Direktorica HTZ-a zaradila četiri tužbe za mobbing

Je li realna pretpostavka da se dogodine raspadne kompletan sustav hrvatskih turističkih zajednica, na čelu s njegovim Glavnim uredom?

Dobri poznavatelji prilika kažu da to nije daleko od istine, odnosno da trenutačno ne postoji nitko tko bi se tome suprotstavio. Nešto što se gradilo dva desetljeća moglo bi se rasplinuti, odnosno svesti na minimalnu mjeru u samo nekoliko dana iduće godine.

Možemo li, naime, zamisliti da se aktualni ministar turizma Darko Lorencin suprotstavi ministru financija Slavku Liniću, koji bi uštede mogao potražiti u eliminaciji skupog turističkog sustava? Ne možemo, naravno, jer je Lorencin i do sada imao niz prilika pokazati kičmu i da se bori za probitak resora koji vodi, ali je uvijek okrenuo glavu na drugu stranu. Tako je napravio i na nedavnu poruku moćnog ministra financija kada mu je ovaj najavio da za iduću godinu diže ugostiteljski PDV za tri postotna boda.

Lorencin se, na žalost, pokazuje kao daleko najlošiji ministar turizma u posljednja dva desetljeća, lošiji čak i od svojedobno kronično nezainteresiranog Božidara Kalmete.

S druge strane, Meri Matešić najslabiji je kotačić cijelog sustava Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Najmanje četvero ljudi iz Glavnog ureda HTZ-a direktoricu je dosad tužilo za mobbing.

Na posao, tvrde u Uredu, dolazi poslije deset sati iako je službeno radno vrijeme od 8.30 do 16.30. Ljudima koji joj se ne sviđaju uopće ne odzdravlja, odnosno počinje ih pozdravljati tek nakon što dobije obavijest odvjetnika da je tužena zbog mobbinga. Nedavno je stariju zaposlenicu Glavnog ureda, koja je tamo gotovo 20 godina, poslala po bananu, jer joj se, kao, jako jela, a nije imala vremena skoknuti do dućana.

Prije nekoliko dana otvorila je putni nalog za Rovinj i Bavarsku na kojem je tražila i, naravno, dobila, za nas nevjerojatnih 10.000 kuna. Ne znamo, doduše, je li na putnom nalogu bilo samo njezino ime ili ime još nekih njezinih kolegica s kojima stalno putuje.

Dobar dio ljudi u Glavnom uredu i dalje ne zna što im je činiti i koji su njihovi radni zadaci. Direktorica je kriva za lošu atmosferu što vlada hodnicima Iblerova trga, a koja nema nikakve veze s poslom kojim bi se trebali baviti.

Nadalje, ovogodišnji plan poslovanja Glavnog ureda neće biti ispunjen gotovo ni po jednoj točki programa, a novac se troši tek toliko da se troši. I to dok trećina države kopa po kontejnerima.

Hoćemo li onda, da se vratimo na početak priče, moći zamjeriti financijašu Liniću kada odluči presjeći takav sustav turističkih zajednica?

Uz ostalo, čak i u samom HTZ-u prvi put priznaju da neće biti realizirana viralna kampanja. Osmislio ju je bivši ministar Veljko Ostojić upravo da bi se modernizirala prisutnost HTZ-a na društvenim mrežama kroz viralne interaktivne projekte i za koju je bilo predviđeno čak 4,5 milijuna kuna.

S druge strane, za klasično oglašavanje na društvenim mrežama bilo je predviđeno 3,8 milijuna kuna. Viralna je kampanja trebala biti nositelj cjelokupnog oglašavanja HTZ-a za 2013.

Nisu realizirani ni projekti poput marketing-brendova, rezervacijskog sustava i turističkog informacijskog sustava, jer se navodno čeka prihvaćanje novog strateškog marketinškog plana, kao da on ima ikakve veze s turističkim informacijskim sustavom. Taj je sustav, naime, trebao unificirati prikupljanje informacija o turističkom prometu, omogućiti on-line prijavu i odjavu gostiju te pratiti prikupljanje i distribuciju uplata boravišne pristojbe.

U Programa rada HTZ-a za 2013. stoji kako su ciljevi tog projekta "dnevni uvid u stanje turističkog prometa, sređivanje i ažuriranje podataka o smještajnim objektima, kontrola prijave i odjave gostiju, izvještavanje o podacima prikupljenima u sustavu i unapređenje sigurnosnog aspekta prijave i odjave". Kakve to, dakle, ima veze sa Strateškim marketinškim planom za razdoblje 2014-2020?

Sezona se i dalje proglašava iznimno uspješnom iako je daleko od toga. Čak i njihove službene statistike otkrivaju sezonske propuste.

Kakav je to uspjeh sezone ako u devet mjeseci iz pet najjačih, primarnih, emitivnih država (Austrija, Češka, Italija, Njemačka, Slovenija) imamo rast na razini statističke pogreške, odnosno jedanpostotni pad iz Italije?

Španjolci su do kraja rujna zabilježili devet posto manje dolazaka, a Japanaca je bilo pet posto manje. To su, inače, dvije države s kojih smo godinama imali dvoznamenkasti rast broja i noćenja i dolazaka.

Ili što reći na katastrofu s ruskog i ukrajinskog tržišta, uzrokovanu poznatim kašnjenjem s uvođenja viza?

Rusa je u devet mjeseci bilo 23 posto manje nego lani, Ukrajinaca točno četvrtinu manje.

"Šećer" na kraju – podbacili su i domaći turisti, no to i nije neka vijest, nego trend koji se nastavlja već godinama.

Je li to uspješna sezona?