2013. - godina u kojoj su maske pale

Osobe godine: papa Franjo i Edward Snowden. Luzer godine: američki predsjednik Barack Obama. Tako bi se najkraće mogla rezimirati godina koja je počela još jednim mimohodom washingtonskim ulicama novoizabranog predsjednika Baracka Obame, a završila njegovom rekordnom nepopularnošću, podgrijanom nespretnostima i odgađanjem roka za Obamacare, uvođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja za sve Amerikance.

"Za mene, u smislu osobne zadovoljštine, misija je već završena. Već sam pobijedio", rezimirao je bivši američki obavještajac Edward Snowden sve što se događalo u zadnjih pola godine, otkako se prvi put pojavio u javnosti i počeo seriju objava najvećih američkih (i britanskh) obavještajnih tajni preko nekoliko vodećih svjetskih medija. Snowden je bio u strahu da nakon svog riskantnog istupa u Hong Kongu ne naiđe na apatiju. Čim su se novinari prihvatili njegove dokumentacije (a još se ne zna koliko je toga), on je, kaže, svoju misiju ispunio. "Ja nisam namjeravao promijeniti društvo. Želio sam društvu dati šansu da odredi treba li se mijenjati. Sve što sam želio je omogućiti javnosti da dobije pravo glasa o tome kako se nad nama vlada", kazao je prije nekoliko dana novinaru The Washington Posta koji se s njim sastao u Moskvi. Amerikanac Snowden nije izabrao Rusiju za svoje buduće prebivalište. Nije imao drugog izbora nakon što mu je poništena američka putovnica dok je bio u avionu iz Hong Konga s namjerom da preko Moskve otputuje za Latinsku Ameriku. Njegov krajnji cilj bio bi vjerojatno Brazil, zemlja u kojoj trenutačno živi Glenn Greenwald, hrabri američki kolumnist i bloger kojeg je Snowden izabrao za plasiranje svoje dokumentacije o američkom prisluškivanju svih sve vrijeme i preko kojeg su krenule objave u The Guardianu. I klima u Brazilu bila bi za njega povoljna nakon što je objavljen materijal o prisluškivanju brazilske predsjednice Dilme Rousseff, zbog čega se ona jako naljutila na američku administraciju i otkazala planirani sastanak s Obamom.

Snowden je u intervjuu usporedio moći NSA s moćima kakve su imale britanske vlasti u vrijeme kolonijalne Amerike, kada su univerzalne dozvole omogućavale da se pretražuje koga god se hoće. Sada se, kaže Snowden, daje dozvola za pretraživanje komunikacija, "metadate", cijele zemlje.

"Kad se to zadnji put događalo, poveli smo rat", rekao je. 

Koliko je ovaj zviždač zapravo postigao? Obamina administracija morala je deklasificirati tisuće stranica dokumenata koji su trebali ostati pod zaštitom još godinama, a rad najtajnije američke obavještajne agencije NSA propituje se trenutačno na način na kakav se nikad nije istraživao. Prije desetak dana jedan je američki okružni sud okarakterizirao njezin način rada kao "orvelijanski" i neustavan. Dan kasnije predsjednik Obama sastao se sa šefovima internetskih giganata koji su mu izrazili nezadovoljstvo zbog neovlaštenog praćenja svih komunikacija što prolaze kroz njihove kanale. Najprije Microsoft, a potom će ga slijediti i ostali, najavljuju kako će šifrirati sav promet, a vladinim agencijama će pristup komunikacijama dati isključivo nakon naloga suda i to za svaki slučaj pojedinačno.

Poseban savjetodavni panel koji je angažirala Bijela kuća izašao je sa svojim preporukama prema administraciji sugerirajući restrikcije u radu NSA, uključujući prekid programa kojim su se skupljali podaci o svim domaćim, unutarameričkim pozivima. Preporučeno je da ubuduće telekomunikacijske kompanije ili neki treći, angažirani privatnik, skupljaju i zadržavaju te podatke te ih mogu dati na uvid samo na sudski nalog. Panel savjetuje i da se povede više računa o špijuniranju stranih lidera, odnosno da se prije toga izvaže kolike mogu biti diplomatske i ekonomske štete ako se operacija razotkrije. Upravo je prisluškivanje stranih lidera, uključujući saveznike, podiglo najviše prašine. Da bi izbjegao probleme s domaćim zakonodavstvom i obuhvatio sve, NSA je u nadzor uključio i britanski GCHQ.

Obama je dobio mišljenje panela, ali još treba odlučiti hoće li nešto od toga uvažiti. Brojni komentatori su sumnjičavi i tvrde: Snowden nije pobijedio jer će se ista politika nastaviti.

Čini se, međutim, da nije u tome poanta. Nije baš da se prije Snowdenova istupa nije znalo da Amerikanci prisluškuju. Ukradena dokumentacija pokazala nam je koliko je to zapravo široko i kako se to radi, a nakon objave, što je najznačajnije - nitko se više ne može praviti da za to ne zna. Maske su pale. 

Protiv Snowdena je podignuta optužnica na osnovi prastarog Zakona o špijunaži prema kojem se od početka prošlog stoljeća postupalo u samo devet slučajeva. Sedam od njih je u Obaminu mandatu.

Obami nije dobro išlo ni sa Sirijom, na kojoj je poentirao ruski predsjednik Vladimir Putin, isposlujući dogovor da se odustane od američkog vojnog napada na režim Bašara al-Asada u zamjenu za uništenje sirijskog kemijskog programa. Početkom iduće godine kemijski agensi trebali bi biti odvezeni iz Sirije, ali kraj rata u kojem je do sada poginulo više od 110 tisuća ljudi uopće se ne nazire, a i nalazi se negdje izvan fokusa.

Argentinac Jorge Mario Bergoglio, postavši na početku godine iznenada papom, srušio je masku sagrađenu oko zlatnog Vatikana. Smisao Crkve nije bogaćenje preko Vatikanske banke i skrivanje iza vatikanskih zidina i dogmi. Smisao Crkve je biti uz siromašne i narod, poručuje papa Franjo koji je ime uzeo po Franji Asiškome, uz objašnjenje: "On je bio siromašan čovjek, jednostavan, kakvu bismo i Crkvu željeli, siromašnu, za siromašne." Njegovo je prvo putovanje izvan Rima bilo na Lampedusu, sramotnu točku Europske unije, gdje se susreo s afričkim imigrantima. Papu Franju kao osobu godine vidjeli su svi - od magazina The Time do magazina The Advocate, koji se zalaže za prava homoseksualaca. Nadamo se da će se taj njegov duh u 2014. proširiti cijelom Crkvom, odnosno da Papa neće na kraju ispasti samo dobar PR, kao što se to ispostavilo u Obaminu slučaju.