"Čije interese ministri Lalovac i Miljenić štite ako Udruga Franak nije dobila niti slovo na svoj prijedlog, a prijedlog Hrvatske udruge banaka i PBZ-a, banke koja je u kolektivnom procesu pravomoćno optužena za nezakonito poslovanje na štetu građana, dobiva podršku ministarstva financija i pravosuđa te Hrvatskog sabora", pita Udruga Foto: FaH
Udruga Franak u ponedjeljak je najavila kako će u petak, 3. srpnja, održati prosvjed na Markovom trgu na kojem će iskazati nezadovoljstvo "zbog pasivnosti institucija u rješavanju problema dužnika kredita u švicarskim francima koji traje već gotovo pola godine", javlja Hina.
"Posebno nezadovoljstvo iskazuju prema državnim institucijama koje bi, kažu, trebale štititi interes građana, a ne moćnika. Ministar financija Boris Lalovac se već pola godine vrti u krug i neuvjerljivo podržava dužnike u švicarskim francima, a nedavno je i izjavio kako neće imati milosti za bankare. Čije interese Lalovac zapravo štiti?", pitaju predstavnici Udruge Franak koji su "ogorčeni nakon što su saznali za hitan i tajni dogovor između ministarstva financija i bankara o izmjenama zakona".
Naime, pojašnjavaju, na internetskim stranicama Hrvatskog sabora nalazi se prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, s konačnim prijedlogom zakona, upućen po hitnom postupku.
"Izmjena koja se nalazi u prijedlogu sugerirana je od strane Hrvatske udruge banaka i Privredne banke Zagreb, a svoju potporu dao je i Lalovac. Udruga Franak poslala je svoj prijedlog izmjena još 15. svibnja, a sve do današnjeg dana nije zaprimila povratnu informaciju", kažu iz Udruge Franak.
Stoga pitaju "čije interese ministri Lalovac i Miljenić štite ako Udruga Franak nije dobila niti slovo na svoj prijedlog, a prijedlog Hrvatske udruge banaka i PBZ-a, banke koja je u kolektivnom procesu pravomoćno optužena za nezakonito poslovanje na štetu građana, dobiva podršku ministarstva financija i pravosuđa te Hrvatskog sabora".
Ističu i kako nedopustivim smatraju da banke, pravomoćno optužene za nezakonito poslovanje, izmjenjuju zakon prema vlastitim interesima, "a upravo su one dovele korisnike kredita u švicarskim francima u situaciju u kojoj više ne mogu plaćati rate kredita u iznosima koje im optužene banke dirigiraju".
"Zašto uopće i mijenjati zakon, kada je cijeli bankovni sektor, posebice HUB, iznad zakona u Hrvatskoj? Njihovu štetu snose samo građani, a zakonodavna vlast im otvara nove puteve za njihovo nezakonito poslovanje", smatraju u Udruzi Franak.
Za ministra Lalovca i državne institucije kažu, pak, kako se "njihov doprinos može prikazati činjenicom da se građani i Udruga Franak moraju samostalno boriti protiv dokazanih nezakonitosti banaka", odnosno da je apsurdno da oni moraju podizati tužbe "i voditi sve pravne bitke u ime onih koji su za to visoko plaćeni".
"Nažalost, mi više nemamo niti minimum povjerenja u naše institucije koje su zakazale na svim mogućim razinama. Sve smo uvjereniji kako je ministar Lalovac samo 'as u rukavu' u SDP-ovoj kampanji za parlamentarne izbore jer nigdje ne vidimo volju da se ovaj problem zaista rješi. Informacija o usvajanju prijedloga od strane HUB-a i PBZ-a tome ide u prilog", zaključuju iz Udruge Franak.
Prvi masovniji prosvjed u organizaciji Udruge Franak održan je u Zagrebu krajem travnja ove godine i okupio je desetak tisuća prosvjednika iz cijele Hrvatske. Početkom lipnja je, pak, Udruga Franak predala tužbu Ustavnom sudu protiv odluke Vrhovnog suda o kreditima u švicarskim francima te kaznene prijave protiv bivšeg i sadašnjeg guvernera Hrvatska narodne banke Željka Rohatinskog i Borisa Vujčića, kao i kaznene prijave protiv odgovornih osoba iz sedam pravomoćno osuđenih hrvatskih banaka.
Vlada je prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima uputila Saboru sa sjednice održane 11. lipnja. Tim se izmjenama predlaže smanjenje stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava sa sadašnjih 15 posto na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze sa sadašnjih 12,14 posto na 10,14 posto, dok će se za građane visina stope zakonskih zateznih kamata sniziti sa sadašnjih 12 posto na 8,14 posto.