„Svi su mi pravnici rekli da to ne bi prošlo. Pitanje je i kako bi reagirao Grad Rijeka koji je naš osnivač. Iskreno, imali smo urgentnijih stvari za rješavati u kazališnim dokumentima prošle godine, poput radnih prava i koeficijenata, pa sam ocijenio da je taktički trenutno bolje to ostaviti po strani “, rekao je intendant Marin Blažević Foto: HNK "Ivana pl. Zajca"
Blažević tvrdi da u dokumentima koji se njega direktno tiču ističe ženski rod, odnosno ženski oblik neke imenice stavlja na prvom mjestu Foto: forum.tm
Nacrt novog Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu kojeg je ministrica Blaženka Divjak predložila s imenicama u ženskom rodu, ponovno je otvorio pitanje zašto se radna mjesta u službenim aktima u pravilu pišu u muškom obliku. Lani u ožujku, simbolički uoči Međunarodnog dana žena, tu su temu otvorili i u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu, o čemu je tada izvijestio forum.tm.
No, za razliku od ministrice znanosti i obrazovanja koja je sačinila prijedlog novog propisa sa 'ženskim presedanom' u nazivima radnih mjesta i uputila ga nadležnim tijelima na očitovanje, u riječkom kazalištu sve je za sada ostalo samo na jednoj, prigodnoj „osmomartovskoj“ raspravi na sjednici Kazališnog sabora, javnoj tribini kazalištaraca i riječke publike.
Nakon što je Jutarnji list jučer objavio da je prijedlog ministrice Divjak dobio 'košaricu' Ministarstva uprave jer da nije usklađen s drugim propisima i metodološko-nomotehničkim pravilima, zanimalo nas je što se dogodilo s prošlogodišnjom inicijativom riječkog HNK-a. Jesu li i oni možda dobili odbijenicu ili su ipak uspjeli u svojem naumu?
Blažević: Imali smo urgentnijih stvari za riješiti
Unatoč najavama da će kazališna zanimanja u internim aktima HNK „Ivana pl. Zajca“, biti navedena u ženskom obliku (uz napomenu da ona vrijede za oba spola), u novom Pravilniku o radu iz lipnja prošle godine ostali su isključivo muške imenice poput 'radnik', 'rukovoditelj' i 'intendant'.
Slično je stanje i u međuvremenu potvrđenoj Tabeli poslova, pa tako u Sistematizaciji radnih mjesta iz listopada 2017. i dalje su nazivi 99,9 posto radnih mjesta isključivo muškog roda.
Intendant Marin Blažević, rodonačelnik riječke inicijative, priznaje da je na neki način popustio pred mogućim poteškoćama koje bi mogla izazvati ženska varijanta kazališnih akata.
„Svi su mi pravnici rekli da to ne bi prošlo, a i pitanje je kako bi reagirao Grad Rijeka koji je naš osnivač. Iskreno, imali smo urgentnijih stvari za rješavati u našim kazališnim dokumentima prošle godine, poput radnih prava, koeficijenata i slično, pa sam ocijenio da je taktički trenutno bolje to ostaviti po strani “, kazao nam je jučer Blažević.
Lani je, podsjetimo, Blažević za naš portal izjavio da nije isključivo važan čin izmjene dokumenata već da ga u tome zanima proces i reakcija raznih aktera kojih se to tiče.
„To nije gesta, već neka vrsta projekta i pravnog performansa. Vidjet ćemo koliko će ta ideja izmjene dokumenata iz muškog u ženski rod ustalasati duhove u našoj instituciji, hoće li možda sindikat reći „bavite se nevažnim stvarima, važnije je nama povisiti plaće“. Bit će zanimljivo vidjeti i što će reći naš osnivač i vlasnik, Grad Rijeka, pa i šira zajednica. Hoće li nas prozvati zbog gubljenja vremena, nepotrebnih troškova ili će nas podržati i razumjeti", objašnjavao je tada Blažević.
Danas, do aktera kojih se tiče, nesuđeni prijedlog HNK nije ni došao, a riječki intendant za sada se odlučio za taktički pristup.
Kombinacija taktike i strategije
„Od ideje ne odustajem. Želio bih da kada krenemo u to, onda mijenjamo naše akte isključivo zbog toga, da nema drugih stvari koje se trebaju uskladiti. Dakle, jedna kombinacija taktike i strategije“, kaže danas, nakon godinu dana, Blažević.
Uvjerava nas da, neovisno od sadašnjeg stanja u kojem kazališni dokumenti praktički i dalje održavaju patrijahalni pristup, on u dokumentima koji se njega direktno tiču ističe ženski rod, odnosno ženski oblik neke imenice stavlja na prvom mjestu.
Podsjetimo, u preporukama Vijeća Europe stoji, među ostalim i preporuka da "jezik, čiji je simbolizam važan, ne smije odobravati hegemoniju muškog modela. Jezik mora biti rodno neutralan (npr. osoba) ili se odnositi na oba spola (njegov/njezin)".
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić uz apel da se ravnopravno koriste nazivi u ženskom i u muškom obliku, ostavlja, ipak, mogućnost da to u jezičnom smislu nije uvijek prihvatljivo, da u nekim primjerima to može narušiti prirodnost hrvatskog jezika i čitljivost nekog teksta. Stoga kao svojevrsno "kompromisno" rješenje navodi kao dobar običaj kada na početku nekog dokumenta stoji napomena da se svi izrazi koji se koriste u nekom tekstu, odnose na jednak način i na muški i ženski rod.
Dakle, sadašnje stanje dominacije muških pojmova u zakonima i internim aktima, poput ovih u HNK Rijeka, ostaje do daljnjeg, odnosno dok patrijahalni model ne bude prevladan jasnim zakonskim odredbama o tom pitanju i metodološkim uputama u sastavljanju službenih akata.
Do tada, i uz najbolju volju, i dalje će se upotrebljavati isključivo muški oblik, a ženski će se podrazumijevati. Osim u nekim slučajevima, kao u sistematizaciji riječkog HNK, u kojoj je 178 radnih mjesta u kazalištu navedeno isključivo u muškom rodu, ali kad se dođe do poslova pranja, onda se navodi ženski rod. Prljavi veš u kazalištu pere isključivo – pralja.