Pravobraniteljica za djecu bila u Školskom odboru u vrijeme ispada vjeroučitelja, ali je to prešutjela

Helenca Pirnat Dragičević, odnedavno nova pravobraniteljica za djecu, a donedavno viša državnoodvjetnička savjetnica u DORH-u, članica je Školskog odbora Osnovne škole „Matija Gubec“ u zagrebačkom kvartu Knežija (kao predstavnica roditelja), što je prešutjela u svim dosadašnjim istupima u medijima.

Ista je to ona škola kojoj je vjeroučitelj, u međuvremenu pritvoreni Krešimir Bagarić, nimalo uvijeno učenicama osmog razreda na nastavi kateheze objašnjavao koje hrvatske političare treba likvidirati, čije bi glave morali nabiti na kolac, kome sprašiti metak u glavu po kratkom postupku, a koga baciti u prvu septičku jamu kao izdajnika.

„Točno je da sam do 22. prosinca 2017. bila članica Školskog odbora. Neovisno o tome, moj osobni stav o slučaju u ovoj školi identičan je onome koji sam iznijela u javnosti, a to je nedvosmislena osuda. Da bih otklonila sve moguće negativne interpretacije o eventualnom sukobu interesa, čim sam doznala za taj slučaj, zatražila sam izuzeće iz Školskog odbora. Nije mi poznato je li Odbor raspravljao o tome ni je li donio neku odluku“, odgovorila je na pitanje Forum.tm-a Helenca Pirnat Dragičević, izabrana u mandatu ove vlasti, koja je već nekoliko puta ponovila isto stajalište u medijima, uporno prešućujući činjenicu da je barem dvije godine u Roditeljskom vijeću škole u kojoj se događa „vjeroučitelj“.

Taj Bagarić, tvrdi ravnateljica ove škole Ljiljana Klinger, u deset godina, koliko tamo radi, nikad nije bio incidentan. To je, međutim – s obzirom na objavu prepiske učenika tog razreda na jednoj od društvenih mreža, koju je jedan od hrvatskih portala, na svoju sramotu, objavio, a na kojoj jedna od učenica ponavlja da Bagariću ovakav ispad nije prvi – teško povjerovati.

A taj đake uči da je Srbe nakon „Oluje“ trebalo pustiti u dva koridora, prema Zagrebu i prema Rijeci, pa onda „glave na kolac“, ali „debili“ i „kreteni kratkovidni“, fina zagrebačka gospoda koja misli da Hrvatska završava u Karlovcu, to nisu shvatila. Ili da je „đeneral“ Ratko Mladić „bio u pravu“, jer je znao zaštititi srpske interese, a mi smo imali, misli „kateheta“ „dudeke“.

Ili da se vješaju dvojica bivših predsjednika, naravno Stjepan Mesić i Ivo Josipović, ili „metak u glavu po kratkom postupku“, a bivšoj ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić dao mogućnost izbora: „Srčani udar, moždani udar, samoubojstvo s tri metka u leđa, kako to već ide.“

Važno je podsjetiti i tko vodi tu školu s obzirom na vrlo visoku reputaciju koju ima u zagrebačkim školskim vodama, posebno s obzirom na to da je pohađaju djeca stranog diplomatskog osoblja u Hrvatskoj. Ravnateljica škole Ljiljana Klinger izjavila je u medijima, u povodu slučaja Bagarić, da je pokrenula proceduru izvanrednog otkaza ugovora o radu vjeroučitelju. Međutim, uz osudu i osobno zgražanje, izrazila je i dozu razumijevanja za njegov skandalozni govor mržnje na satu vjeronauka.

"Zlouporabio je poziciju učitelja, zloupotrijebio je djecu za svoje besprizorne izjave i osobno sam toliko zgrožena da mi uopće nije bitna pozadina, odnosno je li on 'puknuo', je li nešto u njemu tinjalo... To je nešto što se naprosto ne smije pojaviti u čovjeku koji radi posao u školi, osobito onome tko je vjeroučitelj, uz to i razrednik", izjavila je ravnateljica, ali pri tome nije propustila dodati: "Ne želim ga opravdavati, no snimka je nastala na dan izricanja presude generalu Praljku. Očito je to bio okidač", prenio je izjavu ravnateljice Jutarnji list.

Ljiljana Klinger prošlog je tjedna bila u medijima još jednim povodom. Jedna je od potpisnica izjave Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a protiv Istanbulske konvencije. U Izjavi upućenoj predsjednici države, premijeru, predsjedniku Sabora, zastupnicima i javnosti oštro se kritizira Istanbulska konvencija o sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji zamjerajući joj navodno rodnu ideologiju.

Članovi Znanstvenog vijeća, od kojih većina potpisnika uopće nisu akademici, nego upravo nastavnici i profesori „iz prakse“, poput Klinger, traže da se u slučaju ratifikacije Konvencije izostave „ideološki sporne formulacije“ ili da se Konvencija uopće ne ratificira nego da se „hrvatskim zakonima zaštite sve žrtve nasilja, a osobito nasilja nad ženama i djecom“. Klinger je izjavu upućenu medijima potpisala kao voditeljica Sekcije za odgoj istog tog Znanstvenog vijeća HAZU-a.

Pitali smo pravobraniteljicu Helencu Pirnat Dragičević o načinu na koji bi policija, odnosno DORH, s obzirom na protivljenje dijela roditelja, trebala ispitati djecu o tome što je Bagarić govorio. Evo njezina stava: „Djeca imaju pravo iznijeti svoje mišljenje o svim pitanjima i situacijama koje ih se tiču, ali ih se na to ne smije prisiljavati i mora im se jamčiti zaštita od bilo kakve nelagode ili loših posljedica u vezi s njihovim izjavama. Djetetovo davanje iskaza na sudu odvija se prema najvišim stručnim standardima zaštite najboljeg interesa djeteta, pri čemu se vodi računa o tome da se dijete ne suoči s počiniteljem te mu se omogućava svjedočenje putem videolinka i uz potrebnu stručnu podrška. Dijete sjedi u posebnoj prostoriji uz stručnu osobu (psihologa, socijalnog pedagoga i sl.) koja prilagođava djetetu pitanja suca istrage i stranaka u postupku. Uz dijete u prostoriji može biti i osoba od povjerenja, djetetov roditelj, stariji prijatelj, učitelj ili netko drugi.“

Također je kazala da je važno da djeca od roditelja dobiju jasnu poruku da je važno osuditi nasilje i govor mržnje, da nijedno dijete ne bi smjelo biti izloženo takvome ponašanju nastavnika kojem su ona svjedočila na satu vjeronauka u svojoj školi i da je dobro što je takvoj osobi onemogućen rad s učenicima. „Važno je i da djeca znaju da nitko ne smije na njih prebacivati odgovornost ni krivnju za posljedice koje snosi vjeroučitelj jer je isključivo on odgovoran za to što se dogodilo“, rekla je u pisanom odgovoru, kao i da se „opisano ponašanje vjeroučitelja na nastavi ničim ne može opravdati“.

Pitali smo je i o onoj objavi dječje prepiske u društvenim mrežama: „Ne smijemo zatvarati oči ni pred vršnjačkim nasiljem i prijetnjama među djecom čak i ako o njemu doznajemo putem društvenih medija kojima djeca komuniciraju u zatvorenoj grupi. Na nasilje se uvijek mora reagirati i zaštititi djecu, jer i nasilje u virtualnom prostoru je stvarno nasilje. Naravno, ako mediji izvještavaju o takvim slučajevima, moraju uvijek potpuno zaštititi identitet djece i voditi računa o njihovoj dobrobiti.“

Nismo, međutim, dobili odgovor na pitanje kako tumači opravdavanje ravnateljice da je Bagarić bio isprovociran odlukom Haaškog suda, kao i na moguće Bagarićeve ispade prije ovoga, na koje je, kao članica Školskog vijeća, trebala biti upozorena.