1968. 14. rujna - Objavljena Zagrebačka Biblija na blagdan Uzvišenja Svetoga križa u Zagrebu. Glavni urednici: Jure Kaštelan, "crveni" književnik, i fra Bonaventura Duda, hrvatski teolog, bibličar i dopisni član HAZU-a
Nemam nikakvih iluzija kako bi se neistina uzdignuta na čast oltara, umotana u liturgijski ornat i okađena tamjanom, mogla opovrgnuti činjenicama. S tom sviješću, ne braneći povijesno poraženi komunistički koncept nego suprotstavljajući se kardinalnoj neistini: "Komunizam se korjenito suprotstavljao hrvatskoj kulturi" koja je svečano sišla s oltara zagrebačke Prvostolnice, na brzinu sam izvukao tek manji dio onoga što se za olovnih godina zločinačkog komunističkog režima u Hrvatskoj radilo na području kulture.
Kronološki:
1945. 8. ožujka - Utemeljeno Gradsko kazalište lutaka Split.
1945. 9.svibnja - U staroj zgradi iz 1870. otvoreno Narodno kazalište Šibenik, stalno šibensko kazalište
1945. 18. srpanj - Izašao prvi broj tjednika Ilustrirani Vjesnik.
1945. 16. rujna Iz Voloskog, dvojezično – na hrvatskom i talijanskom jeziku započelo emitiranje Radio Rijeke.
1945. - Izašao prvi broj časopisa Republika, mjesečnika za književnost, umjetnost i društvo. Glavni urednik Miroslav Krleža. Za komunističke vladavine do 1986. uređivali ga: Vjekoslav Kaleb, Ivan Dončević, Marin Franičević, Jure Kaštelan, Vlatko Pavletić, Novak Simić, Danilo Pejović, Ivan Raos, Stojan Vučičević, Zvonimir Majdak, Augustin Stipčević, Branko Maleš i Velimir Visković.
1945. 18. studenoga - U Zadru svečano otvoren Arheološki muzej u starohrvatskoj crkvi Sv. Donata.
1946. 16. veljače. - U Zadru utemeljena Glazbena škola. Zadarska Glazbena škola dala je čitav niz izuzetnih hrvatskih glazbenika i muzikologa.
1946. 20. listopada - Počela s radom čakovečka Gradska knjižnica.
1946. - Osnovan Jadran film, poduzeće za proizvodnju i distribuciju filma. U periodu 1960-ih do 1990-ih bio jedan od najvećih i najpoznatijih filmskih studija u srednjoj Europi. U tom razdoblju u Jadran filmu je snimljeno 145 međunarodnih koprodukcija i 124 domaća filma.
1947. 10. srpnja - Jugoton je osnovan u Zagrebu. Prvu ploču izdaje iste godine. Nakon što je sagrađen novi Jugotonov pogon (s radom počinje 23. listopada 1963.) Jugoton proizvodi 10,000.000 gramofonskih ploča na godinu. Godine 1991. Jugoton je pripao Republici Hrvatskoj i mijenja ime u Croatia Records.
1947. - U Bjelovaru počinje djelovati Okružno narodno kazalište.
1948. 29. ožujka - Osnovano Pionirsko kazalište, kasnije Zagrebačko kazalište mladih.
1949. - Osnovan "Oblasni muzej" Bjelovara. Danas Gradski muzej Bjelovar s oko 20.000 artefakata.
1949. 8. ožujka - Osnovano čakovečko Kino-poduzeće, koje se od 1981. naziva Centar za kulturu. Preživjelo do danas.
1949. - JAZU osnovao u Dubrovniku Pomorski muzej. Od 1952. godine smješten u Tvrđavi sv. Ivan.
1950. 1. studenoga - Osnovano Kazalište "Komedija" spajanjem "Zagrebačkog dramskog kazališta" i "Kerempuhovog vedrog kazališta".
1950. 1. prosinca - Otvorena Akademija za kazališnu umjetnost u Zagrebu - novo kazališno učilište otvoreno je u prostorijama nekadašnje Zemaljske glumačke škole u Bogovićevoj 7. Prvi rektor bio je Josip Škavić.
1950. - Inicijativom Miroslava Krleže u Zagrebu osnovan Leksikografski zavod FNRJ, koji je kao ravnatelj Zavoda oko sebe okupio najbolje stručnjake na glavnom projektu prve opće Hrvatske enciklopedije Mate Ujevića. Od 1983. Zavod djeluje pod imenom svog utemeljitelja Miroslava Krleže. Za komunističke vladavine LZ je izdao ukupno 20 enciklopedija, 4 leksikona i Atlas svijeta (5 izdanja).
1950. - Utemeljen Arhiv grada Varaždina. Arhivski nukleus predstavljao je arhiv Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina u kojem se čuvaju gradski spisi od početka 13. pa sve do 20. stoljeća. Od 1959. godine djeluje pod imenom Historijski arhiv u Varaždinu. Između 1957. i 1962. osnivaju se tri arhivska sabirna centra: Krapina, Koprivnica i Čakovec.
1951. 1. studenoga - U Zadru osnovano Kazalište lutaka.
1951. - Izložba "Zlato i srebro Zadra", Miroslav Krleža inicijator.
1952. 28. ožujka - Počeo je izlaziti humoristično-satirički prilog Pomet, koji je izlazio kao tjedni podlistak u Slobodni Dalmaciji. Za Pomet su pisali i crtali poznati hrvatski humoristi, satiričari i karikaturisti. Nakon ukidanja pa ponovnog pokretanja kao prilog Pamet u glavu, ugašen je 4. srpnja 2010.
1952. lipnja - Izašao prvi broj mjesečnika Krugovi hrvatski mjesečnik za književnost i kulturu (izdavačka kuća Mladost). Odgovorni urednik bio je Vlatko Pavletić. Od 1953. ga je uređivao Josip Barković, a od 1957. Josip Pupačić. List je izlazio u Zagrebu do 1958. godine. Generacija hrvatskih književnika koja se okupila oko ovog lista bila je vrlo utjecajna na hrvatsku književnost; za nju se kaže da je "nadmoćno i radosno" rasporila socrealizam. Objavljivali su Vlado Gotovac, Dubravko Ivančan, Radovan Ivšić, Stanko Juriša, Ivan V. Lalić, Miroslav Slavko Mađer, Nikola Milićević, Slobodan Novak, Čedo Prica, Josip Pupačić, Ivan Slamnig, Milivoj Slaviček, Antun Šoljan, Đuro Šnajder, Zlatko Tomičić i Irena Vrkljan.
1952. - Vinko Antić i Drago Gervais pokreću Riječku reviju .
1952. - Izašao prvi broj znanstvenog časopisa Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU-a u Dubrovniku.
1952. - EXAT 51 umjetnička grupa iz Zagreba, (kratica od Eksperimentalni atelje) održao prvu izložbu. Članovi grupe bili su arhitekti Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Vladimir Zarahović i slikari Vlado Kristl, Ivan Picelj i Aleksandar Srnec. EXAT 51 zalagao se za apstraktnu umjetnost, suvremene vizualne komunikacije i sintezu svih disciplina likovnog stvaralaštva. Odigrao važnu ulogu u hrvatskoj umjetnosti, poglavito u promicanju slobode umjetničkog izražavanja, i utjecao na mlađe generacije hrvatskih likovnih umjetnika. Posljednja izložba EXATA 51 održana je 1956.
1952. - Osnovan Arhiv grada Splita, 1957. mijenja naziv u Historijski arhiv u Splitu arhivska ustanova za srednjodalmatinsko područje. Od 1997. Državni arhiv u Splitu.
1953. 1. lipnja - U Zagrebu osnovano Zagrebačko dramsko kazalište, od 1970. Dramsko kazalište Gavella.
1953. - Ponovo se osnivaju pododbori Matice hrvatske (od 1970. nazivaju se ograncima): ukupno 55 pododbora.
1953. - Izašao prvi broj znanstvenog časopisa "Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji". S najvećom ocjenom (A1) izlazi do danas.
1954. siječnja - Izašao prvi broj Mogućnosti, časopisa za književnost, umjetnost i kulturne probleme. Izdavač pododbor Matice hrvatske. Kasnije Književni krug Split.
1954. 19. veljače – Donesena je odluka o osnivanju Gradskog muzeja Čakovca, od 1967. godine Muzej Međimurja.
1954. 28. veljače. - Počelo emitiranje Studija Split Radio Zagreba. Kasnije Radio Split.
1954. - Osnovan komorni gudački orkestar Zagrebački solisti pod vodstvom violončelista svjetske reputacije Antonia Janigra.
1954. 21. prosinca - U Zagrebu osnovan Tehnički muzej. Muzej je znanosti i tehnologije, jedinstven u Hrvatskoj (na 44.000 četvornih metara).
1954. 21. prosinca - U Zagrebu utemeljena Galerije suvremene umjetnosti, s ciljem dokumentiranja i promoviranja suvremene umjetnosti. U sklopu se, osim galerije, nalazio i Centar za fotografiju, film i televiziju.
1954. - U Zagrebu počeo izlaziti "Plavi vjesnik" prvi list za mlade. Pridonijet će prodoru zapadne kulture u Hrvatsku.
1954. - Početak Filmskoga festivala u Puli.
1954. - Osnovan Zagreb film.
1954. - U Dvorcu Trakošćan osnovan muzej sa stalnim postavom (u vlasništvu Republike Hrvatske).
1954. - Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske pokrenulo godišnjak Peristil. Izlazi do danas.
1955. 29. svibnja - Otvoren je Gradski muzej Čakovca, danas Muzej Međimurja.
1955. 4. studenoga - Održan je prvi Književni petak s gostom Vladanom Desnicom. Tribina, osnovana radi popularizacije knjige, ubrzo je zbog svoje otvorenosti postala mjesto kritičkoga govorenja i o jeziku, sociologiji i filozofiji, likovnoj umjetnosti, baletu, radio-drami. Mnogi su hrvatski, ali i jugoslavenski književnici, kao i druga ugledna imena iz kulture, umjetnosti i znanosti, nastupili na "Petku". Osim njih, na tribini su nastupali gosti kao što su Jean Paul Sartre, Günter Grass, Jiŕi Menzel, Alain Filkenkraut, Ismail Kadare, Claudio Magris, Gay Gavriel Kay, irski književnici… Tribina je preživjela do danas.
1955. - Pod uredništvom Vladimira Filipovića počelo izdavanje "Filozofske hrestomatije". Obuhvaćeno filozofsko nasljeđe Europe i istočnih filozofija.
1955. - Održan prvi Zagrebački triennale primijenjenih umjetnosti. Članovi EXAT 51 imali su velike zasluge za njegovo pokretanje.
1955. - U Zagreb doputovao Théâtre National Populaire s osnivačem Jeanom Vilarom. Gostovao je u HNK-u s Cornilleovim „Cidom“, u glavnoj ulozi tadašnja teatarska i filmska zvijezda Gérard Philipe.
1956. 29. siječnja - Održana osnivačka skupština Društva historičara umjetnosti SR Hrvatske (danas DPUH sljednik). Prvi predsjednik Društva bio je Tihomil Stahuljak.
1956. - Započeo s radom Filozofski fakultet u Zadru kao dio Sveučilišta u Zagrebu, u čijem je sastavu ostao 19 godina. Prva visokoškolska ustanova izmještena iz Zagreba.
1956. 15. svibnja - Započelo emitiranje Televizije Zagreb, prve televizijske kuće u Hrvatskoj, koja kasnije postaje sastavnim dijelom HRT-a.
1957. - Na daskama ZDK-a (danas Gavelle) u Zagrebu nastupio francuski glumac Marcel Marceau, najveći pantomimičar svih vremena.
1957. - Pokrenut filmski časopis Filmska kultura. Dokinut 1990.
1957. 8 i 9. lipnja - The Shakespeare Memorial Theatre nastupio u HNK-u u Zagrebu s predstavom Titus Andronicus. Predstavu je režirao Peter Brook, a glumili su Laurence Olivier, Vivien Leigh, Alan Webb, Anthony Quayle, Maxine Audley i Basil Hoskins. Bio je to prvorazredni umjetnički doživljaj i jedno od najvažnijih inozemnih gostovanja u HNK-u ikad.
1957. - Osnovan časopis "ABC tehnike" (mjesečnik u tijeku školske godine). Do sada je izdano 557 brojeva u gotovo 10 milijuna primjeraka.
1958. - Osnovan Istarski arhiv - Pazin. Danas Državni arhiv u Pazinu.
1959. 26. travnja - Izašao je prvi broj Arene, obiteljskog tjednika. Posljednji broj Arene objavljen je 29. prosinca 2009., nakon 50 godina neprekinutog izlaženja.
1960. - Osnovan Nakladni zavod Matice hrvatske.
1961. 25. ožujka - Izlazi prvi broj antičasopisa Gorgona. Grupa Gorgona bila je ključna pojava ondašnje umjetničke prakse kada apsurd, ironija, nihilizam, tjeskoba i cijeli niz srodnih pojmova postaju ključne kategorije neoavangarde. Članovi Gorgone bili su slikari Julije Knifer, Josip Vaništa, Đuro Seder i Marijan Jevšovar, kipar Ivan Kožarić, arhitekt Miljenko Horvat te povjesničari umjetnosti Dimitrije Bašičević, Matko Meštrović i Radoslav Putar.
1961. 17. - 24. svibnja - Održan prvi Muzički biennale u Zagrebu. Osnovao ga je Milko Kelemen. Uz ovaj se festival vezuje početak nove hrvatske glazbe.
1961. - Osnovan Institut za povijest umjetnosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. (Danas javna znanstvena ustanova.)
1961. - Izlazi Forum, književni mjesečnik Razreda za književnost HAZU-a posvećen tradiciji, pisanoj riječi, promicanju književne kulture i čuvanju digniteta pisane riječi. Pokretači su bili Petar Šegedin, Marijan Matković i Miroslav Krleža.
1961. - Počelo emitiranje Radio Pule.
1962. - Crtani film „Surogat“ Dušana Vukotića, prema scenariju Rudolfa Sremca, u proizvodnji Studija za crtani film Zagreb filma, dobitnik Oscara kao prvi neamerički film u toj kategoriji.
1962. 4. listopada - Izašao prvi broj Glasa Koncila, katoličkog tjednika iz Zagreba. Do kraja 1984. izlazio je kao dvotjednik, a od 1. siječnja 1985. postaje tjednik.
1962. - Izdavačka kuća Zora i Matica pokrenule biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti (od 1980. izdavač Nakladni zavod Matice hrvatske). Objavljeno je 180 knjiga.
1964. 8. siječnja – U Zagrebu održan prvi javni koncert Ansambla za suvremenu glazbu skladatelja Silvija Foretića i Janka Jezovšeka (1963-1967.) iz Zagreba, čiji su članovi su – prema pisanoj riječi glazbenog novinstva – „lupali čekićem po klaviru“, „bacali papiriće po pozornici“, „škrgutali zubima“, „izgovarali nerazumljive riječi“, „udarali po kartonskoj kutiji“, „presvlačili se na pozornici“, „klanjali se kanarincu“…
1964. 21. ožujka - Utemeljena pjesnička manifestacija Goranovo proljeće u spomen na pjesnika Ivana Gorana Kovačića. Održava se svake godine na dan pjesnikova rođenja u njegovu rodnom Lukovdolu. Nagrada Goranov vijenac utemeljena je 1971., a nagrada za mlade pjesnike 1977.
1965. - Izašao prvi Senjski zbornik u nakladi Gradskog muzeja Senj i Senjskog muzejskog društva. Izdaje se i danas.
1966. - Osnovan teatar &TD (1962 - 1966. djelovalo je kao Komorna pozornica SC-a). U doba V. Zuppe kazalište je postavljalo političke i filozofske drame i drame apsurda, a isticalo se praizvedbama društveno-kritičkih hrvatskih drama (A. Šoljan, Dioklecijanova palača, 1969.; I. Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, 1971.; S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, 1974.; G. Orwell, 1984. Od 1968. u Teatru &TD izvodi se kultna predstava Stilske vježbe R. Queneaua s L. Margitić i P. Kvrgićem.
1966. - Nadbiskup splitsko-makarski Frane Franić pokrenuo teološki časopis Crkva u svijetu. Izlazi bez prekida do danas.
1967. - Osnovan Muzički salona SC-a, inicijator Ante Stamać.
1968. 14. rujna - Objavljena Zagrebačka Biblija na blagdan Uzvišenja Svetoga križa u Zagrebu. Glavni urednici: Jure Kaštelan, "crveni" književnik, i fra Bonaventura Duda, hrvatski teolog, bibličar i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
1968. rujan (?) - Izašao prvi svezak Kritike - časopisa za kritiku umjetnost i društveno-politička pitanja u izdanju Nakladnog zavoda Matice hrvatske. Glavni urednik Vlatko Pavletić, uredništvo: Dalibor Cvitan, Branimir Donat, Danilo Pejović i Petar Selem.
1968. listopad (?) - Izašao prvi svezak Rasprava Instituta za jezik JAZU-a. Glavni urednik Ljudevit Jonke.
1968. - Pokrenuti riječki Dometi.
1968. - Osnovana Kršćanska sadašnjost. U 25 godina rada objavila je više od 925 naslova, 8 časopisa, 60 ploča i kaseta te 34 dokumentarna filma i videokaseta.
1968. 8 lipnja - Na inicijativu književnika Zvane Črnje osnovan Čakavski sabor u Žminju - kulturni projekt za reafirmaciju i revitalizaciju osobitosti čakavskoga govornog područja te poticanje djelatnosti na područjima kulture, stvaralaštva i znanosti. Naglašava prinos Istre hrvatskoj i europskoj kulturi te visoku kulturu, civilizacijsku i humanističku konstantu istarskog elementa.
1969. 10 veljače - Prvi broj Pop Expressa, izdavao ga je Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb po uzoru na slične novine, poput američkog Rolling Stonea, koji je počeo izlaziti samo dvije godine ranije (1967.). Teme ovog časopisa bile su vijesti iz svijeta pop- i rock-glazbe.
1970. 9. siječnja - Otvoreno Malo kazalište Trešnjevka u Zagrebu. Prvo profesionalno kazalište za djecu.
1970. - U Klanjcu osnovana Galerija Antun Augustinčić (otvorena 1976. kao muzej).
1970. - Na poticaj Ive Frangeša pokrenut znanstveni časopis Croatica - prinosi proučavanju hrvatske književnosti. Nakladnik je bila Sveučilišna naklada Liber. Posljednji je broj izišao 2000.
1971. veljača - Ponovo pokrenut časopis za filozofiju i religijske znanosti Obnovljeni život Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu.
1971. - Željezara Sisak osnovala likovnu koloniju koja je djelovala do 1990. godine. Od 2000 djela stvorenih na koloniji, tvornica je otkupila 1172, a sami umjetnici još su ih na stotine poklonili za fundus tvorničke kolekcije.
1972. ožujka - Izašao prvi broj časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu. Izlazi do danas.
1972. - U Zagrebu održan prvi svjetski festival animiranog filma - Animafest. Osnivači grad Zagreb i "Zagreb film". Zagreb je izabralo Međunarodno udruženje animatora, odajući priznanje tadašnjem svjetskom uspjehu i ugledu Zagrebačke škole crtanog filma.
1972. - Osnovana tvrtka Suzy kao poduzeće za organiziranje koncerata i distributer nosača zvuka te studio za snimanje glazbe. Bez vlastitog pogona za proizvodnju ploča, koristio se uslugama drugih proizvođača. Tvrtka je 1980-ih lansirala mlade sastave iz novog vala poput Prljavog kazališta, Azre i Parnog valjka.
1973. - U Zagrebu otvorena je Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski": Velika dvorana s 1850 sjedišta i velikim orguljama te Mala dvorana s 300 sjedišta. Na godinu dvoranu posjeti više od 760.000 posjetitelja.
1974. - Arheološki muzej u Zadru dobio je svoju stalnu zgradu smještenu uz samostan Sv. Marije, u kojem se nalazi i danas.
1974. 10. svibnja - U Čakovcu otvoren prvi Majski muzički memorijal Josip Štolcer Slavenski. Na festivalu je Vjesnik godinama dodjeljivao nagradu ''Josip Slavenski'' za najbolja glazbena dostignuća hrvatskih skladatelja i glazbenih umjetnika. Nakon uništenja Vjesnika, danas taj festival nosi naziv Dani hrvatske glazbe Josip Slavenski.
1974. 5. studeni. - Odigrana prva predstava zagrebačkog Teatra u gostima predvođenog Reljom Bašićem. Teatar u gostima postavio je ukupno 36 predstava, koje je izveo 4213 puta u 340 mjesta, od čega 3741 put u Hrvatskoj i 472 puta izvan Hrvatske, da bi nakon 30 godina, 2004. bio ukinut.
1974. - Izašao prvi broj časopisa Adriatica maritima Centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. Urednici Grga Novak i Vjekoslav Maštrović.
1975. 28. veljače - Osnovana u Čakovcu Škola animiranog filma (ŠAF), klub za djecu i omladinu. Do danas snimljeno više od 160 filmova.
1975. 16. svibnja - Čakovečkoj publici predstavljen Gradski pjevački zbor. Od 1982. zbor nosi ime Pjevački zbor Josip Štolcer Slavenski.
1975. 11. srpnja - Zlatko Vitez osniva Glumačku družinu Histrion. Do 1985. godine kao pučki teatar izvodi predstave diljem Hrvatske, nemajući matično kazalište. Od 1986. izvode kazališne predstave na zagrebačkoj Opatovini organizirajući "Histrionsko ljeto". Biraju uglavnom hrvatske autore i teme temeljene na hrvatskoj povijesti, kulturi i tradiciji, najčešće u formi satire i komedije.
1975. - U Rijeci počinje izlaziti omladinski list Val. Ukinuo ga demokratski režim.
1976. - Izložba "Zlato i srebro Zadra", koju je 1951. inicirao Miroslav Krleža, prerasla u stalni postav Stalne izložbe crkvene umjetnosti u sklopu novoobnovljenog zadarskog samostana benediktinki Sv. Marije.
1977. - Pokrenuta CROATICA CHRISTIANA PERIODICA (CCP), časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta.
1978. 22. ožujka - U Rijeci je održan rock-koncert na kojem je među ostalim izvođačima nastupila i grupa Paraf. Taj se događaj smatra prvim punk-koncertom u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji.
1979. proljeće - Proslavljeni britanski rock-sastav Queen i pjevač Freddie Mercury nastupaju u Zagrebu.
1979. - Glazbeni pedagog Zlatko Kubik osnovao prvi dječji zbor u nas, Trešnjevačke mališane. Kasnije Zagrebački mališani.
1979. - Azra, rock-sastav novog vala (nakon početaka iz 1977.), snima prvi singl "Balkan/A šta da radim" (Suzy). Začetak je to njihove popularnosti na području Jugoslavije.
1982. 22. veljače. - Pokrenut je legendarni politički tjednik Danas. Nizom uništavajućih poteza s vrha vlasti, ugašen 2. lipnja 1992.
1982. prosinac - Objavljen prvi broj znanstvenog časopisa Povijesni prilozi. Izdavač Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, danas Hrvatski institut za povijest.
1986. - U izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža objavljen prvi svezak Filmske enciklopedije glavnoga urednika Ante Peterlića, koja je dovršena drugim sveskom 1990. Filmska enciklopedija prvo je izdanje te vrste u nas, a sveobuhvatnošću jedno od tek nekoliko sličnih u svijetu.
1987. 17. srpnja - U Zagrebu otvoren Muzej Mimara, u kojemu je smještena zbirka umjetnina donacija Ante i Wiltrud Topić-Mimara
1989. 6. prosinca - U Zagrebu svečano otvoreno Kazalište Mala scena. (Osnovano početkom 1986.)
1989. - Osnovan Z armoniku v Roč, međunarodni susret svirača dijatonskih harmonika, specijalizirani istarski festival tradicijske glazbe, posvećen njegovanju i oživljavanju svirke na dijatonskoj harmonici.
Imao sam sreću iz kibicerske blizine pratiti neko vrijeme hrvatsku kulturnu politiku - sve gore nabrojano samo je nesistematizirana ilustracija toga. Svejedno, ako nije dostatna da obori posvećenu neistinu i uvredu izrečenu stotinama vrhunskih hrvatskih intelektualaca i njihovu kulturnom djelu - pokušavam barem upozoriti na činjenice iz nacionalne kulture koje bi jedna prvostolnička presuda htjela ubiti.