija referira kroz dvije rečenice u kojima spominju promjenu kriterija za izbor u nadzorne odbore tvrtki, te kako je potrebno držati striktnu kontrolu nad sprečavanjem sukoba interesa u tvrtkama u državnom vlasništvu.
f: Znam da se u Izvješću ministri izrijekom ne spominju, međutim, EK inzistira na tome da se mora izbjeći svaki sukob interesa. Koji bi bio najbolji način da se zadovolji EK?
I nama je stalo da se izbjegne bilo kakav sukob interesa. Nikome nije u interesu da se ministri sada natrpaju po nadzornim odborima. Mi želimo da se tamo gdje nije bilo odgovornosti - a to je za Inu očito - situacija sredi i da se za vlasništvo preuzme odgovornost. Primjedbe koje smo dobili su pravničke, nisu političke i baš zato su dogovorene konzultacije. U tim će se konzultacijama na razini pravnika dogovoriti formulacije.
f: Znači ne možete sada konstatirati niti hoće li ministri ići ili ne u Nadzorni odbor Ine?
Po ovome što ja vidim, tu nema nekih posebnih prepreka što se Ine tiče. Nema nikakvog masovnog ulaska u nadzorne odbore, ali mora postojati jedna jedinstvena formulacija. Ono što bi bilo nedopustivo je da država odustane od odgovornosti. Mora imati načina da preuzme odgovornost za vlasništvo koje je u konačnici vlasništvo građana ove zemlje. Upravo zato što nije bilo odgovornosti dogodilo se što se dogodilo i sada smo u ovoj situaciji.
f: Što će biti s brodogradnjom? Što je s novim planovima da u brodogradilišta uđu fondovi za gospodarski razvoj?
Ako dođe do toga, bojite li se da bi u Bruxellesu to mogli shvaćati kao novo uplitanje države, s obzirom da u je u portfeljima tih fondova država ima 50 posto vlasništva? Niti jedan model se neće prihvatiti dok nije usuglašen s Komisijom, odnosno povjerenikom za tržišno natjecanje. Okvir je prethodno zadan, a kakvo će konkretno rješenje biti ja u ovom trenutku ne mogu reći s obzirom da se time bave Ministarstvo gospodarstva i EK. Model će svakako biti usuglašen s EK i svakako će biti obznanjen u drugoj polovici lipnja. Šest godina se nije radilo ništa, odnosno jedno se govorilo, a drugo se radilo.
f: Pojavila su se tumačenja da je riječ zapravo o solo planu potpredsjednika Čačića koji proizlazi iz njegove suradnje sa Škegrom i njegovim fondom Quaestus?
To je razina trača. Komisija s nikim ne razvija takve posebne odnose - oni će s Ministarstvom gospodarstva usuglasiti model, koji će se onda provesti.
f: Kako komentirate pad popularnosti HNS-a i usmjeravanje svih negativnih osjećaja prema potpredsjedniku Čačiću? Prema neformalnim informacijama i u SDP-u su nezadovoljni prevelikom ulogom koju si je dao Čačić. Što će biti s koalicijom?
Koalicija nije ugrožena i tu nema nikakvih problema. O situaciji mogućeg pada rejtinga mi smo u HNS-u razgovarali još prije izbora jer je gotovo pravilo da se to događa u takvim odnosima. Međutim, nije nam pomoglo to što smo o tome razgovarali. Očito nismo poveli dovoljno računa. Dobili smo teške resore - i zanimljive i važne i ne bunim se - ali teške resore. U tim uvjetima uspostavljanja ministarstava i pokretanja posla - ja sam se tek u veljači okrenula ministarstvu jer sam se prije toga bavila pitanjima referenduma i arbitraže sa Slovenijom - nismo zapravo vodili računa o svom rejtingu. Nije važno samo napraviti posao, važno je pronaći i dobar način da se to prenese javnosti.
f: Ali rade se stvarno velike greške, poput Čačićeve izjave “Shit happens” ili smijanja premijera i potpredsjednika vlade prilikom najavljivanja novih cijena plina.
Slažem se, ali nemojte misliti da je Čačiću drago što se moraju donositi takve odluke, Upravo suprotno, to njega silno opterećuje. Ovo je faza u kojoj se tek trebaju uspostaviti preduvjeti da bi se postigli pozitivni rezultati, učvrstiti neki zdravi temelji. Svaki čovjek ima neki svoj način, a on često ljudima izgleda, u najbolju ruku, neobično. Ali njemu po njegovoj prirodi nije drago kad donosi loše vijesti. Obrnuto, on je baš poduzetnički tip koji želi rezultate. Mislim da će s pojavom prvih rezultata ta nelagoda nestati. Ali jasno je da sve te ključne i neugodne odluke nisu Čačićeve odluke. To su odluke vlade. Nitko u vladi takve odluke ne može donositi samostalno.
f: Stječe se dojam da popularnost vladi pada ne toliko zbog teških odluka koje su se morale donijeti, koliko zbog neprimjerenih izjava, ali i izostajanja premijera Milanovića iz javnosti?
Slažem se da trebamo promijeniti način istupanja u javnosti. Kad se počnu pokazivati opipljivi rezultati mislim da će ta napetost splasnuti.
f: Kad će to biti?
Raščišćavanje će se vidjeti ove godine, a prvi rezultati do konca ove ili početka iduće godine.
f: Kažete da ste na stanje u vašem ministarstvu pažnju uspjeli obratiti tek u veljači. Kada ćemo dobiti nove diplomate?
Usuglašena lista je u proceduri - u fazi smo traženja i čekanja agremana. Popunili smo mjesta za sve kojima je mandat istekao do kraja 2011. ili prije.
f: Jeste li se odmakli od prijašnje prakse “nesporazuma” između ministarstva, ureda premijera i ureda predsjednika?
Nismo imali nikakvih nesporazuma. Sve smo se normalno dogovorili. Uz nekoliko iznimaka, koncentrirali smo se na ljude koje imamo u kući.
f: Kako vam se inače čini stanje u MVEP-u?
Mješovito. Ima jedan broj ljudi koji su odlični. Neki su dobri, ako ih se stavi na odgovarajuće poslove, a ima i onih koji nisu dobri, koji su čak i po broju višak. U osam godina broj ljudi se udvostručio. Ja ne kažem da su svi ti ljudi koji su došli nekvalitetni, ali ih ima previše. Zakonski u ovom trenutku nemate načina nagraditi dobre i sankcionirati loše.
f: Što će biti s takvim ljudima?
Nama treba tim mladih ljudi koji na drukčiji način rade i prilaze poslu, imaju drukčiji tip znanja i vještina. Mi istovremeno imamo i previše i premalo ljudi. Oni koji mogu, hoće i znaju su preopterećeni i rade do kasno u noć, a s druge strane ima ljudi za koje nisam sigurna što zapravo rade. Postoji, dakle, potreba za jedan drugačiji, manji broj ljudi s drugačijim profilom. Nama bi upravo ulazak u EU mogao biti podloga za reformiranje državne uprave jer mi ne možemo funkcionirati u EU bez poznavanja stranih jezika i europskih institucija. Sadašnjih 60-ak ljudi u misiji u Bruxellesu sjedi na približno 300 raznoraznih tijela i radnih grupa. Oni moraju biti osposobljeni za sudjelovanje u tim skupinama i imati oformljene stavove. Nema malo ljudi kod nas koji već imaju iskustva volontiranja ili stažiranja po europskim institucijama. Ima ih.
f: I gledaju kako otići?
Poljaci, koji imaju puno više stanovnika, rekli su mi kako moramo obrazovati dva seta ljudi. Prva ekipa će otići u privatni sektor jer imaju potrebna znanja, a tamo će dobiti bolje plaće. Nama je prva ekipa otišla i trebamo još toliko ljudi obrazovati kroz državnu upravu. Taj drugi set je temelj nove državne uprave. Pri MVEP-u planiramo svojevrsni centar izvrsnosti. Moramo rasformirati naš pregovarački tim u kojem su manjim dijelom bili ljudi iz našeg ministarstva. Tu su bili ljudi i iz drugih ministarstava, gospodarske komore, akademske zajednice, sindikata. eksperti za pojedine projekte. Taj centar bi okupio ljude kao projektni tim koji bi pristali da se njihove biografije koriste za prijavljivanje za europske fondove i druge temelje financiranja, a oni bi djelovali kao konzultanti za zemlje u regiji koje su potencijalni kandidati za EU, ali i za zemlje južnog Mediterana koje trebaju graditi institucije države u postkonfliktnim situacijama. To nam je i potencijalni input u ono što se zove europska zajednička vanjska i sigurnosna politika.