Sanja Despot
<p>Kao novinarka i urednica prošla više redakcija dnevnih i tjednih novina, a nije izgubila strast za novinarstvom, ni uvjerenje da je ono potrebno.</p>
Tijekom izbjegličkog vala preko Hrvatske je prošlo 700.000 osoba. Od svih koji su bili u tranzitu, azil je, prema podacima koje je iznijela predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, zatražilo 247 osoba Foto: FaH/EPA
Ako ste proteklih mjeseci zatekli na kolodvoru grupicu migranata koja je ostala u Hrvatskoj jer nije bila iz zemlje koja bi ih kvalificirala za izbjeglički status po tada važećoj "profilaciji" te im nije omogućen ulazak u Sloveniju - pa ste im dali sendvič ili stare cipele - prekršili ste zakon.
O čemu se radi? Prema važećem Zakonu o strancima, svatko tko pomogne pri nelegalnom prelasku granice, tranzitu i boravku osoba koje su bez potrebnih papira (viza i putovnica) u našoj zemlji, krši zakon i podložan je sankcijama.
Zakon o strancima pisan je, naravno, za neke druge okolnosti, ne za prilike masovnog priljeva izbjeglica koje su se nakon višemjesečnog prolaza doslovno preko noći pretvorile u "nelegalne migranate", a bez ulaženja u detalje individualnih slučajeva. Vlasti se stoga nisu ni upuštale u sankcioniranje volontera i drugih ljudi dobre volje, bilo je tek nekih incidentnih slučajeva dijeljenja pravde novinarima na samoj granici.
"Donedavno smo svjedočili proaktivnom pomaganju ne samo pojedinaca, već i države u prelasku, boravku i tranzitu stranaca, također i drugih država članica EU, a neki dan i Vatikana", podsjetila je na ovotjednoj tribini Vanja Bakalović iz Centra za mirovne studije.
Zatvaranjem Balkanske rute, okolnosti su se u Hrvatskoj stabilizirale. Prošli tjedan zatvoren je zimski prihvatni centar Slavonski Brod, a posljednje 62 osobe prevezene su iz Sektora 3 kampa prema Zagrebu. Riječ je o obiteljima s djecom iz Sirije, Iraka i Afganistana, tri zadnje zemlje čiji su se državljani još propuštali Balkanskom rutom, ali se ovi nesretnici zbog raznoraznih, prema tvrdnjama volontera i neopravdanih razloga, nisu kvalificirali za prolaz prema Zapadu, već su kao nelegalni migranti zadržani u detenciji kampa u Slavonskom Brodu. Prije njih, u centar za detenciju ilegalnih migranata u Ježevu otpravljeno je dvadesetak muškaraca bez obitelji iz Slavonskog Broda.
Ovu posljednju grupu "korisnika" kampa u Slavonskom Brodu činile su osobe koje su odbile zatražiti azil u Hrvatskoj.
Prema riječima Lidije Pentavec iz Službe za nezakonite migracije MUP-a, za potrebe tih obitelji s djecom jedno krilo prihvatilišta za tražitelje azila u Porinu pretvoreno je u centar za detenciju, a tamo smješteni ljudi dobili su šestomjesečnu odgodu prisilnog preseljenja, s mogućnošću produženja mjere. Oni nisu zatvoreni, imaju mogućnost kretanja, ali moraju se zadržavati na toj adresi.
Uvažen tek dio primjedbi
Paralelno sa smirivanjem stanja, hrvatska Vlada u saborsku će proceduru po hitnom postupku uputiti izmjene Zakona o strancima, kako bi taj zakon uskladila s dvije nove direktive Europske unije, za čije ugrađivanje u domaće zakonodavstvo rok istječe na jesen.
Novi prijedlog zakona propisuje da se "strancu koji ne ispunjava uvjete za ulazak u državu, isti ipak može odobriti ako to zahtijevaju ozbiljni humanitarni razlozi, međunarodne obveze ili interes Republike Hrvatske".
Međutim "kriminalizacija solidarnosti" se dodatno proširuje. Kažnjavanje pomaganja strancu u nezakonitom prelasku državne granice, tranzitu i boravku, dodatno se pojačava s propisanom zabranom "pokušaja pomaganja strancu u nezakonitom prelasku državne granice, tranzitu i boravku", u skladu s europskom Direktivom 2002/90/EZ.
Takvo pomaganje i "pokušaj pomaganja" može se, prema riječima Lidije Pentavec, sankcionirati kaznom i do 23 tisuće kuna.
Vanja Bakalović tumači kako je navedena direktiva ciljala na "borbu protiv nezakonite imigracije, nezakonitog zapošljavanja, trgovine ljudima i spolnog izrabljivanja djece" te da se sankcioniranje pokušaja odnosi prvenstveno na ta kaznena djela, a ne bi smjela poslužiti da bi se izjednačili nezakoniti migranti s izbjeglicama i tako omogućilo kirminaliziranje izbjeglica.
Nakon primjedbi nevladinih organizacija, u Vladi su ipak odlučili uvrstiti i humanitarne razloge zbog kojih je takvo pomaganje dopušteno, ali oni će biti ograničeni na: spašavanje života, spašavanje od ozljede i hitnu pomoć. Svaki drugi pokušaj pomaganja, kao što je prijevoz ili nuđenje smještaja, podložan je sankcijama, potvrdila je Lidija Pentavec.
U Centru za mirovne studije pozdravili su najavu ugrađivanja humanitarnih razloga, ali smatraju da je ta odredba ipak shvaćena preusko. Pod pomaganjem iz humanitarnih razloga oni shvaćaju svako pomaganje koje ne rezultira nikakvom materijalnom ili financijskom koristi pomagača nego je vođeno moralnim i humanitarnim principom u situacijama nužne pomoći za zaštitu života ili integriteta osobe koja nezakonito prelazi granicu ili nezakonito boravi u Hrvatskoj. Često je riječ o osobama koje trebaju međunarodnu zaštitu, a da je nisu zatražili bez odlaganja zbog nepoznavanja propisa, činjenice da im članovi obitelji borave u drugim zemljama, traume ili sličnih razloga. Ističu i kako su na teritoriju Hrvatske česte situacije u kojima ljudi zbog nemogućnosti povratka u zemlju porijekla uzrokovanu brojnim subjektivnim ili objektivnim razlozima, kao što je nemogućnost pribavljanja putnih isprava, nesigurnost rute povratka, nesigurnost u zemlji porijekla, nedostatak financijskih sredstava za trošak puta i slično ostaju živjeti u Hrvatskoj u nereguliranom statusu.
Prevelike ovlasti MUP-a
"Oni nerijetko žive u iznimno teškim uvjetima, a policija i ostale institucije vlasti pri tome često ne čine ništa, osim povremenog pritvaranja na razdoblje dozvoljeno zakonom. U tim slučajevima potrebno je osloboditi građane prekršajne i druge odgovornosti koji iz humanitarnih razloga pomažu tim osobama", ističe Vanja Bakalović.
Njihova lista zahtjeva prema Vladi ipak je duža. Ističu i kako je nužno omogućavanje pristupa strancima koji u našoj zemlji žele zatražiti azil. "Izmjenama se predviđa da se rješenje o odobrenju ulaska donosi bez saslušanja stranca. Time se krše prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti jer se postavlja pitanje kako će se uopće utvrditi potreba za pružanjem međunarodne zaštite bez da se stranca ispita na te okolnosti. Takvo zakonsko rješenje je u suprotnosti s načelom zabrane vraćanja (non-refoulement) koje je zaštićeno kako Ustavom, tako i međunarodnim standardima i domaćim zakonskim odredbama", navode u CMS-u, dodajući kako se time daju i prevelike ovlasti MUP-u koji odlučuje o ulasku stranaca u RH.
Jednako tako, rješenje o protjerivanju se donosi bez saslušanja stranca, čime se također mogu kršiti prava osoba koje imaju pravo na međunarodnu zaštitu.
Kao dobre strane zakona, nevladine organizacije ističu to što on nudi alternativu detenciji. Kao mjere koje su blaže od smještaja u centar smatraju se: polog putnih isprava i putnih karata, polog određenih financijskih sredstava, zabrana napuštanja određene adrese smještaja i javljanje u policijsku postaju u određeno vrijeme.
Lidija Pentavec navodi kako to znači da će se stranac moći smjestiti kod rodbine ili u iznajmljenom smještaju. Što se tiče smještaja za one koji nemaju financijskih sredstava ili rodbinu, MUP im zasad ne može pomoći bolje od smještaja u Porin.
"Već dvije godine tražimo objekt za strance koji su u nezakonitom boravku i ne uspijevamo ga naći", kaže Pentavec. To neće biti centri koji se grade u Trilju i Tovarniku jer su oni predviđeni kao centri kratkog zadržavanja osoba koje se vraćaju nazad u zemlje iz koje su došli, temeljem zakona o readmisiji.
Od predstavnice MUP-u nismo mogli saznati niti kamo ćemo smjestiti izbjeglice koje bi u Hrvatsku trebale stići temeljem kvota dogovorenih na europskoj razini. Spominje se kako će Hrvatska iz Turske do srpnja preuzeti 150 osoba.
Tijekom velikog izbjegličkog vala preko Hrvatske je prošlo gotovo 700.000 osoba. Od svih koji su bili u tranzitu, azil su, prema podacima koje je na konferenciji u Slovačkoj iznijela predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, zatražile 247 osobe.
Broj tražitelja azila povećan je u zadnje vrijeme upravo zbog rješavanja situacije u Slavonskom Brodu, pri čemu su izbjeglice i migranti koji su tamo zadržani ipak odlučili da im je bolje zatražiti azil u Hrvatskoj. nego ostati zatočeni u centru.
Bez migracijske politike
Ukupna politika bila bi usuglašenija da je vlada donijela migracijsku politiku.
"Vlada kasni s donošenjem nove Migracijeske politike za razdoblje 2016 - 2020 iz koje bi se razvio akcijski plan i donijele mjere koje bi se mogle pratiti", upozorava Drago Župarić iz Instituta za migracije i narodnosti.
Župarić tvrdi kako se na razini cijele Europske unije, pa u sklopu toga i Hrvatske, naglasak sve više stavlja na sigurnosnu, a sve manje na humanitarnu dimenziju te se donose brojne odluke koje idu na štetu zajedničke europske politike azila.
Prijedlog izmjena Zakona o strancima na javnoj je raspravi do petka, nakon čega će biti upućen na usvajanje po hitnoj proceduri.
Tekst je nastao u okviru nezavisne novinarske teme "Balkanska ruta" koju financijski podupire Ministarstvo kulture. Članak ne izražava stavove i mišljenja Ministarstva.