Izdanje:
Tri dana nakon izbora ljevičara Françoisa Hollandea za novog šefa francuske države, predsjednik EU Herman Van Rompuy najavio je da će se čelnici EU 23. svibnja sastati na izvanrednom summitu na kojem će raspravljati o poticanju gospodarskog rasta. Hollandeova pobjeda izgleda bi mogla biti kap koja će prevagnuti u odbacivanju stroge štednje, koje se Europa dosada držala kao najboljeg načina rješavanja krize. Čovjek koji je s vlasti srušio zagovornika fiskalnog pakta Nicolasa Sarkozyja, izbore je dobio i na obećanju da će dugove smanjiti i povećanjem poreza za bogate te na dohodak od kapitala i banaka. Prema istraživanju magazina Banka, koje je proveo GfK, gotovo 70 posto građana Hrvatske podržava uvođenje poreza na imovinu i financijsko bogatstvo, ali samo ako je riječ o “ekstraimovini”. Među njima 30 posto smatra da treba oporezovati ako je riječ o drugoj nekretnini, te kada se radi o visokim plaćama i velikim zaradama na dionicama. Znači li to da je kod građana Hrvatske sazrela svijest da bez odricanja i novih poreza nema izlaza iz krize ili da se boje da će naći u istoj situaciji kao Grci?
Radikalizacija mjera
– Podrška uvođenju poreza na imovinu i bogatstvo od strane većine građana proizlazi iz elementarnog uvida da prema dosadašnjem poreznom sustavu bogati građani nisu u dovoljnoj mjeri doprinosili punjenju proračuna. Naravno, pri uvođenju takvih poreza treba voditi računa o visini poreznih stopa kako ne bi došlo do nekih negativnih posljedica za funkcioniranje gospodarskog sustava. Kod građana sazrijeva svijest da bez odricanja pa i novih rezova nema izlaza iz krize. Problem je u tome što oblikovatelji javnog mnijenja šire protivnu svijest i svaku mjeru nove Vlade koja ide u tom pravcu dočekuje na nož. Zbog toga je dio građana u dilemi gdje je istina. Činjenica je da mi još nismo došli do dna krize i da će daljnja odricanja pogoditi i plaće te neka druga osobna primanja – smatra mr. sc. Zoran Malenica, sociolog s Pravnog fakulteta u Splitu. Vjerojatno su na takve stavove, tvrdi, utjecala zbivanja u Grčkoj i Španjolskoj. Međutim, iskustvo Grčke u zadnje dvije godine pokazuje da radikalne restrikcije i odricanja mogu dovesti do potpunog “umrtvljenja” gospodarstva. Zato je važno da vlade u spomenutim državama, ali to vrijedi i za našu Vladu, implementiraju program gospodarskog razvoja koji će kombinirati mjere štednje s mjerama razvoja.
To nije lako, ali je vrlo bitno za brzinu i kvalitetu izlaska iz krize, mišljenja je Malenica. Saborski zastupnik i predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar smatra da visok postotak podrške oporezivanju imovine u istraživanju govori prije svega o nepoznavanju sadržaja zakona koji se najavljuje. – Istraživanje bi bila pametno da je napravljeno nakon donošenja zakona, jer bi se tada vidjelo što ljudi doista misle. Ovakvo istraživanje spada u onu kategoriju po kojoj 60 posto ljudi misli da Vlada ide u dobrom smjeru, a u istoj anketi 80 posto odgovori da je protiv povećanja PDV-a. Stoga mislim da je istraživanje u funkciji priprema za ovakvu odluku, kako bi se moglo potkrijepiti da je većina ‘za’ – tvrdi Lesar. No kada bi se znalo što je ekstraimovina, a što je druga imovina vjerojatno bi drugačije razmišljali. Jer, što ako imate stan u Zagrebu, a kuću u Zagorju, koju ne možete već tri godine prodati? Kako bi vam u tom slučaju legao porez na imovinu s kojom ne znate što ćete, a košta vas, pita se Lesar.
Pritisak vlasti
Po njemu ni u Hrvatskoj nije isključen scenarij Grčke, Španjolske ili Portugala, jer “je to svuda moguće kada se pretjera s pritiskom na narod”. Unatoč pritisku narod se i dalje spreman odricati. – Građani su pokazali spremnost na odricanje u nekoliko ključnih trenutaka novije povijesti, 1990., potom u sve vrijeme agresije na Hrvatsku, poslije Oluje, zatim 2000. kao i poslije svakih idućih izbora, ali niti jedna politička garnitura nije se pokazala doraslom niti vrijednom ukazanog povjerenja. Naprotiv, sve ocjene bi se mogle kretati u rasponu od nesposobnosti pa sve do izdaje – ocjenjuje prof. dr. sc. Renato Matić, sociolog i predavač na Hrvatskim studijima. Ističe kako uzroci krize u Hrvatskoj Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu nisu isti jer su Hrvati prije svega temeljito opljačkani u više faza i na više razina. Pored razmahanog klasičnog i organiziranog kriminala, hrvatski su građani žrtve nekažnjenog ratnog profiterstva, nikad rasvijetljenih ekonomskih zločina u doba privatizacije, korupcijskih skandala, utaje poreza, ali i niza neodgovornih odluka svih vladajućih čije ćemo posljedice osjećati i plaćati desetljećima.
Olako smo nasjeli na mit o ekonomskoj krizi, zaboravljajući specifične uzorke, s kojima se nisu susretale niti Grčka, niti Španjolska, niti Portugal, zaključuje Matić. Dr. sc. Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je svojedobno predlagao porez na kapitalnu dobit, smatra da je trebalo oporezovati špekulante. I po njemu se hrvatski građani boje grčkog scenarija. To nije ista situacija, ali je slična. EU je ponizila grčki narod i na ovim izborima se vidjelo da Grci ne žele nikome dati povjerenje pa će biti vrlo teško, ako ne i nemoguće sastaviti Vladu. Neće vladati vojna hunta, ali će vladati diktatura EU, smatra Jurčić.
Veliki špekulanti
Kada je u pitanju oporezovanje špekulanata izračun je vrlo jasan. – Ako netko proda dionice za dva mjeseca to je špekulacija i porez je 50 posto, ako proda za godinu dana, porez je 40 posto, a ako proda nakon pet godina nema oporezivanja, jer se tu radilo o investiciji, a ne o špekulaciji. Porez na imovinu je puno složeniji, jer se mora odlučiti o metodi. Ako se odreže paušalni porez nagrabusit će ponovo oni siromašni. Po meni, takva vrsta poreza je proces i trebao bi trajati do desetak godina. Jer treba srediti popise imovine, razdijeliti kategorije imovine, što je djedovina, a što novostečeno bogatstvo – tvrdi Jurčić. Opasnost je i da to od poreza preraste u ozbiljno političko pitanje, jer bogati će se relativno jeftino moći domoći vrijednih nekretnina, a isto tako i stranci koji su bolje kupovne moći od naših građana. “To je nenarodna i nenacionalna politika, ova Vlada svojim poreznim udarima čini ključnu grešku, jer treba prvo povećati dohodak, a onda oporezivati”. Unatoč svemu građani su vladi Zorana Milanovića dali mandat da na više razina učini pomake, da s jedne strane poduzme radikalnije mjere oduzimanja nepravdom ili kriminalom stečene imovine, ali i da donese pozitivne i poticajne odluke za rješavanje problema, naglašava Matić. – Nisu dobili mandat kako bi odjednom zaključili, žao nam je problemi su toliki da ih nismo mogli predvidjeti, a još manje da za probleme okrive žrtve lopovluka i nesposobnosti, a to su građani – upozorava on. Najnoviji CRO Demoskop pokazuje da se povjerenje između Milanovićeve vlade i birača topi kao snijeg na suncu. Za mjesec dana Vladi je povjerenje palo gotovo 12 posto.
Treba imati u vidu da se je Vlada prije mjesec dana zadužila za 1,5 milijardu eura uz kamatu od oko 7 posto (bila je riječ o prodaji obveznica na rok od 10 godina), navodi Malenica. U slučaju da i ove godine dođe do smanjenja društvenog bruto proizvoda za 1,5 do 2 posto, kao što predviđa većina ekonomskih analitičara, onda će se povećati udio našeg ukupnog duga u BDP-u, a upitno je da li će se moći ostvariti predviđena prihodna strana državnog proračuna, upozorava splitski sociolog. Ako građani nemaju povjerenja u Vladu kojoj rejting pada, zašto onda podržavaju najavljenu vladinu mjeru da će 2013. uvesti poreza na imovinu i bogatstvo? – Vjerujem da je prošlo vrijeme nekritičkog kupovanja ideja i obećanja u paketu. Ovdje je riječ o konkretnoj, mjerljivoj namjeri za koju će se moći jasno vidjeti koliko je djelotvorna. Također je bitno da je za to obećanje, kao i za nekolicinu drugih najavljenih obećanja, netko od ministara izrijekom osobno preuzeo odgovornost, što je u slučajevima prijašnjih vlada, treba priznati, bilo nezamislivo. Riječ je utaji poreza vrijednog, prema riječima odgovornog dužnosnika, više od pedeset, a prema neovisnijim procjenama i koju stotinu milijardi, pa zašto se ne bismo nadali da ih je moguće naplatiti od naših nepošteno prebogatih sugrađana i iskoristiti za zajedničko dobro – pita se Matić.
Stručna skepsa
Ekonomisti su skeptičniji kada je u pitanju svijest građana o općem dobru. Unatoč svemu građani Hrvatske nisu promijenili svijest i ne shvaćaju potrebu odricanja ili novih poreza, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta dr. sc. Sandra Švaljek također. – Bilo bi vrlo hrabro na temelju jednog istraživanja zaključiti da se promijenila svijest i da građani shvaćaju potrebu odricanja ili novih poreza. Više se to odnosi na onu ‘nek’ susjedu crkne krava’– kaže Švaljek. Ona misli da Hrvatima nije bliska grčka situacija i da ne misle da bi se isto moglo dogoditi i nama, jer “naši građani nemaju osjećaj da se na nas odnose čvrsti mastriški kriteriji i nemaju dojam da se na našu situaciju može preslikati grčka situacija”. Stvari, nažalost, nisu tako jednostavne da se sve svodi samo na izbor između rasta i štednje, povećanja ili smanjena poreza kao strategija za rješavanje krize i državnog duga. Gotov recept, izgleda, za nikoga ne postoji, pa ni za Hrvatsku.