Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prošloj je godini u Hrvatskoj iznosio 22.916 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 48.124 kune Foto: FaH
Prošle je godine u Europskoj uniji riziku siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 122,6 milijuna ljudi ili 24,5 posto populacije, objavio je Eurostat, a prenosi Hina.
Postotak ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti nešto je niži nego 2012. kada je iznosio 24,8 posto, ali je viši nego 2008. kada je iznosio 23,8 posto.
U te podatke uključene su osobe koje spadaju u barem jednu od tri kategorije, a to su osobe u riziku od siromaštva nakon socijalnih transfera (po dohotku), osobe u velikoj materijalnoj deprivaciji i osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskom intenzitetom rada.
Više od trećine stanovništva prošle je godine bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet država članica - Bugarskoj (48 posto), Rumunjskoj (40,4 posto), Grčkoj (35,7 posto), Latviji (35,1 posto) i Mađarskoj (33,5 posto).
Najmanji postotak ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti imale su Češka (14,6 posto), Nizozemska (15,9 posto), Finska (16 posto) i Švedska (16,4 posto).
Povećan rizik od siromaštva
U razdoblju od 2008. do 2013., broj ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti povećao se u većini država članica za koje postoje podaci. Smanjenje je zabilježeno jedino u Poljskoj (s 30,5 posto 2008. na 25,8 posto 2013.), Rumunjskoj (s 44,2 posto na 40,4 posto), Austriji (s 20,6 posto na 18,8 posto), Finskoj (sa 17,4 posto na 16 posto), Slovačkoj (s 20,6 posto na 19,8 posto), Češkoj (s 15,3 posto na 14,6 posto) i Francuskoj (s 18,5 posto na 18,1 posto), dok se u Belgiji nije promijenila.
Osnovna stopa rizika od siromaštva u 28 država članica EU-a (EU28) nakon socijalnih transfera iznosila je 2013. 16,7 posto, što znači da je 16,7 posto ljudi imalo dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva. Ta je stopa niža u odnosu na 2012. kada je iznosila 16,9 posto, ali i viša nego 2008. kada je iznosila 16,6 posto.
Više od 20 posto stanovništva bilo je 2013. u riziku od siromaštva po tom kriteriju u Grčkoj (23,1 posto), Rumunjskoj (22,4 posto), Bugarskoj (21 posto), Litvi (20,6 posto) i Španjolskoj (20,4 posto). Najnižu stopu imale su Češka (8,6 posto) i Nizozemska (10,4 posto).
U odnosu na 2008., osnovna stopa rizika od siromaštva povećala se u 16 država članica, a smanjila u deset.
Kad je riječ o osobama koje žive u velikoj materijalnoj oskudici, njih je 2013. u EU28 bilo 9,6 posto. Godinu dana prije ta je stopa iznosila 9,9 posto, a 2008. 8,5 posto.
Glede trećeg kriterija koji se odnosi na osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, 10,7 posto stanovništva u dobi do 59 godina u EU28 živjelo je u kućanstvima u kojima su odrasli radili manje od 20 posto svojeg radnog potencijala. Ta stopa kontinuirano raste od 2008., navodi Eurostat.
Siromaštvo u Hrvatskoj
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je 2013., po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), iznosila 19,5 posto, što je 0,9 postotna boda manje nego 2012. (20,4 posto), a za 1,4 postotna boda niže od 2011., kada je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,9 posto. Godine 2008. ta je stopa iznosila po Eurostatu 17,3 posto.
Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prošloj je godini u Hrvatskoj iznosio 22.916 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 48.124 kune.
U prošloj godini stopa rizika od siromaštva bila je najveća za nezaposlene osobe i iznosila je 43,2 posto, a slijede ostali neaktivni sa stopom od 30,8 posto te umirovljenici sa stopom 18,4 posto. Najniža je stopa rizika od siromaštva za zaposlene i iznosila je 4,8 posto, a za samozaposlene 15,7 posto, navodi DZS.
Pokazatelji siromaštva izračunati su iz Ankete o dohotku stanovništva, a prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60 posto od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe kojima je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici, objašnjavaju u Državnom zavodu za statistiku.
Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Postotak osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Hrvatskoj je 2013. iznosio 29,9 posto, što je 2,7 postotna boda manje nego godinu prije. Pokazatelj se odnosi na osobe koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.
Postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije u 2013. je iznosio 14,7 posto, a postotak osoba koje žive u kućanstvima s vrlo niskom intenzitetom rada iznosio je 14,8 posto.
Usporedba osnovne stope rizika od stanovništva i stope prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanjem socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,5 posto na stopu od 29,7 posto.
Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine, tada je stopa rizika od siromaštva prošle godine iznosila 44,6 posto, navodi Državni zavod za statistiku.
Usporedbe radi, u prošloj je godini po podacima Eurostata najnižu osnovnu stopu rizika od siromaštva (po dohotku) u EU imala Češka 8,6 posto, a višu stopu od Hrvatske imalo je pet zemalja - Bugarska 21 posto, Grčka 23,1 posto, Litva 20,6 posto, Rumunjska 22,4 posto i Španjolska 20,4 posto.