Osim umjetničkog oplemenjivanja, estetizacije i revitalizacije bolničkih prostora kakve poznajemo, željeli smo potaknuti senzibilitet za prepoznavanje i prihvaćanje umjetnosti kao sastavnog dijela zdravlja i svakodnevnice, kazala je akademska slikarica Melinda Šefčić, koja je osmislila projekt Foto: FaH / Dario Grzelj
S ciljem smanjivanja negativnog doživljaja bolnica i integriranja umjetnosti u svakodnevni život šestero umjetnika oslikalo je nekoliko prostora Kliničkog bolničkog centra Zagreb, u okviru projekta "Estetizacija i rehumanizacija javnog prostora: primjer umjetničke intervencije u bolničkom okružju".
Akademska slikarica Melinda Šefčić, koja je osmislila projekt, ističe kako je cilj bio preobraziti iskustvo bivanja u bolničkim prostorima za sve zaposlenike, pacijente i posjetitelje.
"Time se doprinosi višestrukom terapijskom učinku, sveopćem boljitku, pozitivnoj distrakciji, bržem oporavku i zdravlju čitave bolničke zajednice", rekla je na konferenciji za novinare. Osim umjetničkog oplemenjivanja, estetizacije i revitalizacije bolničkih prostora kakve poznajemo, željeli smo potaknuti senzibilitet za prepoznavanje i prihvaćanje umjetnosti kao sastavnog dijela zdravlja i svakodnevnice, dodala je.
Po njezinim riječima, od same intervencije u prostor, koja je počela u siječnju i trajala tri tjedna, primijećene su pozitivne reakcije zaposlenika i posjetitelja. "Poznato je kako emotivna reakcija koja se budi u promatraču prilikom estetske procjene nastalog djela može smanjiti stres i anksioznost te biti izvor zdravlja, zadovoljstva i optimizma", ustvrdila je.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika projekt je izvelo u okviru EU projekta CreArt 2017. godine u partnerstvu s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Institutom za etnologiju i folkloristiku.
"Posljednjih godina nastojali smo kroz taj projekt umjetničkim intervencijama transformirati javni prostor Grada Zagreba, a u suradnji sa studentima smo istraživali i dokumentirali umjetničke procese kako bismo vidjeli kako intervencije mogu utjecati na javnost i na javni prostor", rekla je ravnatejlica HDLU-a Ivana Andabaka.
Zidove su oslikali Tomislav Buntak (tihe komore u dvjema kabinama na Audiologiji Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata), Ana Ratković (u sobi za otpust bolesnika u transportu Hitne pomoći), Damir Sobota (čekaonica Poliklinike Klinike za onkologiju), Sanja Stojković (Poliklinika Klinike za oftalmologiju), Melinda Šefčić (hodnik kod ulaza u Polikliniku Klinike za pedijatriju) i Stipan Tadić (predvorje u zgradi Poliklinike u Bijeloj zgradi).
Rad svakog od umjetnika pratio je po jedan student s Filozofskog fakulteta, istražujući i dokumentirajući umjetnički proces te njegov utjecaj na okolinu - Ana Antolković, Maša Borović, Dinko Duančić, Marijana Paula Ferenčić, Tia Glavočić i Sara Mikelić.
Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb zahvalio je Hrvatskom društvu likovnih umjetnika što je pomoglo da bolnički prostori budu malo ljepši. "Svatko tko je ležao u bolnici zna da u bolnici nije lijepo, niti je osoblju kad gledate jad oko sebe, a o bolesnicima da ne pričamo", rekao je.
O pozitivnim iskustvima u suradnji s umjetnicima i studentima na projektu govorile su glavna sestra KBC Zagreb Marija Orlić Šumić te pomoćnica ravnatelja i glavna sestra ORL Mirna Vrček, koje su poželjele da se suradnja nastavi i ubuduće na ostalim prostorima u bolnici.
Rezultati projekta bit će predstavljeni na znanstveno-stručnom skupu "Estetizacija i rehumanizacija javnog prostora: umjetnost kao terapija", koji će se održati 21. ožujka u Domu HDLU-a, u povodu obilježavanja Europskog dana kreativnosti.