Ususret skorom rebalansu proračuna koji će se donijeti praktički prije nego što je ovaj temeljni državni dokument uopće zaživio, Institut za javne financije zbrojio je, a Tportal objavio, četiri Vladine odluke s dvije telefonske sjednice kojima je javni dug povećan za četiri milijarde kuna.
Na Badnjak 24. prosinca i dva dana nakon Božića, 27. prosinca, Vlada je povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna. Na Badnjak je dana Odluka o suglasnosti ministru financija za zaduživanje u iznosu od 200 milijuna eura kao i Odluka o suglasnosti Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) za kreditno zaduženje u iznosu od 606,4 milijuna kuna. Tri dana poslije dana je suglasnost za kreditno zaduživanje Hrvatskih cesti i HŽ Infrastrukture, pa je Vlada u samo tjedan dana povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna, očito se trudeći smjestiti ga u prošlu godinu. Hrvatske ceste pridonose dugom s 0,4 milijarde kuna, Hrvatske željeznice sa 1,4 milijarde kuna, država izravnim kratkoročnim zaduženjem sa 1,5 milijardi kuna, te Centar za za restrukturiranje i prodaju sa 0,6 milijarde kuna.
Anto Bajo i Marko Primorac s Instituta pitaju zašto se Vlada odlučila za nepovoljno kratkoročno zaduživanje kod Goldman Sachsa, ako je znatno povoljnije zaduživanje trezorskim zapisima (0,62 posto umjesto 0,45 posto), a postoji velika potražnja za državnim obveznicama. Neobičnim, piše Tportal, smatraju i što je dana suglasnost CERP-u za kredit kojim je kupljen udjel u Janafu, bez da je objavljeno tko su im vjerovnici te kakvi su im uvjeti i način kreditnog zaduženja. I zaduženje Hrvatskih cesta ocijenili su nepovoljnim.