„O sporazumima su se vodile velike debate da bismo na kraju otkrili da su nam interesi skoro isti ili isti.“
Ovako bi se dala prepričati izjava ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatka Lagumdžije nakon ceremonije potpisivanja sporazuma BiH i Hrvatske, odnosno BiH i Europske unije, čime su s dnevnog reda skinuti mogući problemi nastali dolaskom EU-a na granice BiH. Ili, ulaskom Hrvatske u EU.
Potpisivanje sporazuma o granici te transferu roba iz BiH u luku Ploče smatra se odličnim rezultatom s obzirom na previsoke zahtjeve tijekom samih pregovora. Bilo je i ucjena, pogotovo vezanih uz status Ploča. S rezultatom na stolu i potpisima, strane mudro šute.
Jer, dogovor je uspjeh!
Proširenje EU-a da se pratiti na terenu uglavnom nepoznatom golemoj većini građana, premda svako napisano slovo, na ovaj ili onaj način, utječe na njihovu svakodnevicu i izlazi u Službenom listu Unije. U najnovijem je izdanje Službenog lista EU-a od 18. lipnja uneseno nekoliko sporazuma s izuzećima od europske prakse kojima je od 1. lipnja proizvodima životinjskog podrijetla iz BiH omogućen nesmetan izvoz do luke Ploče prelaskom preko teritorija EU-a, dakle preko tla Hrvatske.
Svaka se, pa i ova promjena mora staviti na papir, potvrditi službeno, unijeti u brdo propisa kako bi se proširenje, osim na terenu, dogodilo (i u neku ruku ozakonilo) u virtualnom svijetu propisa EU-a. Derogacija od acquisa (zajedničke pravne stečevine) za luku Ploče posebna je priča. Bosanci se šale da su uspjeli izmijeniti slovo acquisa. Izmjena ove vrste dogodila se tek drugi put u povijesti Europske unije. Prvi je slučaj bio Kalinjingrad, ruska luka, enklava okružena EU-om. Priča s lukom Ploče još je složenija jer je riječ o luci Europske unije, koju - bez da se na njezine robe aplicira standardna procedura provjera - koristi nečlanica kao svoj izlaz na more i u izvoz.
„Ovakva je derogacija zaista izuzetno rijetka“, komentirao je Tonio Borg, malteški povjerenik zadužen za zaštitu zdravlja i potrošača, Hrvatima u zadnje vrijeme poznatiji kao član kolegija EK koji će dio svog portfolija prepustiti prvom hrvatskom povjereniku Nevenu Mimici.
Prema prihvaćenim aranžmanima, sva roba iz BiH namijenjena izvozu u treće zemlje, a koja ide preko luke Ploče, pratit će pečat s rednim brojem, ali bez obaveznih veterinarskih provjera kakve se podrazumijevaju kada na teren EU-a stigne proizvod iz treće zemlje, čak i kad je u tranzitu. Uz pečat ide i etiketa s napomenom, u skladu s Direktivnom 97/78/EC, „samo kao tranzit za treće zemlje“, i to na svakoj stranici prateće dokumentacije.
Naravno, obavezne su i provjere da količina roba na početku svog kratkog putovanja teritorijem EU-a odgovaraju količini na izlaznoj točki. Izmijenjena uredba spominje „geografsku situaciju“ i „nužnost održanja pristupa hrvatskoj luci Ploče nakon pristupanja Hrvatske Uniji“, što je pretpostavljalo „postavljanje specifičnih uvjeta“. Specifični su uvjeti da meso i mesni proizvodi iz BiH putuju kopnom preko Hrvatske, između graničnih postaja Nova Sela i pogranične inspekcijske ispostave u Pločama, i da su u EU pošteđeni klasične EU-kontrole.
Granica od tisuću-i-nekoliko kilometara između Hrvatske i BiH za kratko će vrijeme postati vanjskom granicom EU-a, čime prestaje potreba za ulaznim točkama za izvozne hrvatske proizvode postavljene u Sloveniji i Mađarskoj. Granica također podliježe strogom, europeiziranom sustavu nadzora s kamerama, patrolama, detektorima... prilično stranom uvriježenoj praksi, čak i kada je dijelila dvije samostalne, suverene države: ona više nije „mekana“!
Granica će stvarati probleme žiteljima pograničnih krajeva, te je postignut sporazum o posebnom režimu za njih, drugačijem, lakšem od standardne provjere putovnica. Za početak, riječ je o koridoru od pet kilometara sa svake strane. Europski propisi dopuštaju maksimum pograničnog pojasa do 30 kilometara od granice, što će biti predmetom daljnjih pregovora i usklađivanja prakse. Ova je lokalcima prilagođena granica fino funkcionirala između Hrvatske i Slovenije ili Mađarske, s malim prijelazima zaključavanima noću.
Trgovinski promet između dviju zemalja također će ići po novom režimu, uz striktne provjere. Moguće je da se ulazne točke kod Metkovića ili Ploča prošire s izvjesnim brojem novih, što sve ovisi o potrebama i, naravno, dogovoru obiju strana - bosanskohercegovačke i europske.
Dogovoren je i režim kontrole prometa „neumskim koridorom“. Obavljat će ga obje strane, u koordinaciji. Time je poštovan suverenitet BiH i uvažena potreba spajanja Hrvatske.
Dok ovo pišem, ne zna se ishod dijela dijaloga vezan uz odgovor na pitanje spojnice „neumskog koridora“ – mostom, posebno ograđenom cestom (makar privremeno), trajektom, tunelom...
Oko krajnjeg rješenja vrti se dosta trgovine ustupcima.
Ono što je počelo kao pregovarački proces završava kao zajednički rad, primijetio je ministar vanjskih poslova BiH. U samim je pregovorima bilo mnogo napetosti i natezanja, u finalu je Europska komisija morala pritisnuti Sarajevo, ali su i sa strane EU-a dane koncesije, pogotovo za Ploče.
Čime je učinjena... pa, povijesna derogacija.
Više je podizanja temperature bilo u javnosti, izjavama dužnosnika, nego li za pregovaračkim stolom.
Izvjesno je da su se stvari usuglasile skoro pa u zadnji trenutak i da im je prethodila tvrda pregovaračka igra koja je počela davati rezultat tek kada su se emocije zamijenile argumentima. Bosanska je strana očekivala znatno više, bez obzira iz kojeg entiteta traženja dolazila – ali to nije dobila. Prema nekim informacijama, Ploče su trebale imati dvojni suverenitet, a ekstremne su ideje išle i dotle da se dio luke proglasi – bosanskim teritorijem.
Europska komisija ni do zadnjeg trenutka nije znala hoće li se u srijedu postići dogovor ili će se natezanje nastaviti. U pregovorima je angažiran gotovo kompletan pogon Opće uprave za proširenje zadužen za obradu dosjea Hrvatske.
Glavni je dio posla usklađivanje stavova o spajanju dvaju dijelova Hrvatske, što također pretpostavlja intenzivan pregovarački rad na razini ministara vanjskih poslova i povjerenika za proširenje.