"Brajica je osnova pismenosti svake slijepe osobe. Pomagala, ni tehnološki razvoj ne mogu zamijeniti važnost brajice bez koje je slijepa osoba nepismena“, naglašavaju u Savezu Foto: Gradska knjižnica Rijeka
U povodu Svjetskog dana Brailleovog pisma ili brajice, Hrvatski savez slijepih upozorio je u četvrtak da je brajica i danas nezamjenjiva u opismenjavanju slijepih osoba, jer im omogućuje ravnopravnost, školovanje, afirmaciju u društvu, pristup informacijama te uživanje u svim drugim segmentima života.
Brajica je prepoznata i priznata u brojnim dokumentima, pravilima, konvencijama i zakonima na državnoj i međunarodnoj razini, ali zbog nesustavnog tiskanja brajevih knjiga u Hrvatskoj slijepim osobama otežano je ostvarivanje prava na obrazovanje, upozoravaju iz Saveza.
„Nažalost, slijepe osobe u Hrvatskoj i danas doživljavaju diskriminaciju na brojnim područjima života. Jedno od temeljnih prava, pravo na obrazovanje, slijepim i slabovidnim učenicima otežano je zbog nesustavnog tiskanja brajevih knjiga putem različitih projekata, a tehnološki razvoj sve više stavlja pismo za slijepe na margine. Obzirom na navedeno, a osobito danas, važno je naglasiti da je brajica osnova pismenosti svake slijepe osobe. Pomagala, ni tehnološki razvoj ne mogu zamijeniti važnost brajice bez koje je slijepa osoba nepismena“, naglašavaju u priopćenju.
Zbog svega, Hrvatski savez slijepih je, kao krovna organizacija u Hrvatskoj, s timom stručnjaka krenuo u izradu Zakona o brajici, koji će u prvoj polovici 2018. godine biti predstavljen u Saboru.
„Smatramo da je ovaj zakon tek prvi korak u poboljšanju položaja i kvalitete obrazovanja i života slijepih osoba. Važno je zapamtiti da je Louise Braille dao slijepim osobama pismo i mogućnost opismenjavanja, a na svima nama je da svojim zalaganjem i trudom doprinesemo boljem životu i integraciji slijepih osoba u društvo u kojemu živimo“, poručuje Hrvatski savez slijepih.
Louise Braille rođen je 4. siječnja 1809. godine u mjestašcu Coupvray u Francuskoj. U dobi od samo tri godine zbog ozljede izgubio je vid, no to ga nije spriječilo da nastavi normalno živjeti te da nauči čitati i pisati. S deset godina polazi u Kraljevski institut za slijepu djecu u Parizu, prvu školu te vrste na svijetu, gdje će kasnije živjeti, studirati i podučavati.
U dobi od petnaest godina razvio je sistem čitanja i pisanja pomoću uzdignutih točaka. Tri godine kasnije primijenio je taj sistem i na glazbenu notaciju. Bio je marljiv, suosjećajan učitelj i odličan glazbenik koji je svoj život posvetio svojim učenicima, prijateljima i svojoj metodi pisma uzdignutim točkicama koja je danas poznata pod imenom Braillovo pismo.
Louis Braille umro je u četrdesettrećoj godini života smatrajući da je njegova misija završena, a zbog njegova djela danas ga nazivaju i "ocem" pismenosti slijepih osoba.
Njegovo pismo sastojalo se od skupina od šest točaka uzdignutih na papiru, po tri u dva okomita reda, tako da svakom slovu abecede odgovara određeni razmještaj tih reljefnih točaka.