Buden će se usredotočiti na činjenicu da određene vrste strojeva, načini rada i zanimanja nestaju, dok neki drugi nastaju što utječe na organizaciju rada i porast nezaposlenosti. Predavanje je u subotu u Tehničkom muzeju Foto: Kulturpunkt.hr
U subotu, 23. kolovoza u 18 sati, u Tehničkom muzeju nastavlja se ciklus predavanja uz izložbu Vama na usluzi: umjetnost i svijet rada. Predavanje će održati Boris Buden, predavač na Humboldt Univerzitetu u Berlinu, najavljuje Kulturpunkt.
Izložba između ostalim tematizira prijelaz iz industrijskog u postindustrijsko doba. Svaki pojedini umjetnički rad na izložbi, kao intervencija u stalni postav Tehničkog muzeja, upozorava na nekoliko problematičnih aspekata tog prijelaza. Određene vrste strojeva i načina rada kao i zanimanja nestaju dok neki drugi nastaju. To utječe na organizaciju rada i porast nezaposlenosti. Predavanje Borisa Budena usredotočit će se na objašnjavanje toga historijskog procesa.
"Problem u razumijevanju kompleksnih historijskih transformacija, kao što je na primjer prelazak poljoprivrednih društava u industrijska, ili kao što je to slučaj danas, industrijskih u postindustrijske, je u tome što se one ne daju jednostavno objasniti iz promjene u načinu proizvodnje. Zato je Etienne Balibar uveo kategoriju 'načina subjektivacije', koja u opću perspektivu uključuje fenomene društvenih i kulturnih praksi. Predavanje će se fokusirati na paradigmatski, premda potpuno 'zaboravljen' primjer jedne takve ekonomski uzrokovane subjektivacije iz jugoslavenske prošlosti: slučaj tzv. gastarbajtera. Današnje sljepilo za kulturno-društvene oblike gastarbajterskog života ima prije svega ideološku funkciju. Sadašnjost koja se legitimira u radikalnoj razlici spram prošlosti (totalitarizam / demokracija) ne želi ništa znati o kontinuitetu podjarmljivanja, a još manje o prošlosti jedne drugačije budućnosti", stoji u sažetku predavanja naslovljenog Povratak je ideološka smicalica: remembering gastarbajters.
Boris Buden završio je studij filozofije u Zagrebu. Radi na Humboldt Univerzitetu u Berlinu. Devedesetih godina bio je kolumnist i urednik u magazinu Arkzin. Objavljuje radove u novinama, magazinima i časopisima u bivšoj Jugoslaviji i svijetu. Njegovi eseji i članci pokrivaju područja filozofije, politike, kritike kulture i umjetnosti. Među njegovim prijevodima na hrvatski su dvije knjige Sigmunda Freuda. Knjige: Barikade Zagreb, 1996/1997., Kaptolski Kolodvor, Beograd 2001., Der Schacht von Babel, Berlin 2004, (u prijevodu Hane Ćopić: Vavilonska jama, Beograd 2007). Übersetzung: Das Versprechen eines Begriffs, (zajedno sa S. Nowotny), Beč 2008, Zone des Übergangs, Frankfurt/Main, 2009., Uvod u prošlost, Novi Sad, 2013.