U Frankfurtu nema skupih večera. Nastupamo s monografijom performansa - na hrvatskom

Najveći poslovni sajam knjiga u Europi, onaj u Frankfurtu, otvoren je u srijedu, a do nedjelje, ondje će se predstaviti preko 7.000 izlagača i više od 100 zemalja sa svojim književnim radom, izdavaštvom i autorima. U Frankfurt iz Hrvatske putuje 25 nakladnika i 20 pisaca. Hrvatski nacionalni štand, koji se ove godine nalazi u paviljonu br. 5 i proteže se na 50 četvornih metara, organiziraju Udruga Kurs i mreža Traduki, u partnerstvu s nakladom Sandorf i Ministarstvom kulture koje je za sajam izdvojilo 450.000 kuna.

Dosadašnji hrvatski nastupi u Frankfurtu rezimirani su uglavnom kao "nevidljivi", odnosno bez konkretnih pomaka u organizaciji, sa slabim programom i onda, na koncu, s uludo potrošenim novcem. Hoćemo li ove godine vidjeti neke promjene?

Odgovor na to pitanje potražili smo od znanstvenice, prevoditeljice i urednice Alide Bremer koja je u ime udruge Kurs rekla:

"Dugi niz godina izdvajalo se dva puta više, a dodatno je Grad Zagreb donirao velike priloge, koliko se sjećam, tako da se nekad i za četiri puta više nije postizalo nešto naročito. Smatram da je ovaj štedljiviji pristup mudriji, pritom možda ovih 58.500 eura na prvi pogled izgleda puno, ali svima koji poznaju cijene u Frankfurtu za vrijeme sajma je jasno da se radi uistinu o minimalnim sredstvima. Već najam dva štanda na ovom sajmu odnosi gotovo dvije trećine budžeta. Hotelske sobe za vrijeme sajma koštaju do pet puta više nego izvan sajamskih dana, pa iako dolazi mali broj predstavnika iz Hrvatske, putni i hotelski troškovi također odnose velik dio budžeta. Dio sredstava je uložen u tiskanje promidžbenih kataloga i otvaranje informativne stranice na internetu. Ove su godine osobnim pozivnicama pozvani mnogobrojni strani izdavači, agenti, prevoditelji, organizatori književnih festivala na druženje i informiranje na štandu. Nema skupih domjenaka, nema večera, nema gostovanja pisaca samo zato da bi domaća javnost nabrajala tko je sve u Frankfurtu. To je velika i razumna promjena".

Frankfurt je poslovni, a ne autorski sajam

Hrvatska će se u Frankfurtu predstaviti s čak dva štanda: prvi posvećen dječjoj knjizi u paviljonu s inozemnim i njemačkim nakladnicima dječje knjige, te hrvatski nacionalni štand. Kako kaže Bremer, ovaj potonji osmišljen je kao mjesto okupljanja i susreta, te davanja informacija o najnovijim izdanjima kroz promidžbene materijale za inozemne agente i izdavače. Na ekranima će se prikazivati ilustracije studije "Kronotop hrvatskog performansa", video-materijal iz povijesti hrvatskog performansa, te portreti 20 hrvatskih autorica i autora koji su predstavljeni u katalogu tiskanom za ovogodišnji Sajam.

Frankfurt je poslovni sajam za susrete između agenata, izdavača, prevoditelja, pisaca i ostalih sudionika književne i nakladničke scene, a ne autorski sajam na kojem bi publika gledala promocije i programe. Taj je dio rezerviran isključivo za nastupe pisaca zemlje-gosta (ove godine je to Finska), zatim onih koje organiziraju njemačke medijske kuće ili pak promocije i intervjue slavnih pisaca iz svijeta koji su došli u Frankfurt, ističe Alida Bremer i dodaje:

"Sve to s promocijama hrvatskih izdanja na hrvatskom jeziku na hrvatskom štandu u Frankfurtu nema baš nikakve veze! A upravo je to često znalo tako izgledati. Ove godine se stoga glavna hrvatska ovogodišnja promocija radi u suradnji sa sajamskim forumom za međunarodne programe 'Weltempfang'. Ministarstvo kulture s mrežom Traduki organizira tribinu na glavnu temu 'Weltempfanga': City as a challenge, Grad kao izazov. U ovu se glavnu temu izvrsno uklapa promocija 'Kronotopa hrvatskog performansa' koja će se održati u nedjelju (sajam je za publiku otvoren samo u subotu i nedjelju, ostalih dana nazočna je isključivo stručna publika), a na kojoj će govoriti Višnja Rogošić (autorica Suzana Marjanić je spriječena) i Boris Buden, a Siniša Labrović izvest će jedan performans"’

Kao okosnica ovogodišnjeg hrvatskog nastupa izdvojeno je predstavljanje znanstvene monografije "Kronotop hrvatskog performansa: od Travelera do danas" Suzane Majnarić u izdanju Školske knjige, Bijelog vala i Instituta za etnologiju i folkloristiku. Radi se o djelu u tri toma o (subverzivnim) praksama u umjetnosti socijalističke i postsocijalističke ere koji nudi enciklopedijski pregled povijesti i razvoja hrvatskog performansa na 2.096 stranica, ilustriranih sa 1.860 fotografija te "dodatno argumentiranih" kroz 149 intervjua s umjetnicima i kritičkih eseja.

Ništa od toga ne bi bilo sporno da dio nakladnika nije izrazio nezadovoljstvo što je Ministarstvo kulture za tiskanje ove enciklopedijske forme izdvojilo 150.000 kuna. Pitaju se i kako će nam koristiti u Frankfurtu obzirom da je izdana samo na hrvatskom jeziku. Na te je kritike iz Frankfurta reagirao Ivan Sršen, književni agent te suvlasnik i urednik u nakladničkoj kući Sandorf: "Svatko tko je vidio štand je oduševljen. Što se tiče kritika na račun iznosa s kojim je Ministarstvo kulture sufinanciralo izdavanje 'Kronotopa', istina je da će se knjiga teško prevesti na neki drugi jezik, no vizualno je toliko efektna da je nevjerojatno mnoštvo ljudi već zastalo na štandu i informiralo se. Radi se o velikom iznosu i to bi mogao biti predmet rasprave, no vidljiva je ozbiljnost s kojom se radilo i pristupilo knjizi. Vidi se da nije diletantski projekt, da novac nije uložen uludo, a štand je definitivno pristupačniji i privlačniji nego prijašnjih godina".

Kakve konkretne rezultate možemo očekivati?

"Rezultati će se mjeriti u broju povratnih emailova koje će primiti svi koji su na našem štandu ostvarili neki poslovni kontakt ili dogovorili buduću suradnju. Hrvatski je štand ove godine otvoren svim domaćim izdavačima te im je pružena mogućnost da se predstave svojim izdanjima, kao i da štand koriste za svoje sastanke i druge aktivnosti, što bi i nadalje trebala ostati praksa na Frankfurtskom sajmu. Svako osmišljeno ulaganje u kulturu višestruko se vraća ukoliko je konzistentno jer se time stvaraju dugoročne pretpostavke za sudjelovanje što šire publike u kulturnim događanjima. Neposrednu korist od kvalitetnog predstavljanja na frankfurtskom i drugim sajmovima trebali bi imati sami pisci, kojima otvaranje novih izdavačkih tržišta predstavlja novi poticaj za rad, ali i značajnu financijsku stabilnost", rekao je Ivan Sršen.

Sandorfu je za ovu prigodu povjereno tiskanje kataloga u kojem je predstavljeno 20 hrvatskih autora s biografijama i prijevodima fragmenata njihovih djela na engleskom i njemačkom jeziku. Takav oblik prezentacije trebao bi stranim izdavačima približiti hrvatsku književnost i otvoriti vrata suradnji jer je ionako cilj sajma dogovoriti nove prijevode, a inozemne (njemačke, francuske, britanske, američke, talijanske, španjolske, turske, brazilske, itd.) izdavače zainteresirati da otkupe prava na objavljivanje što više hrvatskih autora.

No, to nije posao koji se sklapa "preko noći", dodaje Sršen: "Katalog koji smo izradili za Frankfurtski sajam sadržava osnovne informacije o autorima, kao i ogledni prijevod na engleskom jeziku. Frankfurt, i druge veće europske sajmove knjiga, treba kontinuirano posjećivati i graditi odnose s inozemnim kolegama koji, jednako kao i mi, stoje pred izborom od tisuća autora iz cijeloga svijeta i potreban im je vrlo snažan i uvjerljiv argument zašto bi preveli i objavili baš nekoga iz Hrvatske".