Davor Verković
<p>Davor Verković je novinar koji je cijelu dosadašnju karijeru proveo prateći turizam. Ne samo da je obišao sve hotele i restorane od Iloka do Prevlake i natrag, nego vrlo dobro poznaje turističke trendove i još bolje njihove kreatore</p>
Globalenvision.org
Hoće li nakon 23 godine poslovanja od predstavništava Hrvatske turističke zajednice na stranim tržištima, koja sada pokrivaju gotovo cijeli svijet, ostati samo primarna, odnosno njih pet plus dva sa strane, dok će sva ostala biti ugašena ili će imati po jednog zaposlenog bez troškova ureda? Taj jedan zaposleni obilazio bi partnere na određenom tržištu, od vrata do vrata, poput trgovačkog putnika.
Kako smo najavili, prošli tjedan održan je sastanak direktora inozemnih predstavništava s novim menadžmentom Glavnog ureda HTZ-a. Sastanak je prošao u revijalnom tonu, ali uz dva bitna detalja: svi direktori dobili su naputak da u sljedećih šest mjeseci moraju prijeći u „local stuff“ na svojim tržištima, a direktorica Meri Matešić kazala im je kako još ne zna što će biti s mrežom predstavništava i do koje će se mjere racionalizirati.
Neslužbeno, opstat će samo ona na primarnim tržištima za Hrvatsku, plus dva dodatna. Dakle, ukupno njih sedam. Pretpostavka je da je riječ o onima u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Češkoj i Austriji. Ostali ne znaju što će s njima biti sutra, kako da rade i pripremaju sezonu.
Ne treba zaboraviti da su upravo zahvaljujući naporima inozemnih predstavništava pojedina tržišta doživjela pravi procvat, na primjer poljsko, čiji su turisti u nekim županijama u kolovozu bili na prvom mjestu po broju dolazaka.
Također, prilikom gradnje mreže vodilo se računa o razvoju određenih tržišta i odnosima Hrvatske prema njima iako je i tada bilo grešaka. Da se pravilno procijenilo prije pet godina, otvorili bismo predstavništvo u Kini i Hrvatska bi profitirala tim potezom.
Nije samo turizam u pitanju, stvar je političke procjene i dobitka jer takve države nagrađuju one koji ih prvi prepoznaju. A mi smo dosad imali odličan status u nizu takvih zemalja – Kina je mogla biti takav primjer – gdje smo si s pomoću turizma odškrinuli vrata i za ostale poslove. Sada će se sve to urušiti.
Možda je problem u tome što je Meri Matešić, nova čelnica HTZ-a, svojedobno, posredstvom Zdenka Mičića, u London došla na gotov teren koji je za nju pripremio Josip Lozić, doajen hrvatskog turizma, koji je na tamošnjem tržištu stekao puno povjerenje.
Turističko probijanje težak je zadatak. Sjećamo se da je Mladen Falkoni, dugogodišnji direktor predstavništva HTZ-a u Rusiji, u samom početku imao silnih problema u Moskvi jer nije želio plaćati zaštitu tamošnjim mafijaškim skupinama te da je zbog tog otpora mogao gadno nastradati.
Sjećamo se također da su prošli mjeseci dok se, recimo, Bojan Baketa nije uspio približiti vodećim novinarima poljskih medija.
No nisu samo Falkoni i Baketa junaci tih priča, junaci su svi oni koji su uspjeli uspješno otvoriti svoje tržište, jer iza toga stoje veliki trud, inteligencija i sposobnost.
Zbog svega toga moglo bi se dogoditi da branša ubrzo digne glas protiv strogoće, odnosno neznanja i pogrešnih procjena nove direktorice.
Kao što smo ranije napisali, svi su direktori predstavništava dobili pismenu zabranu komuniciranja s hrvatskim novinarima bez odobrenja Glavnog ureda, no direktori s kojima smo poslije bili u kontaktu kažu kako im nitko ne može oduzeti pravo na mišljenje i iznošenje profesionalnog stava.
Dok resorni ministar Darko Lorencin samo odmahuje rukom na najave da će se PDV ugostiteljima dići na 13 posto, umjesto da se „pofajta“ sa Slavkom Linićem, novi menadžment HTZ-a ponaša se kao da je pao s Marsa. Mogu oni ugasiti predstavništva, to će im klimavci i beskičmenjaci iz Turističkog vijeća lako izglasati, mogu i novac preusmjeriti svojim konzultantskim liblinzima, ali će kad-tad morati podnijeti račune za svoje odluke.
Ne treba, naravno, naglašavati da temelji hrvatskog turizma leže na posjetu stranaca, jer broj domaćih ljudi godinama pada. Informacije Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je od siječnja do kraja srpnja broj noćenja domaćih ljudi pao za 3,5 posto, a istodobno je broj stranih porastao za 3,7 posto.
Od ukupnih 6,7 milijuna dolazaka, njih čak 5,8 ostvarili su stranci. Strana noćenja i dolasci čine više od 90 posto hrvatskog turističkog rezultata. I to je tako godinama.
Inače, o ažurnosti novog HTZ-a najbolje govori činjenica da unatoč gašenju Hrvatskog kongresnog ureda i degradiranju direktora Nikice Račića u status stručnog suradnika, isti taj ured i dalje postoji na internetskim stranicama HTZ-a s kojih degradirani direktor i dalje pozdravlja posjetitelje pozivajući ih da za svoju kongresu destinaciju odaberu upravo Hrvatsku.
U HTZ-u, na Iblerovu trgu u Zagrebu, postoji soba u koju su strpali Niku Bulića i Nikicu Račića koju zaposlenici od milja zovu „former presidents room“. Bulić je uz ostalo bio i ministar turizma i predsjednik HTZ-a te predsjednik Hrvatskog teniskog saveza, a Račić dugo godina zamjenik direktora, direktor kongresnog i incentive ureda i predsjednik SCAL Internationala.
Zanima nas kako će nova Uprava HTZ-a Turističkom vijeću uspjeti obrazložiti činjenicu da gotovo nijedan za ovu godinu planirani zadatak, osim udruženog oglašavanja i putovanja stranih novinara, nije ispunjen. I sve to dok oni s dva završena fakulteta i trećim upisanim sjede na porti.