U Europi se godišnje baci hrane u vrijednosti od 130 milijardi eura

Više od 60 posto građana Hrvatske baca hranu, a čak milijun stanovnika čini to barem jednom tjedno, što se najviše odnosi na mlade koji su ujedno i najzabrinutiji zbog klimatskih promjena. Rezultati su to istraživanja agencije Improve Research & Analytics za drugi Dukatov projekt "Hrana se ne baca". No ohrabruje da je to ipak 14 posto bačene hrane manje u odnosu na 2023. godinu. 

Kako je kazano na predstavljanju istraživanja ono je rađeno da bi se saznali stavovi građana o bacanju hrane, kao i njihova informiranost o tome kako bacanje hrane utječe na klimatske promjene.  Istraživanje je obuhvatilo 600 ispitanika, a riječ je o reprezentativnom uzorku odrasle populacije u dobi od 16 do 65 godina. 

O problem, razlozima I mogućnostima sprečavanja bacanja hrane poslali smo upit Hrvatskoj agenciji  za poljoprivredu i hranu (HAPIH) iz čije Službe za odnose s javnošću nam je odgovoreno kako oni nemaju nadležnost niti alate za praćenje količine dnevnog, tjednog odnosno mjesečnog bacanja hrane. 

-  Međutim možemo se referirati na posljednje rezultate Eurostata iz 2024. godine. Naime, prema tim rezultatima u Europskoj uniji na godišnjoj razini nastane oko 59 milijuna tona otpada od hrane, odnosno 130 kg hrane po stanovniku. Tržišna vrijednost bačene hrane procjenjuje se na više od 130 milijardi eura. U Hrvatskoj se na godišnjoj razini baci gotovo 280 tisuća tona hrane, što je otprilike 72 kg hrane po stanovniku. Ovim se rezultatom Hrvatska pozicionira kao druga zemlja Europske unije s najmanje otpada od hrane po stanovniku, odmah iza Slovenije. Ipak, unatoč manjem iznosu ukupnog otpada od hrane, Hrvatska je u usporedbi s drugim zemljama vodeća po otpadu od hrane iz kućanstava. Dakle, iako bacamo manje hrane u usporedbi s drugim državama članicama, većina onog što bacimo dolazi iz kućanstva, uslijed nepravilnog rukovanja hranom. Čak 76 posto ukupnog otpada nastaje u hrvatskim domaćinstvima, dok je europski prosjek oko 54 posto, navodi se u odgovoru i dodaje kako potrošači imaju ključnu ulogu u smanjivanju količine bačene hrane. 

Komentirajući nevjerojatan podatak da se u EU baci čak 130 milijardi eura vrijednosti hrane Biljana Borzan, koja je stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u Europskog parlamenta za odnose s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), ističe kako je ta brojka, nažalost, točna, ali i da je bitnije naglasiti da se ne radi samo o novcu nego o milijardama obroka koji su mogli biti na tanjurima, a završili su u smeću. 

- Smatram to poražavajućim jer pokazuje da ne poštujemo ni hranu, ni poljoprivrednike koji su svojim radom omogućili da dođe na naš stol, a ni okoliš iz kojeg sve to crpimo, navodi Borzan koja dodaje da sami građani mogu učiniti puno kroz male stvari, kako se ne bi bacalo toliko hrane. 

- Sve počinje od planiranja kupovine, od toga da bolje čuvamo hranu, razumijemo razliku između oznaka „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“. Ali još je važnije ono što rade trgovine i industrija. Smatram da je veliki korak prema naprijed doniranje hrane koja je i dalje sigurna, umjesto da završi u otpadu. To se već pokazalo dobrim u nekim državama i voljela bih da se i kod nas snažnije provodi, navodi Borzan koja također ističe kako je opet nažalost, Hrvatska među zemljama koje bacaju puno hrane po stanovniku. - Nedovoljno hrane se donira, iako imamo organizacije koje bi je mogle distribuirati onima kojima je najpotrebnija. Smatram da trebamo slijediti primjere država koje su kroz obveze i poticaje uspjele prepoloviti otpad hrane, jer to nije nemoguće, samo treba volje, navodi Borzan.

Naša zastupnica u EU parlamentu je komentirala i slučaj svinjske kuge, što dovodi do uništavanja cijelih farmi i propadanja velikih količina mesa, što su ogromni gubitci te kako to prebroditi: 

- Bolno je gledati kako bolesti uništavaju stoku i živote obitelji koje žive od poljoprivrede, dok država ostaje pasivna. Hrvatska danas proizvodi tek dio hrane koju konzumira, a sve više ovisimo o uvozu. To nije samo ekonomski problem nego i pitanje sigurnosti. Naši poljoprivrednici trebaju zaštitu, sigurnost i jasnu potporu države, a ne prazna obećanja. Potrebne su nam ozbiljne i dugoročne politike koje će spriječiti da nas slične krize ponovno iznenade, ustvrdila je Borzan.

Inače, prema rezultatima istraživanja higijenskih navika u kućanstvima u RH, koje je proveo HAPIH, ispitanici većinom ne konzumiraju hranu kojoj je istekao rok trajanja, neovisno radi li se o oznaci „Upotrijebiti do“ (76,9 posto) ili „Najbolje upotrijebiti do“ (51,9 posto). To ukazuje da još uvijek ima prostora za poboljšanje informiranosti potrošača jer se hrana s oznakom „Najbolje upotrijebiti do“ može konzumirati i nakon navedenog roka, pod uvjetom da je čuvana prema uputama proizvođača i u neoštećenom pakiranju. 

U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu ističu da neprestano ulaže napore u provedbi aktivnosti vezanih za smanjenje otpada od hrane, a neki od njih vidljivi su u obliku raznih preporuka i vodiča, poput Smjernica za doniranje hrane u odnosu na rokove trajanja. U ovim smjernicama HAPIH pruža praktične savjete s ciljem olakšavanja poslovanja doniranom hranom kako bi se istovremeno osigurala sigurnost hrane i smanjilo njeno bacanje.

Osim navedenog, HAPIH kontinuirano ulaže napore u edukaciju potrošača putem edukativnih kampanja. Primjerice, kampanju Safe2Eat Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), već petu godinu za redom u Hrvatskoj provodi HAPIH u ulozi nacionalnog nositelja. Kampanja se bavi različitim temama iz područja sigurnosti hrane, uključujući i smanjenje otpada od hrane, kroz koje, između ostaloga, informiranjem proizvođača na pristupačan način želimo potaknuti njihovo kritičko promišljanje o važnosti osobnih odluka i postupaka prilikom svakodnevne kupovine i rukovanja s hranom.

Dakako da i prodajni centri i trgovine igraju veliku ulogu u sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane tako da u svojim poslovnim procesima ugrade mehanizme smanjenja otpada od hrane kao što su kontrola rokova trajnosti proizvoda, doniranje hrane te komunikacija s potrošačima.

Uzimajući u obzir donošenje Novog plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2023. do 2028. godine, koji je usvojilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 29. prosinca 2022. godine, u Hrvatskoj se nastavlja s planskim djelovanjem, s ciljem povećanja donacija hrane i smanjenja bacanja, kao i poboljšanja ukupne situacije u području gospodarenja otpadom od hrane. U okviru Plana uspostavljeni su i Dobrovoljni sporazumi o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane „Zajedno protiv otpada od hrane“ koji se odnose na uključivanje proizvodnog sektora u napore oko nastajanja otpada od hrane. 

Nadalje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izradilo je i sektorske vodiče u svrhu smanjenja nastajanja otpada od hrane namijenjene smanjenju otpada od hrane u trgovini, u primarnoj proizvodnji, u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama i slično. Osim toga, aktivno se radi i na uspostavi Banke hrane kojom bi se olakšala distribucija i koordinacija donirane hrane, a čiji je nositelj Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i šumarstva.

Aktivnosti u pogledu smanjenja nastajanja otpada od hrane nije veliki izazov samo u RH. Naime, i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) razvila je alat koji prehrambenoj industriji pomaže odlučiti kada upotrijebiti oznaku „upotrijebiti do“, a kada „najbolje upotrijebiti do“, kako bi se dodatno smanjila količina bačene hrane.

Iz Agencije navode da kada se govori o problemima zbrinjavanja viškova hrane mora se imati u vidu njihovu kompleksnost, jer obuhvaćaju više segmenata i razina.

 - Prije svega, problem nastaje na razini logistike, koja obuhvaća nedostatak skladišta za hranu namijenjenu doniranju, ili skladišta za hranu poput voća i povrća. S tim je povezan i mogući nedostatak u pogledu prijevoza, osiguravanja hladnog lanca, te ljudskih resursa potrebnih za distribuciju donirane hrane. Volontiranje kao oblik rada u Hrvatskoj nedovoljno je razvijen. Nadalje, kako je već ranije navedeno, jedan o problema leži u nedovoljnom razumijevanju oznaka rokova trajnosti, neumjerenoj kupovini hrane na akcijama, te generalno neplanskoj kupovini hrane. Na razini prodaje i/ili maloprodaje hrane, pitanje zbrinjavanja hrane koja je blizu isteka roka trajnosti, u smislu doniranja, snižavanja cijena ili akcijskih prodaja u određeno vrijeme dana (pri kraju radnog vremena) u Hrvatskoj još uvijek nije u potpunosti zaživjelo, navode iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.