Istraživači podsjećaju da nepovjerenje prema izbjeglicama građana istočne Europe, u koje ubrajaju i Hrvatsku, nije od jučer, da se ta tendencija mogla prepoznati i prije migrantskog vala u odnosu prema izbjeglicama iz Sirije Foto: Are You Syrious
Hrvatska je među državama čiji su građani najmanje prijateljski raspoloženi prema migrantima i izbjeglicama, pokazuje to najnovije istraživanje agencije Gallup.
Od 139 država, Hrvatska se na Gallupovoj listi indeksa prihvatljivosti migranata nalazi na poražavajućem 130. mjestu.
Iza Hrvatske su samo Estonija, Češka, Latvija, Izrael, Slovačka, Srbija, Mađarska, Crna Gora i na kraju, kao 'najneprijateljskija' – Makedonija.
S druge strane, na vrhu liste su države u kojoj su migranti najviše prihvaćeni, a to su na prvom mjestu Island, s indeksom 8,26 (od maksimalno 9), potom Novi Zeland (8,25), slijede Ruanda (8,16), Siera Leone (8,05), Mali (8,03), Australija (7,98), Švedska (7,92), Nigerija (7,76) te Burkina Faso i Irska, sa indeksom 'prihvatljivosti' od 7,74.
Za usporedbu, Hrvatska ima indeks 'prihvatljivosti' od samo 2,39, a Makedonija na začelju liste 1,47.
Istraživanje je provedeno lani u 138 država te u SAD-u tijekom ove godine, u svakoj državi na uzorku od 1000 ispitanika, osim u onim izrazito mnogoljudnim poput Indije, Rusije i Kine u kojima je ispitano između 2000 i 4000 građana. Ispitivanje stavova građana obavljeno je ili telefonski ili 'face to face' intervjuima, kao što je slučaj bio u Hrvatskoj.
Istraživači agencije Gallup ispitanicima su postavili tri pitanja: je li dobro ili loše da migranti žive u vašoj zemlji, da budu vaši susjedi, odnosno da se vjenčaju s bliskim članom vaše obitelji.
U zaključku istraživanja primjećuje se da je u grupi deset zemalja najzatvorenijih prema migrantima, a u kojima je i Hrvatska, većina država smještenih na tzv. balkanskoj ruti koja je bila najaktivna tijekom 2015. godine, a protezala se od Grčke do Njemačke.
Istočna Europa tradicionalno sumnjičava
Istraživači podsjećaju da nepovjerenje prema izbjeglicama građana istočne Europe, u koje ubrajaju i Hrvatsku, nije od jučer, da se ta tendencija mogla prepoznati i prije migrantskog vala u odnosu prema izbjeglicama iz Sirije.
„Ljudi iz istočnoeuropskih zemalja, koji najmanje prihvaćaju migrante, također su i među onima koji se najviše protive prihvaćanju bilo kakvih sirijskih izbjeglica“, navodi se u zaključku i podsjeća na ranije ispitivanje stavova prema izbjeglicama koji su specifično iz Sirije.
Prema tom ispitivanju u Mađarskoj, Makedoniji i Crnoj Gori najjače je protumigrantsko raspoloženje prema izbjeglicama iz Sirije – između 66 i 70 posto ispitanih građana u tim državama smatra da njihova zemlja ne bi trebala prihvatiti nikoga iz Sirije.
U Hrvatskoj, 40 posto ispitanih ne želi Sirijice u svojoj zemlji, 39 posto ih smatra da bi država mogla prihvatiti dio njih, a samo 5 posto ima stav da bi država trebala prihvatiti sve sirijske izbjeglice.
Gallupovi istraživači navode da „postoje dokazi da su ljudi u istočnoevropskim zemljama - od kojih mnoge imaju dugu povijest sukoba sa susjednim zemljama - već bili predisponirani da budu sumnjičavi prema strancima“, a da je priljev izbjeglica samo dodatno ojačao te stavove.
„Čak i prije krize, većina je u istočnoj Europi rekla je da se razina migracija u njihovim zemljama treba smanjiti“, navodi se u zaključku aktualnog istraživanja.
„Za razliku od zemalja s najmanjim prihvaćanjem, koje su zemljopisno i kulturalno grupirane, zemlje koje najviše otvorene za migrante nalaze se u različitim dijelovima svijeta. Prve dvije zemlje ne mogu biti više udaljene - Island s ocjenom 8,26 i Novi Zeland s ocjenom 8,25. Zajednička nit koja povezuje mnoge zemlje koje najviše prihvaćaju migrante je njihova duža povijest zemalja primateljica migranata“, primjećuju istraživači.
Potvrda stanja u Hrvatskoj
Rezultati istraživanja agencije Gallup, u kojem je Hrvatska na začelju 'dobrodošlice' prema migrantima, većim dijelom potvrđuju aktualnu situaciju u našoj zemlji, osjećaj da su hrvatsko društvo i aktualna politika prilično zatvoreni, mogli bi reći nepovjerljivi i diskriminatorski, prema migrantima i izbjeglicama.
Činjenica je da je tijekom migrantske krize u 2015. godini mnogi građani pokazali solidarnost i humanost prema izbjeglicama pružajući im pomoć i podršku, no isto tako službeni podaci i izvještaji pokazuju da je situacija generalno prilično zabrinjavajuća.
Posljednji objavljeni podaci govore da je Hrvatska od 2006. godine samo 231 osobi odobrila azil i 96 privremenih međunarodnih zaštita.
Prema Izvještaju pučke pravobraniteljice za prošlu godinu diskriminacija građana po različitim osnovama gorući je problem u hrvatskom društvu. Žrtve diskriminacije su, među ostalim, i azilanti i izbjeglice. Pučka pravobraniteljica upozorila je da je otežana njihova integracija, posebno u obrazovni sustav i na tržište rada. Problem su i predrasude prema njima te nedostatak sveobuhvatne integracijske politike.
I domaće nevladine organizacije za zaštitu i pomoć izbjeglicama upozoravaju na rigidnu i netransparentnu državnu politiku prema tražiteljima azila, policijsko nasilje prema migranatima na granicama te njihovo ekspresno i ilegalno vraćanje u susjedne zemlje. Nedavno je u zadnji čas spriječeno da aktualna Vlada donese restriktivne izmjene Zakona o strancima koje su propisivale stroge sankcije za građane koji pomažu izbjeglicama.
Problem je i medijsko izvještavanje. Upravo je ovih dana Hrvatsko novinarsko društvo apeliralo na novinare da ne potiču predrasude i stereotipe prema tražiteljima azila.
Miljama daleko od pravednog društva
Na svjetskoj razini, prema Gallupovom istraživanju, većina ispitanih građana, njih 54 posto, smatra da je dobro što migranti žive u njihovim zemljama. Nešto manje – ali još uvijek polovina svih ispitanih – kaže da je dobra stvar što imaju migrante za susjede, dok njih 44 posto nemaju ništa protiv toga da njihov bliski rođaci stupe u brak s izbjeglicama odnosno useljenicima.
Prihvaćanje izbjeglica povećava se s obrazovanjem građana i njihovim imovinskim statusom. Također, veća je vjerojatnost da će stanovnici u gradovima prije prihvatiti migrante, nego oni koji žive u ruralnim područjima, navodi se u istraživanju.
Na globalnoj razini, mlađe generacije najčešće prihvaćaju migrante, a stariji ljudi ih manje prihvaćaju. Prosječno, najotvorenija je generacija rođena 1997. godine i kasnije, dakle 20-godišnjaci i mlađi. Zanimljivo je da najstarija generacija tzv. tradicionalisti, od 72 godina i više, dakle rođenih tijekom i prije Drugog svjetskog rata, ipak tolerantnija prema migrantima od mnogih iz generacija rođenih nakon rata.
„Neke države još uvijek su miljama daleko od realizacije vizije UN-a o mirnim, pravednim i inkluzivnim društvima do 2030., s niskim prihvaćanjem migranata što prožima sve razinne društva“, upozorava se u završnom dijelu istraživanja.
Analitičari Galuppa navode i da će migranti biti problem i u državama koje su do jučer bile otvorene, poput SAD-a u kojem predsjednik Donald Trump vodi izrazito resktiktivnu (i)migrantsku politiku, posebno prema građanima muslimanskih zemalja.