Zagreb godinama rasipa najmanje polovinu pitke vode: cijevi pucaju triput dnevno

Zagreb rasipa polovinu pitke vode, više od 60 milijuna kubnih metara godišnje. Tri puknuća dnevno višegodišnji je prosjek kvarova na javnoj vodoopskrbnoj mreži glavnog grada. Podaci su to koje je Vodoopskrba i odvodnja (VIO), tvrtka u sastavu Zagrebačkog holdinga, dostavila Forum.tm-u

No to je samo ono što se pouzdano zna. “Nekontrolirano curenje vode iz mreže nije lako utvrditi jer su podzemna curenja malog intenziteta i teško ih je detektirati”, kazali su u Vodoopskrbi i odvodnji. Je li, dakle, polovina, ili možda mnogo više – ne možemo znati. Tako glavni grad, povrh toga što su njegovi stanovnici konstantno izloženi neizvjesnosti mogućega iznenadnog gubitka vode zbog čestih puknuća cjevovoda, u vremenu klimatske krize i globalne brige za buduću opskrbu vodom – razbacuje polovinu životno važne tekućine koja će se u budućnosti, u to ne treba sumnjati, pokazati vrjednijom od nafte i zlata.

“Vodovodna mreža u gradu Zagrebu je stara i dotrajala”, lakonski su konstatirali u VIO-u, odgovarajući na pitanja Forum.tm-u. “Vodoopskrbni cjevovodi sastavni su dio velikog i kompleksnog sustava vodoopskrbe te je tehnički kvar na svakoj konstrukciji uvijek moguć. Sustav javne vodoopskrbe grada Zagreba ima oko 3500 kilometara cjevovoda raznih profila, namjene i ugrađenih raznovrsnih materijala, a njihov sastav ne ispušta nezdrave spojeve u vodu. Materijali od kojih su građeni dijelovi vodoopskrbnog sustava razvijaju se tijekom vremena u svojoj tehnološkoj evoluciji”, kažu u Vodovodu i odvodnji.

Sudeći po podacima VIO-a, golema većina Zagrepčana ima tekuću vodu. “Danas u gradu Zagrebu, priključenost na javnu vodoopskrbu iznosi oko 97 posto”, a “VIO svakodnevno ulaže napore za postizanje postavljenih ciljeva, kako izgradnje nove mreže tako i održavanja postojeće, a u svrhu osiguranja kvalitetne javne vodoopskrbe i odvodnje svakog kućanstva.”

No napora će biti još. “Učestalost puknuća cjevovoda i ostalih vrsta kvarova ne razlikuje se od višegodišnjeg prosjeka. U protekle dvije godine zabilježeno je oko 2300 puknuća cjevovoda, a VIO kontinuirano provodi, u formi planiranja i provođenja, projektiranja i izvođenja, radove na rekonstrukciji i dogradnji postojećeg javnog vodoopskrbnog sustava. Trenutni gubitci iznose oko 50 posto, odnosno preko 60 milijuna kubnih metara na godinu.”

Predstoji, kažu u VIO, “višegodišnji rad” da se ti skandalozni gubici smanje, i zaustavi masovno pucanje cijevi javnog vodovoda. “Planiranim programima investicija obuhvaćene su i glavne lokacije gubitaka vode, kao i druge određene mjere koje će dovesti do smanjenja gubitaka vode u Gradu Zagrebu”, tvrde u VIO, objašnjavajući kako se investicije realiziraju kroz javno dostupan Višegodišnji program građenja vodno komunalne infrastrukture, a podijeljene su po gradskim četvrtima, gradovima i općinama na uslužnom području VIO-a.

Riječ je o oko 450 investicija ukupne financijske vrijednosti pola milijarde eura - 3,5 milijardi kuna - i raznih faza gotovosti: od projektnog zadatka, idejnog i glavnog projekta, ishođenih lokacijskih dozvola, riješenih imovinsko pravnih poslova, ishođenih građevinskih dozvola te u konačnici ugovorenih radova, radova u tijeku i netom završenih radova. “Neizostavno je za spomenuti kako je za realizaciju projekta u potpunosti, a kao i na svim drugim područjima, potreban višegodišnji rad na svakom projektu – od ideje, nabave, ishođenja potrebnih dozvola te na kraju izvođenja radova i priključenja. Godišnje se u Višegodišnji plan građenja putem Plana nabave za tu godinu uvrsti otprilike 60 novih investicija”, kažu u VIO-u.

Najveći projekt u sklopu Višegodišnjeg plana, “Projekt Zagreb”, vrijedan tristotinjak milijuna eura, odnosno dvije milijarde kuna, ove bi godine trebao biti prijavljen za financiranje, a dovršen unutar četiri godine. “Očekujemo da ćemo u 2023. godini biti spremni aplicirati Projekt na ograničeni poziv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te izvesti sve planirane radove u periodu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.”, objašnjavaju u VIO. “Svrha projekta je poboljšanje operativnih učinkovitosti i proširenje mreže odvodnje i vodoopskrbe. Ciljevi projekta su smanjenje učestalosti kvarova, smanjenje gubitaka vode u sustavu te smanjenje potrošnje električne energije, povećanje broja stanovnika s pristupom javnoj vodoopskrbi, povećanje priključenosti stanovništva na sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje. U tijeku je Izrada studije izvodljivosti, studije o utjecaju na okoliš i aplikacije za prijavu projekta ''Projekt Zagreb'' za sufinanciranje iz EU fondova.”

VIO upravlja sustavima javne vodoopskrbe Grada Zagreba, Grada Samobora, Grada Svete Nedelje i Općine Stupnik. Na tom je području, tvrde, voda ispravna i zdrava. “Rezultati kontrole koju svakodnevno provodi Služba kontrole kvalitete vode VIO, kao i rezultati monitoringa zdravstvene ispravnosti vode koji provode Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' i Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije, potvrđuju da je voda vrlo kvalitetna i zdravstveno ispravna prema propisanim uvjetima”.

Kada je u javnom vodoopskrbnom sustavu grada Zagreba riječ, to je vjerojatno jedina utješna vijest. Jer, kad im je voda već zdrava, valja se nadati da se građani neće razboljeti od onoga što je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević polovinom siječnja nazvao “neizdrživim”: poraznoga stanja javnoga zagrebačkog vodovoda, zbog kojega gradska uprava, prema Tomaševićevim riječima, nije imala drugog izbora nego da najavi – petnaestpostotno poskupljenje vode u Zagrebu od ožujka. "Povući ćemo 1,8 milijardi kuna iz EU fondova”, kazao je Tomašević najavljujući velike radove na popravcima, “ali to moramo sufinancirati sa 30 posto. S obzirom da vodoopskrbna poduzeća po zakonu moraju biti samoodrživa, mogu jedino povećati svoje prihode, nema drugog rješenja", pokušao je Tomašević opravdati poskupljenje. Kad već, dakle, curi iz cijevi, mora i iz novčanika. I to očito – još godinama.