Hrvatskoj trebaju nove televizije jednako koliko i svemirski program

Sve hrvatske televizije s nacionalnom koncesijom lani su poslovale s gubitkom. Kapital network je čak i ugašen jer više nije mogao plaćati nagomilane dugove. RTL je upisao rekordnih devet milijuna eura minusa. Nova TV je također godinu završila s minusom, a i u prva tri mjeseca bilježi negativan rezultat od nekih 600 tisuća dolara. Upitan je i opstanak Sportske TV čiji dug prema Odašiljačima i vezama također raste, a tvrtka Autor, u čijem je vlasništvu CMC, završila je godinu s milijun kuna minusa.

Prema procjenama Udruženja agencija za tržišno komuniciranje (HURA), cijelo je televizijsko tržište u 2012. godini palo za dodatnih osam posto i iznosilo je samo 702 milijuna kuna. Primjerice, 2008. godinu je ista udruga procijenila na 950 milijuna kuna. Sve procjene govore da će ova godina biti barem jednako teška za televizijski biznis, a oporavak se nitko ne usudi spomenuti. Iz svih tih brojki jasno je da Hrvatskoj nove televizije trebaju jednako koliko i projekt osvajanja Marsa. Ali Agencija za elektroničke medije ipak misli drukčije, pa je natječajem zatražila ponude za čak tri televizijska kanala s nacionalnom pokrivenošću.

Prva se koncesija, ona na multipleksu A koji je i najkvalitetniji hrvatski MUX s najboljom pokrivenošću, odnosi zapravo na produljenje RTL-ove koncesije. Reklo bi se da je taj dio natječaja najmanje sporan jer je riječ o televiziji koja je na tržištu već devet godina. No, problem je u tome što je natječaj za produljenje te koncesije raspisan čitavih godinu dana prije isteka RTL-ove koncesije. Agencija nikad dosad nije učinila takvo što, a službeno je objašnjenje da se objedinjavanjem natječaja za RTL-ovu koncesiju htjelo uštedjeti.

No, raspisivanje natječaja hrvatske porezne obveznike ionako ništa ne košta. Financijski ne pati ni Agencija za elektroničke medije jer samo za podizanje natječajne dokumentacije potencijalni natjecatelj za koncesiju mora platiti 22.500 kuna. Ako se doista odluči natjecati, tada će kod predaje ponude morati uplatiti još 45 tisuća kuna, pa je s financijske strane svejedno kad će natječaj biti raspisan.

Još donedavno su bile glasne priče da se RTL grupa namjerava riješiti svoje hrvatske televizije i da ozbiljno pregovara s potencijalnim kupcima. U stvarnosti se, međutim, u ozbiljne pregovore ipak ne možete upustiti ako televiziji koju prodajete rok istječe već iduće godine. Ozbiljnost pregovaračke pozicije dobila bi na smislu kada bi nadležno tijelo što prije produljilo koncesiju na još 15 godina. Izvori bliski RTL-u, međutim, uvjeravaju da tome nije tako i da RTL grupa ne namjerava napustiti Hrvatsku.

Druga koncesija odnosi se na specijalizirani kanal koji je oslobođen gašenjem Kapital networka. Samo Agenciji na godinu valja platiti 450 tisuća kuna (plus onaj "sitniš" za natječaj), ali to je tek kap od onoga što treba uložiti u vrlo skupu opremu i još skuplju naknadu za prijenos signala koja se plaća tvrtki Odašiljači i veze. Kapital network ugašen je u siječnju ove godine nakon što nije uspio podmiriti dug prema OIV-u od oko šest milijuna kuna. Ostao mu je i dug od oko 350 tisuća kuna prema Agenciji za elektroničke medije. Pokretati ovako skup projekt u nikad gore vrijeme za televizijski biznis ne djeluje nimalo razborito.

Međutim, zainteresiranih ima, čak i za taj treći, potpuno nov kanal s nacionalnom pokrivenošću, koji će emitirati na MUX-u B. Osim Nove TV, koja se na natječaj javila zapravo reda radi, u utrci je kutinska Nezavisna televizija (NET) čiji su vlasnici nedavno kupili i TV Dalmaciju. Oni su, za razliku od svih ostalih, uvjereni da u televizijskom poslu još ima prostora za zaradu, a silno žele proširiti svoj signal na cijelu zemlju. Zanimljivo je da su još prije nekoliko godina bili spremni prodati svoju televiziju srpskom medijskom tajkunu Željku Mitroviću, no posao je ipak propao. NET doista godinama pokušava doći do nacionalne pokrivenosti, a čak se prije 10 godina natjecao za nacionalnu koncesiju koju je na tom natječaju osvojio RTL.

Tada su, međutim, prilike bile bitno drukčije, novca je u tom biznisu bilo barem dvostruko više, a konkurencija praktički nije postojala. Tadašnje je Vijeće za radio i televiziju (pandan dašanjem Vijeću, odnosno Agenciji za elektroničke medije) ipak prednost dalo RTL-u za koji je tada poslove lobiranja odradio (i) bugarski televizijski stručnjak Pavel Stančev. Danas je Stančev ponovno prisutan na tom tržištu, ali ovaj put brani boje grčke Antena grupe, koja se također natječe za nacionalnu koncesiju. Prema našim informacijama Stančev, odnedavni generalni direktor Antena grupe za jugoistočnu Europu, već je održao sastanke s ljudima iz hrvatskog političkog i medijskoj života te u televizijskim krugovima slovi kao ozbiljan favorit za osvajanje te koncesije.

Čak i bez novih televizija pitanje je hoće li ove sadašnje preživjeti još godinu-dvije. Uvođenjem novih igrača koji će također zagristi u onaj već suhonjavi kolač televizijskog oglašavanja sasvim će se sigurno udariti čavao u lijes barem jedne televizije. Kada bi nove televizije bile bolje i kvalitetnije, kada bi zapošljavale više ljudi (koje bi fer i na vrijeme plaćale) i ugovarale više domaće produkcije, trebalo bi podržati, pa i ubrzati njihov dolazak. Na žalost, iskustvo nas uči drukčije.