Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu izvijestili o tome tko u hrvatskoj delegaciji putuje u Ženevu, ali je lako pretpostaviti da će u hrvatskom timu biti i Stierov savjetnik za vanjsku politiku i ljudska prava Ladislav Ilčić Foto: HINA
Nakon što je u javnosti procurio dokument iz kojeg je vidljivo da Hrvatska mijenja svoju politiku o ljudskim pravima, hrvatska vanjska politika pred prvim je izazovom.
Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier sudjelovat će u ponedjeljak i utorak na 34. zasjedanju Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi. Uz još 46 država, Hrvatska je od lani članica toga izuzetno važnog tijela UN-a s mandatom do 2019. godine.
Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu izvijestili o programu boravka ministra Stiera ni o tome tko je s njim u delegaciji, ali je lako pretpostaviti da će u hrvatskom timu biti i Stierov savjetnik za vanjsku politiku i ljudska prava Ladislav Ilčić. Ako se to dogodi, bit će to prvi službeni "ljudskopravaški" put Ilčića u svojstvu novopečenog savjetnika.
U programu zasjedanja Vijeća za ljudska prava UN-a, koje traje puna četiri tjedna, sve do 24. ožujka, ni na jednom panelu kao uvodničar ili najavljeni govornik ne navodi se nitko iz Hrvatske, no to ne znači da se Hrvatska ne može uključiti u rasprave.
Među četdesetak tema najavljene su diskusije o suzbijanju terorizma, slobodi udruživanja, pravima osoba s invaliditetom, smrtnoj kazi te o pravu na privatnost.
Države članice EU-a u Ženevu dolaze sa zajedničkom listom pririteta, a to su: pravo na vjerske slobode i osobna uvjerenja, prava djece, podrška aktivistima za ljudska prava te donošenje rezolucija o Sjevernoj Koreji, Mijanmaru (Burmi), Siriji, Burundiju, Južnom Sudanu, Ukrajini i Demokratskoj Republici Kongo.
Bit će zanimljivo pratiti hoće li se Hrvatska toga pridržavati ili će se i u Ženevi, kao proteklih dana u Bruxellesu, distancirati od pojedinih dijelova EU-politike.
Podsjetimo, ovih je dana Novi list objavio hrvatske primjedbe na Nacrt zaključaka Vijeća za vanjske poslove o prioritetima EU-a u UN-ovim tijelima za ljudska prava u 2017. godini. Hrvatska se u tom dokumentu zalaže za tradicionalnu obitelj temeljenu na braku muškarca i žene, za zaštitu kršćana i drugih vjerskih manjina, prije svega onih na Bliskom istoku, a u reproduktivna i seksulana prava ne uključuje i pravo na pobačaj. Hrvatska je najavila da zadržava pravo promovirati navedene stavove u svim mulitilaterlanim forumima na kojima će sudjelovati.