"Strahote Jasenovca opominju, ideje fašizma nisu poražene"

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika "Cvijet" u Spomen području Jasenovac obilježena je 70. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, u kojem je u 1.337 dana njegova postojanja ubijeno više od 83 tisuće osoba. Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine, dan proboja zatočenika iz jasenovačkog logora, te u počast stradalim i preživjelim zatočenicima tog najvećeg koncentracijskog logora u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, piše Hina.

Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.

Koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Do sada je utvrđeno da je na desetak lokaliteta toga logorskog kompleksa ubijeno više od 83 tisuće osoba, od čega više od 20 tisuća žena te 20.101 dijete do 14 godina. Žrtve su bile Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, antifašisti.

Iako Javna ustanova Jasenovac stalno radi na utvrđivanju broja žrtava, njihov konačan broj ostat će nepoznanica jer su mnogi od logoraša ubijeni čim su dovedeni, prije nego što su bili evidentirani.

Obraćajući se okupljenima, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac pozvao je hrvatsko društvo da prepozna znakove i odupre se "atmosferi fašizacije i nacizacije", te ne dopusti da se zaborave strahote ustaškog režima.

"Ako i danas neki od predstavnika države izbjegavaju imenovati nosioce te ideje i odgovornost za njihove zločine prebacuju na silu Osovine, možemo li mi danas koji se ovdje okupljamo doživjeti ovo mjesto stradanja uz ovakav postav muzeja i ovakav program njegova rada? Znamo li kako su nastala ova dva jezera, gdje to možemo vidjeti? Zapitajmo se može li naše društvo prepoznati znakove narastanja atmosfere fašizacije i nacizacije. Hoćemo li smoći snage da prozovemo one koji proizvode strah i promoviraju netoleranciju, koji rade na zaboravu umjesto na oslobođenju i iskupljenju zbog strahote koja se dogodila i na ovom mjestu", poručio je Pupovac okupljenima u Spomen-područja Jasenovac.

Naglasio je kako je prije 70 godina Europa ujedinjena u antifašizmu pobijedila nacistički režim i njegove kvislinške režime poput ustaškog. "Tada su Europljani znali što je nacifašizam, a danas i nakon 70 godina zbog onih 600 koji su krenuli u proboj i onih sto tisuća žrtava ovog logora treba postaviti pitanje znamo li mi današnji što je nacifašizam, znamo li ga prepoznati i znamo li kada mu treba reći ne", istaknuo je.

Zapitao se i mogu li znati učenici u hrvatskim osnovnim školama da je u Jasenovcu postajao dječji logor u kojem je usmrćeno 20 tisuća djece do 14 godina. "Znaju li za druge logore za djecu poput onoga u Sisku, Jastrebarskom, Križevcima i Đakovu u koje su dovođena srpska i židovska djeca, koja su izgladnjivana i usmrćivana samo zato što su im roditelji bili Židovi ili Srbi. Znaju li da romska djeca nisu imala ni tu logorsku privilegiju, nego su zajedno s roditeljima odmah vođena na stratište", rekao je Pupovac.

"Može li se znati što se ovdje događalo ako će se davati više prostora onima koji tvrde da je ovo komunističko-jugoslavenska izmišljotina", upitao je i pozvao na čuvanje sjećanja na strahote Jasenovca i "još strašniju zamisao države kakva je bila ustaška NDH, ukoliko ni predstavnici pravosuđa ni mnogi u politici ne vide ništa sporno, a kamoli opasno u stadionskom skandiranju za 'Za dom spremni'", istaknuo je.

Komemoraciji je, kao osobni izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, nazočio proslavljeni filmski producent i dvostruki oskarovac Branko Lustig, koji je kao dijete bio u koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen.

Upozorio je kako ljudi i nakon 70 godina jednostavno prelaze preko jasenovačkih zločina, te da stoga učestalo podsjeća mlade na ta strašna vremena, prikazuje filmove, a želja mu je snimiti film o zločinima na Balkanu. "Činim sve što je moguće da ljudi shvate da su tu bile ustaške jedinice, da su njemačke jedinice u NDH pisale i slale note gdje su molili naše ljude da ne budu tako okrutni u logorima, da ih to smeta jer ljudi bježe u partizane", kazao je.

"Ne može se kazati da nije bilo fašizma, da nije bilo ustaša, da nije bilo zločina. Pa ljude su klali na samom koraku, čak su i prema zvjerima bili ljudskiji nego prema ljudima. Zato vas molim da kad odete odavde da ponesete to sa sobom u duši i svima kojima možete govorite o tim zvjerstvima", poručio je okupljenima.

Predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac Nataša Mataušić rekla je kako je svaka stopa ove jasenovačke livade natopljena krvlju logoraša. "Svaka stopa ove livade danas vrišti - ne zaboravi kako se to nikad ne bi ponovilo", naglasila je.

Okupljenima se obratio i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin, koji je rekao kako hrvatski narod nije prihvatio kvislinški režim NDH, već se odazvao pozivu antifašističkih snaga na oružani ustanak protiv stranih okupatora i domaćih kvislinških režima. "Bilo je teško, ali konačna pobjeda svrstala je Hrvatsku na stranu saveznika i isprala sramotu koju joj je nanio ustaški režim", rekao je i pozvao na stalno podsjećanje na užase ustaškog režima, jer se "nad Hrvatskom se i danas nadvija opasnost fašizacije".

Premijer Zoran Milanović poručio je kako hrvatski Ustav govori da su temelji hrvatske suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata izraženi nasuprot proglašenju NDH, pozvavši sve one kojima to nije jasno da se javno zauzmu za unošenje NDH u Ustav.

Milanović je istaknuo kako u Jasenovcu govori peti put, ponavljajući stvari "koje treba ponavljati, ali od kojih ljudi okreću glavu". Upravo je, dodao je, i bit politike kao posla i poziva koji treba biti pun sadržaja i smisla, progovoriti o svemu što se događalo u jasenovačkom logoru i na drugim mjestima, o odnosima među ljudima, između ljudi i zajednica u društvu, između dobra i zla "i one banalnosti zla u svakom čovjeku koje čuči i vreba".

U prilog tome pročitao je uvod iz hrvatskog Ustava da bi, kako je rekao, neke stvari u najboljoj namjeri učinio jasnijima i "skinuo možda i osjećaj krivnje i frustracije s nekih koji ne razumiju ili ne žele razumjeti": "Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskog naroda, potvrđenu slijedom ukupnog povijesnog zbivanja u različitim državnim obličjima, te održanjem i razvitkom državotvorne misli u povijesnom pravu hrvatskog naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata u odlukama ZAVNOH-a izraženoj nasuprot proglašenju NDH 1941. godine..."

"Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lijepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za nijekanje ovoga i za promjenu hrvatskog Ustava i unošenje u hrvatski Ustav Nezavisne Države Hrvatske. Ali, takvog junaka ja još čuo nisam i čekam da izađe i kaže ako to zaista misli, a u međuvremenu ja ću ponoviti ovo - za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala smao jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske", poručio je.

Milanović je kazao kako njegovi preci, kada su 1941. u Dalmaciji odlazili u partizane, nisu znali tko je načelu tog pokreta, već su išli kao patrioti i borci za slobodu, "protiv porobljenja svoje dalmatinske i hrvatske braće, za zaštitu Srba nad kojima je provođen zulum".

"Imali su samo obične, najobičnije ljudske idelae. Hrvatska Lika, Banija, Kordun i narodi koji su tamo živjeli, i hrvatski Srbi, narodi Primorja, Gorskog kotara, Istre, to je hrvatska vojska i na nju moramo i uvijek ćemo biti ponosni i otvoreno govoriti o svemu onomne što nije dobro. I o zločinima, i o ubojstvima nakon Bleiburga, ne na Bleiburgu, na Teznom, gdje je šačica razbojnika i ratnih zločinaca za sobom povela tisuće i tisuće mladih ljudi u uniformama koji su bez suđenja, ne na Bleiburgu, ubijeni. Od toga nitko ne treba okretati glavu i o tome treba otvoreno govoriti. No, Bleiburg je mjesto žala i komemoracije propasti Nezavisne Države Hrvatske, države koja nije bila država hrvatskog naroda i protiv koje je hrvatski narod i srpski narod u Hrvatskoj ustao jer nije mogao trpjeti nepravdu", kazao je.

Milanović je rekao i kako nije još vidio takvu razinu banalnosti tog zla u hrvatskom narodu tijekom Drugog svjetskog rata, neshvaćanje činjenice da su "zločinci došli iz inozemstva i jednu povijesnu želju i težnju hrvatskog naroda tako brutalno zloupotrijebili i silovali, a s druge strane je bio hrvatski narod".

"I kada političar, kada javno odgovorna osoba koju je birao hrvatski politički narod, kaže da je veličanstvena atmosfera na stadionu na kojem se skandiralo, odnosno urlalo 'Za dom spremni', onda je bolje da to prešuti ili da hladno i dostojanstveno ode s tog stadiona. To nije veličanstvena atmosfera, to je tužna atmosfera, to je turobna atmosfera. Volim Hrvatsku i volim da pobijedi 10:0, ali ne na takav način, ne po svaku cijenu, ne država po svaku cijenu. Ova država! Ova Hrvatska! Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska", poručio je Milanović.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko poručio je kako strahote tamošnjeg ustaškog logora opominju sve i nakon 70 godina, jer, kako je istaknuo, ideje fašizma ni danas nisu potpuno poražene.

"Strahote Jasenovca opominju i pozivaju sve nas da više nikada ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju nacionalnih, vjerskih, ideoloških ili rodnih razlika", naglasio je Leko.

Dodao je i da nas te strahote pozivaju i opominju da se odlučno suprostavimo svakoj politici mržnje, nejednakosti, nesnošljivosti i nasilja među ljudima, narodima i državama. U tom smislu je upozorio kako ni današnji svijet nije lišen zla mržnje, te da je stoga borba protiv diskriminacije i danas važna. "U svijetu mir ni danas nije trajno sačuvan, niti su potpuno poražene ideje fašizma", rekao je Leko.

I danas, naglasio je, moramo biti osjetljivi i reagirati na recikliranje pobijeđenih i nedemokratskih ideja iz prošlosti i osuđivati ih. Dodao je da je Hrvatska imala snage i odlučnosti preispitati vlastite političke korijene, "a to smo učinili demokratski i s nacionalnom sviješću i ponosom, ali i kritički".

Leko je kazao i da podsjećanjem na zločine pružamo priliku mladim generacijama da čuju povijesnu opomenu Jasenovca i drugih stratišta. "Nikada ne smijemo dopustiti da žrtve ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu budu zaboravljene, ili još gore, da bilo tko pokuša umanjivati ili čak negirati ustaške zločine", rekao je. Naglasio je i kako Republika Hrvatska nije i ne želi biti sljednica NDH, već su njezine vrijednosti antifašizam "i na njima gradimo našu državu i društvo".

U Spomen-području Jasenovac u nedjelju je obilježena 70. obljetnica proboja zatočenika iz koncentracijskog logora. Ujutro 22. travnja 1945. godine oko 600 zatočenika, od preostalih 1.073 muških zatočenika, predvođeno Antom Bakotićem pokušalo je bijeg iz logora, a proboj je preživjelo njih 90. Preostale zatočenike ustaše su ubili i spalili zajedno sa logorskim objektima. Isti dan proboj su pokušali i zatočenici iz radne grupe Kožara, smještene u središtu Jasenovca, pri čemu je od 167 zatočenika proboj preživjelo njih 12.

Vijence kod spomenika "Cvijet" položili su predstavnici preživjelih zatočenika jasenovačkih logora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, izaslanstva Predsjednice Republike, Hrvatskog sabora i Vlade. Vijence su položila i izaslanstva Srpskog narodnog vijeća, kordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, Sisačko-moslavačke županije, Općine Jasenovac, nezavisni saborski zastupnik za 12 nacionalnih manjina Veljko Kajtazi, te izaslanstva Židovske vjerske zajednice Bet Izrael, Grada Zagreba, Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, Matice hrvatske, Javne ustanove Memorijalni centar Domovinskog rata u Vukovaru te saborskog Kluba nacionalnih manjina i Savjeta za nacionalne manjine RH.