Hrvatska ne raspolaže s dovoljno kvalitetnih podataka o vlastitoj javnoj upravi pa je zauzela neslavno posljednje mjesto po kvaliteti dostupnih podataka za mjerenje javne uprave. Foto: Vlada RH
Osim što smo u Hrvatskoj već davno upoznati s posljedicama zapošljavanja na temelju političke podobnosti i izostanka bilo kakvog strateškog planiranja, hrvatska javna uprava dobila je i međunarodnu potvrdu da je dosegla samo dno među razvijenijim zemljama u svijetu.
Prema indeksu međunarodne usporedbe efektivnosti javnih uprava (InCiSE) kojeg je pokrenula Blavatnik School of Government sa Sveučilišta Oxford, javna uprava u Hrvatskoj zauzela je 35. mjesto od 38 promatranih zemalja. Indeks želi osigurati zbirni indeks uspješnosti javnih uprava pogodan za jednostavnu usporedbu prilikom čega se ocjenjuje efikasnost centralne uprave, ali ne i lokalne uprave i samouprave te kvaliteta usluga javnih službi poput zdravstva ili školstva jer su autori priznali činjenicu da se one među zemljama razlikuju po veličini i obliku, kao i da među njima postoje različiti sustavi organiziranja.
Indeks se sastoji od 12 indikatora – od kapaciteta ili otvorenosti javne uprave do javne nabave ili poreznog administriranja. Osim toga, Hrvatska pati od toga što nema dovoljno kvalitetnih dostupnih podataka o vlastitoj javnoj upravi pa je zauzela neslavno posljednje mjesto po kvaliteti dostupnih podataka za mjerenje javne uprave.
Hrvatska je po prvi put uključena u indeks, te se našla na dnu ljestvice, a iza nje su ostali samo Rumunjska, Grčka i Mađarska.
Prva mjesta po kvaliteti javne uprave zauzimaju zemlje Commonwealtha te nordijske zemlje, pa je na prvom mjestu Velika Britanija koju slijede Novi Zeland, Kanada, Finska, Australija, Danska i Norveška.
Od 12 indikatora koji čine indeks, Hrvatska najbolje stoji u poreznom administriranju, a najgora je u odnosu na gotovo sve ostale zemlje po pitanju otvorenosti, digitalizacije i kreiranju javnih politika, zbog čega se i našla na samom dnu.
Ministar uprave Lovro Kuščević stalno ponavlja potrebu za reformom javne uprave, ali će, po svemu sudeći, ostati zapamćen jedino po jačanju moći lokalnih šerifa i daljnjeg srozavanja efikasnosti javne uprave u Hrvatskoj.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu