Kakav šok, kakav se samo udarac za sve suvereniste i opoziciju dogodio nakon objave da je lešinarski fond Knighthead preuzeo sve konce u svoje ruke i da leti nad glavom ne samo Agrokoru, nego i Hrvatskoj.
Upravljačima u ovoj lešini od države prečesto se dogodi da slete direktno na glavu pa ih ne trebamo prestrogo procjenjivati, nego s njima treba blago i u rukavicama.
Kad lešinari počnu oblijetati, odmah je valjda jasno da se bliži konac, ali do sada to nikome u Saboru izgleda nije bilo najjasnije. Možda zato i što odmah trče prema njima raširenih krila i daju im sve što požele kad lešinari sa sobom donesu pare. Povijest ove države je povijest lešinara. Sadašnjost i budućnost ove države pripada gologlavim supovima naviknutima na čerupanje kokoši.
Gotovo je ganutljivo gledati i slušati naricanja nad skorom lešinom dok iznad nje lete ptičurine.
"Može Vlada govoriti što god hoće, ali ovakvim ugovorom je Hrvatskoj oduzeta bilo kakva kontrola nad procesima u Agrokoru", nariče Peđa Grbin iz opozicijskog SDP-a i širi ruke prema nebu.
"Ako je to točno, nezakonito je. Imenovao ga je sud i nitko ne može uzeti sudu pravo da ga smijeni", nastavlja Grbinov kolega Orsat Miljenić.
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak, klečeći nad tijelom, viče da je ugovor zadnji čavao u lijes u kojem se nalazi pokojna hrvatska suverenost. "HDZ - grobari i veleizdajice, a ne domoljubi. HNS također", glasno će Beljak dok nariče nad umirućim tjelesom, kao da do sada nije bilo jasno da su nas već odavno predali lešinarima.
"Zamislite, Hrvatska je suverenitet prepustila nekom tamo Knightheadu", zdvajaju i nariču svi koji nešto znače u političkom životu. Zamislite samo, Hrvatska je prepustila suverenitet koji nikad nije imala.
Ovi koji sad ničice padaju pred nepomično tijelo i plaču nad njim, nema tome dugo, bespogovorno su dizali ruke za sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade, poznatiji pod akronimom CETA. Prema tom sporazumu, domaći sudovi nisu nadležni za sporove između korporacija - poput Knightheada, i države - poput Hrvatske, nego spor ide pred arbitražno tijelo sastavljeno od korporativnih odvjetnika.
Da se poslužimo Miljenićevim riječima – svojim dizanjem ruku oduzeo je pravo sudu da odlučuje o sporovima države i korporacija pa se čudimo što se on sada čudi da je domaćem sudu oduzeto pravo odlučivanja. Država može biti tužena za svaki zakon koji bi mogao korporacijama otežati put prema profitu.
Knighthead u ugovor o Agrokoru nije unio ništa što CETA već ne propisuje. I Grbin, i Miljenić, i Beljak i ostali podigli su ruke za takav sporazum, a danas zdvajaju nad oduzimanjem suvereniteta i psuju lešinare koje tek sada vide, iako nas domaći i strani kljucaju već više od 25 godina.
Prema ugovoru koji je procurio, Agrokorova povjerenika Antu Ramljaka formalno je zaposlila Vlada, a faktički lešinarski fond. Čudna mi čuda – kao da u Vladi nema već i previše takvih koji formalno igraju za Vladu, a faktički za nekog drugog.
Upiru prstom i u Martinu Dalić, koja je, prije nego što je sletjela na glavu u Vladu, bila zaposlenica također jednog fonda - Međunarodnog monetarnog. A taj je govorio da bismo svi trebali raditi više za manje i privatizirati sve što možemo ako hoćemo da nam bude bolje. I slušali smo ga i radili sve što je propisao dok su letjeli iznad nas, a je li nam bolje, neka svatko zaključi prema sebi.
Uskoro će Martina Dalić s lešinarima u Vladi predložiti još jedno smanjenje radnih i socijalnih prava, a Grbin i Beljak jednako revno dizati ruku kao što je bio slučaj s CETA-om, kljucajući ostatke lešine koja se zove socijalna država, uvjeravajući, dok im mrvice ispadaju iz usta, da je to dobro za sve nas jer alternative nema. Kao što je Knighthead tvrdio da će Agrokoru i Hrvatskoj biti bolje ako dopuste da im uđe na stražnja vrata.
I zato ne zdvajajmo i ne naričimo više, okupimo se i poletimo, možda i nama ostane koji zalogaj beživotnog tijela, treba samo pričekati da mu dođe kraj, a sve govori da će uskoro izdahnuti. To se zove poboljšanje ulagačke klime, to je taj optimizam za koji nam stalno prigovaraju da nam nedostaje.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu