Muslimani su u hrvatskoj javnosti prepoznati kao autohtoni, integrirani i tolerantni ljudi i sastavni dio kulture, prisutni su u javnom i vjerskom životu i međureligijskom dijalogu, te u raznim segmentima društva poput politike, prava, zdravstva, novinarstva, filmske i glazbene umjetnosti Foto: FaH
Muslimani u Hrvatskoj, koje je u bajramskoj poruci vjerski vođa muftija Aziz ef. Hasanović pozvao da grade vjeru i društvo u kojem žive, zadovoljni su svojim položajem u hrvatskom društvu i odolijevaju negativnim globalnim utjecajima, kažu stručnjaci i vodstvo zajednice u povodu današnjeg vjerskog blagdana, piše Hina.
Islamska zajednica u Hrvatskoj jedina je i jedinstvena zajednica koja okuplja muslimane u Hrvatskoj bez obzira na bilo koju odrednicu njenih članova, te je s toga s predsjednikom Mešihata i muftijom na čelu jedina pozvana tumačiti vjeru i vjerske propise, kaže se u izjavi za Hinu iz Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj i dodaje: "Na ovaj način dobili su i muslimani i društvo jer su jasno razdvojena ispravna i autohtona tumačenja vjere od onih pogrešnih. To prepoznaju i naši vjernici, kao i šira društvena zajednica".
Sociolog religije i istraživač recepcije te vjerske zajednice Goran Goldberger naglašava da muslimani imaju regulirani pravni status i integrirani su u hrvatsko društvo, dok je u zapadnim društvima prisutna društvena diskriminacija, marginalizacija, nejednakost i isključivanje muslimana kao imigrantskih, etničkih, kulturnih i religijskih "drugih".
U Hrvatskoj je Sabor priznao Islam 1916. godine. Islamska zajednica u Hrvatskoj u sastavu je Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, a 2002. potpisala je ugovor od zajedničkog interesa s Vladom RH. Uz širenje i jačanje islamske vjere, provodi druge vjerske, edukativne, kulturne i humanitarne djelatnosti.
Prema popisu iz 2011. u Hrvatskoj se oko 63 tisuće građana izjasnilo kao muslimani, što je oko 1,5 posto ukupnog stanovništva. Među njima, najbrojniji su muslimani Bošnjaci, kojih ima 28 tisuća, te muslimani Hrvati i muslimani Albanci kojih ima po 9,5 tisuća. Zajednica je organizirana u 15 medžlisa, koji se u sastoje od džemata.
Drugdje je islamska zajednica uglavnom u domenu nacionalnog i okuplja vjernike određene zemlje u dijaspori te stoga imate nekonzistentnost u tumačenju vjere, jer motivi okupljanja u ovakvim zajednicama najčešće nisu isključivo vjerski. To i državi stvara problem jer nema jedinstvenu adresu na koju bi se obratila, obrazlažu iz Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Članovi Islamske zajednice iznimno su zadovoljni svojim statusom u Republici Hrvatskoj, ističu u Mešihatu, a sociolog Goldberger upozorava na "jedini problem" – nedostatak vjerskih objekata i grobnih mjesta za muslimanske vjernike.
"Hrvatski" model položaja muslimana
Muslimani u Hrvatskoj nisu strano tijelo nego su puno stoljeće institucionalno organizirani. Upravo je otvorenost hrvatskog društva i spremnost muslimana na integraciju urodilo najboljim modelom kakav imamo danas, kažu iz Mešihata i dodaju: Odnos se razvija s brojnim usponima i padovima, ali kao i većinsko katoličko stanovništvo zajednički gradimo društvo i nikada sebe kao članove Islamske zajednice ne odvajamo od ostatka društva.
Islam jest jedan od identiteta, vjerniku i najvažniji, ali nije jedini, kažu u Mešihatu i ističu mišljenje da „model u Hrvatskoj može poslužiti zaštiti prava bilo koje vjerske zajednice, a posebice vjerske manjine bilo gdje u svijetu“.
Model odnosa koji spominju u Mešihatu bivši muftija Ševko ef. Omerbašić i sadašnji Aziz ef. Hasanović smatraju da može biti primjer Europi kako riješiti pitanje islama, kaže Goldberger i podsjeća da je reis-ul-ulema Mustafa Cerić svoju „Deklaraciju europskih muslimana“ predstavio upravo u Zagrebu 2006. U njoj je izrazio žaljenje zbog terorizma u svijetu, neprihvaćanje ubijanja u ime islama, te zahtjev da Europa formalno prizna islam a islam da prizna europske vrijednosti, stečevine i način života.
Time jača shvaćanje da autohtoni muslimani u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mogu biti most i poveznica zapadnog i islamskog svijeta, unatoč nametanju i provođenju Huntingtonove ideje sukoba civilizacija kao suvremenih crta razdjelnica između ljudi smještenih u određene idejne kategorije, kaže Goldberger.
Tolerantno o muslimanima u hrvatskoj javnosti
Muslimani su u hrvatskoj javnosti prepoznati kao autohtoni, integrirani i tolerantni ljudi i sastavni dio kulture. Oni su prisutni u javnom i vjerskom životu i međureligijskom dijalogu, te u raznim segmentima društva poput politike, prava, zdravstva, novinarstva, filmske i glazbene umjetnosti, itd, ističe Goldberger.
On upozorava da je nekih rasprava i otpora među političarima, braniteljima i lokalnim stanovništvom prilikom određivanja mjesta gradnje Islamskog centra u Rijeci, ali i na činjenicu da u Hrvatskoj, za razliku od nekih europskih država, nema političke stranke koja bi izražavala bojazan od islama. Svesrdna pomoć građana naplavljenoj Gunji u kojoj se nalazi džamija izrađena 1969. govori sama za sebe o tome, kaže Goldberger.
Iz Mešihata se slažu da su doprinos "navedenoj simbiozi" dali i mediji u Hrvatskoj. Za razliku od zemalja iz okruženja i šire, mediji pokazuju zavidnu razina profesionalnosti i znanja kao i spremnost za iskreno i objektivno izvješćivanje. Ponekad se potkrade poneka greška, što je i normalno, ali je važno da nema sustavne diskriminacije po ovom pitanju pristupa medijima, kažu.
Osvrćući se na globalne napetosti oko islama, Goldberger kaže da su u jednom dijelu raznolikog muslimanskog svijeta, dijelom pod utjecajem zapadnog svijeta, društvo i tradicija u krizi, a manifestira se i radikalni, regresivni i antagonistički fundamentalistički pokret kao jedan oblik političkog islama.
Hoće li globalne napetosti štetiti muslimanima u Hrvatskoj?
Nedavni rat u Iraku, "facebook prosvjedi", nemiri i ratni sukobi u Tunisu, Libiji, Egiptu ili Siriji pokazatelji su procesa nametnute demokratizacije ili razaranja postojećih institucija tih država, u kojem su zapadne tajne službe pružile financijsku i logističku potporu oporbenim pokretima u početku svrgavanja autoritarnih režima i dovele, primjerice, do rasta političkog značaja pokreta ISIL-a, koji danas prema promatračima predstavlja veću opasnost od Al Qa'ide, kaže Goldberger.
Povezanost islama i fundamentalizma i terorizma predmet je rasprava o stanju sigurnosti u Hrvatskoj u zadnje vrijeme. To se nakaradno iskazalo i u recentnoj predstavi oko problema i zabrane izvedbe Houellebecqove predstave „Elementarne čestice“ na Dubrovačkim ljetnim igrama zbog opasnosti od terorizma, što je opet stvar političke kuhinje i predizborne borbe političkih stranaka uoči izbora u Hrvatskoj, ocjenjuje sociolog religije Goran Goldberger.
Ipak, narod djeluje drugačije, smatra Goldberger. Za milenijsku fotografiju poziralo je ispred Hrvatskog narodnog kazališta 147 studenata Sveučilišta u Zagrebu kako bi prosvjedovali protiv terorističkog napada u kojem je smrtno stradalo 147 nevinih kenijskih studenata. "Oni su za mir", zaključuje Goldberger.
Izazovi su veliki i svakodnevni. Nažalost, često morate govoriti o nečemu s čim veze nemate, ali čvrsti i nedvosmisleni stavovi, stalan rad na prevenciji kao i upoznavanje javnosti s našim radom doveli su do izgradnje povjerenja u Islamsku zajednicu u Hrvatskoj, pa se tako globalna kretanja nisu u većoj mjeri odrazila na nas i naše društvo. Ostajemo predani zajedničkom radu, da se situacije u svijetu ne prelijevaju kod nas i da ostanemo otvoreno društvo kojega krasi mir, suživot, tolerancija i bogatstvo različitosti, zaključuju u izjavi iz Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj u povodu Bajrama.