Predstavnici Hrvatskog novinarskog društva (HND) zatražili su danas izbacivanje odredbe o sramoćenju časti i ugleda iz Kaznenog zakona, u povodu nepravomoćne sudske presude protiv RTL Televizije za koju je predsjednik HND-a Zdenko Duka rekao da je "bez presedana".
Tražimo dekriminalizaciju svih kaznenih djela protiv časti i ugleda te rješavanje odšteta samo preko građanskih parnica, rekao je Duka na konferenciji za novinare na kojoj su predstavnici struke izrazili negodovanje zbog zakona kojim se provodi "sudska cenzura nad medijima".
Neposredan povod je nepravomoćna odluka zagrebačkog Općinskog građanskog suda po kojoj RTL Televizija mora zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću platiti 50.000 kuna naknade štete zbog izjava premijera Zorana Milanovića u intervjuu toj televiziji. Zbog istih je razloga tužen i HRT.
Duka smatra kako nije sporno da za svoje izjave odgovara premijer, kojega je Bandić i osobno tužio, već da bilo koji medij zbog intervjua s premijerom snosi posljedice i mora plaćati kazne.
"Mnogi naši suci ne stoje najbolje s time što je to javni interes", ustvrdio je Duka podsjetivši na slučaj potpredsjednice HND-a Slavice Lukić koja je zbog svojih napisa također nepravomoćno osuđena za sramoćenje.
Slavica Lukić rekla je kako je presuda koja joj je izrečena izazvala "efekt autocenzure" kod novinara te postavila pitanje "kvalificiranosti hrvatskih sudaca da prosuđuju što je to javni interes". Ustvrdila je kako ni u prijedlogu predstojećih izmjena Kaznenog zakona novinari ponovno nisu prepoznati kao profesija kojoj je potrebna zaštita od pritisaka.
Predsjednik Zbora istraživačkih novinara HND-a Hrvoje Zovko upitao je kako će novinari izvješćivati u predstojećoj predsjedničkoj i parlamentarnoj kampanji ako će morati prešućivati što kandidati govore jedni o drugima. "To je krivo tumačenje javnog interesa na koje ne možemo pristati", poručio je.
Vezano uz konkretan slučaj nepravomoćne presude RTL Televiziji odvjetnica Vesna Alaburić uvjerena je da će drugostupanjski postupak donijeti promjene u presudi.
Nezamislivim je ocijenila da se od novinara očekuje cenzura izjave najviših državnih dužnosnika, pogotovo predsjednika države i premijera. Njihove izjave, bez obzira na sadržaj, same su po sebi vijest jer građani imaju pravo znati što oni misle, istaknula je Alaburić i dodala kako u zadnjih 25 godina nijedna vlast nije iskazala želju za liberalizacijom medijskog zakonodavstva.
Najveće pomake napravila je Vlada Ive Sanadera jer tada je bilo gotovo nemoguće kazneno osuditi novinare. No, i prije i poslije toga, i vlast i oporba bile su jedinstvene oko potrebe zakonskih mehanizama za kontrolu i discipliniranje novinara, ustvrdila je Alaburić.