"Prilično smo se čudili da je Agencija za elektroničke medije utvrdila da ni jedan od 30 prijavljenih slučajeva 2017. godine ne spada u govor mržnje", rekla je Sophie Albers Ben Chamo iz ECPMF-a Foto: HINA/Edvard ŠUŠAK
Stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika neki su od najvećih problema koje je uočila Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija prilikom drugog posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja, priopćilo je u četvrtak navečer Hrvatsko novinarsko društvo (HND).
Nakon nalaza misije u lipnju 2016., čiji su rezultati dijelom bili nezadovoljavajući, predstavnici Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) uočili su ponešto bolju situaciju početkom 2018, navodi delegacija u službenom priopćenju nakon posjeta Hrvatskoj, a prenosi portal hnd.hr.
Delegacija ističe da konzervativno-liberalna vladajuća koalicija (HDZ–HNS) "u najmanju ruku ima medijske slobode kao pitanje od posebne važnosti za državu članicu EU". No "tu još ima mnogo posla", kazao je Oliver Vujović iz SEEMO-a.
Pauline Adès-Mével iz RSF-a naglašava da nije dobar znak da delegacija dolazi u posjet jednoj zemlji članici dva puta u dvije godine.
"Prema indeksu sloboda medija u svijetu, koji radi RSF, Hrvatska pada otkad se pridružila Europi 2013. i sada je na 74. mjestu. Pala je za 10 mjesta u pet godina. Nadamo se da neće poći putem Bugarske, koja je također počela padati na tom indeksu odmah nakon priključenja EU 2007., a sada je najgora država članica"
Misija navodi da su se na sastancima s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, sindikatima, novinarskim udrugama i profesionalnim organizacijama, novinarima, medijskim stručnjacima i veleposlanicima iskristalizirale kritične točke:
Različiti izvori tvrde da se pristrano izvještavanje i unutrašnja struktura upravljanja na HRT-u, javnom medijskom servisu, nije znatno promijenila od 2016. Uočili smo nekoliko problema i nerazriješenih pitanja. Zbog bolesti Uprave i druge novinarske udruge delegacija nije mogla provjeriti te primjedbe na licu mjesta. Ima ohrabrujućih znakova, ali HRT je izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke.
Boris Bergant iz EBU-a naglasio je da to pokazuje "temeljno nerazumijevanje uloge javnog medijskog servisa u društvu". Ministrica kulture obećala je poboljšati legislativu.
Misija naglašava i da se poguban utjecaj govora mržnje na društvo se povećao. Premda u Saboru nema ekstremnih stanaka, čini se da je javni prostor zatrovan dnevnim verbalnim napadima, pa i na novinare.
"Prilično smo se čudili da je Agencija za elektroničke medije utvrdila da ni jedan od 30 prijavljenih slučajeva 2017. godine ne spada u govor mržnje. U 2016. je kao takav prepoznat samo jedan slučaj. Hrvatska se zaista mora pozabaviti problemom govora mržnje", rekla je Sophie Albers Ben Chamo iz ECPMF-a.
Delegacija je pozvala predsjednicu Grabar-Kitarović da iskoristi svoj položaj i da svakako progovori protiv poticanja na napade i napade svake vrste.
Delegacija cijeni rad policije koja je nedavno uhitila više osoba nego prije koje su fizički napale novinare. Ipak, fizički napadi, prijetnje i posebno online prijetnje i dalje su veliki problem.
Delegacija uozorava i da još uvijek nema medijske strategije. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je da će njeno ministarstvo prionuti izmjenama medijskog zakonodavstva kao i o Zakona o elektroničkim medijima.
"Strategija bi trebala uključiti i potpore neprofitnim medijima, kojima su one potpuno ukinute za vrijeme prethodnog ministra. Njihova se situacija otada nije promijenila", ističe delegacija..
Pitanje koje treba razmotriti je i pitanje vlasništva medija.
"U mnogo slučajeva vlasništvo nije transparentno. Poznata osoba, koja nije iz svijeta medija, vlasnik je niza medija. Strane grupacije nepoznatih vlasnika kontroliraju nekoliko regionalnih i lokalnih medija", rekao je Otmar Lahodynsky iz AEJ-a.
U priopćenju se na kraju navodi i da se uvjeti rada novinara nisu poboljšali.
"Sindikalisti su diskriminirani i otpušta ih se, kolektivni ugovori postoje samo u nekoliko medija, a ni ti nisu pregovarani kolektivno. Novinare se obeshrabruje da pišu o nekim pitanjima, a u mnogim privatnim organizacijama nema sindikata“, rekla je Marijana Camović iz EFJ-a.
Detaljan izvještaj delegacija će objaviti krajem veljače.