U doba suvremenih tehnologija i interneta razvili su se i novi „moderni“ oblici nasilja kakve bivše generacije nisu imale nesreću upoznati. Riječ je, prije svega, o online nasilju koje ima vrlo širok spektar oblika i metoda čija su meta najčešće žene. Od svoje 15. godine svaka je deseta žena doživjela barem jedan oblik online nasilja, upozorio je u svom istraživanju još 2017. godine Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE).
Dijeljenje snimki spolno eksplicitnog sadržaja, online uhođenje, objavljivanje osobnih podataka na društvenim mrežama, tzv. „doxing“ , samo su neke od metoda online nasilja koje nerijetko poprima i dimenzije organiziranih kampanja. Upravo su žene, ali i djevojčice, mnogo češće i žrtve tzv. „sextortiona“, odnosno seksualnog iznuđivanja i prijetnji objavom intimnih snimki ili iznudom na temelju intimnih snimki, te mogu biti žrtve govora mržnje usmjerenog prema ženama.
Najčešće žrtve online uznemiravanja i organiziranih kampanja su žene na istaknutim javnim pozicijama, poput novinarki, političarki ili aktivistica. Na temelju dosadašnjih slučajeva uočeno je da su najpogođenije žene u dobi od 18 do 40 godina, no značajan je i broj starijih žena-žrtava do 55 godina. Najčešći počinitelji su bivši partneri, a potom internetski partneri, odnosno osobe koje su žrtve upoznale online te potom nepoznate, anonimne osobe.
Kod osvetničke pornografije 90% žrtava su žene
„Rodno uvjetovano online nasilje nerazmjerno više pogađa žene u digitalnom okruženju upravo zato što su žene i stvara značajno teže specifične posljedice nego kod online nasilja usmjerenog na muškarce. Primjerice, u čak 90 posto slučajeva zlouporabe i dijeljenja snimki spolno eksplicitnog sadržaja žrtve su žene. One su, također, češće i žrtve online uhođenja koje uključuje dugotrajno praćenje i neželjeno kontaktiranje, što stvara uznemirenost ili strah kod žrtve. Žene su češće i žrtve objavljivanja osobnih podataka putem društvenih mreža (doxing), ali i online uznemiravanja u formi organiziranih kampanja većeg broja osoba s ciljem zastrašivanja i nanošenja društvene i psihološke štete“, kaže nam Dean Šarčević, koordinator projekta „SURF and SOUND“ (Support, Unite, Respond, Fight to Stop Online violence), koji provodi udruga B.a.B.e. s Agencijom za elektroničke medije kao partnerom s ciljem smanjenja zabrinjavajuće pojave online nasilja.
Projekt sufinanciraju Europska unija, Ured za udruge Vlade RH i Grad Zagreb. Od ove godine u partnerstvo su uključili i Ravnateljstvo policije i Pravosudnu akademiju, te trenutno provode nastavak projekta „SURF and SOUND 2.0“ koji će se, uz financiranje EU, provoditi do 2025. godine.
U okviru projekta kreirana je platforma NEON - alat za prijavu online nasilja i pristup podršci u obliku besplatnog pravnog i psihološkog savjetovanja. U partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije prošle godine, proveli su nacionalnu kampanju, a jedan od rezultata bilo je deseterostruko povećanje obraćanja žrtava online nasilja, upravo putem platforme NEON za pomoć i podršku.
Lažni profili i prijetnje smrću
„Najčešći oblik nasilja zbog kojeg se osobe obraćaju savjetovalištu objavljivanje je ili prijetnja objavljivanjem snimki spolno eksplicitnog sadržaja - 80% slučajeva online nasilja odnosi se upravo na osvetničku pornografiju, a kod osvetničke pornografije 90% žrtava su žene. Ovaj oblik često se isprepliće i s drugima, poput doxinga, pri čemu nasilnici prave lažne profile na kojima objavljuju osobne podatke žrtve te, primjerice, na tom profilu, reklamiraju seksualne usluge. Žrtve tada doživljavaju i uznemiravanje od treće strane te ih se izlaže nesigurnosti, a potencijalno i fizičkom nasilju“, kaže Šarčević i upozorava kako online uznemiravanje bivših partnera u najekstremnijim slučajevima ide tako daleko da se žrtvama čak prijeti i smrću.
Za pomoć im se, kako ističe, u posljednje vrijeme sve češće obraćaju žrtve online uznemiravanja organiziranih i sustavnih kampanja putem društvenih mreža koje pokreću pojedine osobe te u njih uključuju druge kako bi nanijeli psihičku štetu žrtvi, bilo upućivanjem strašnih prijetnji i uvreda, bilo iznošenjem, najčešće lažnih, informacija o osobi koje joj mogu naštetiti ugledu i časti.
„Važno je napomenuti kako je takav oblik nasilja često perfidan i u oku promatrača može se činiti trivijalnim i beznačajnim, ali ima značajne i teške posljedice na strani žrtve, poput anksioznih i paničnih napadaja, povlačenja iz javnog prostora (online i offline), nemogućnosti obavljanja poslova pa čak i povlačenje s tržišta rada. Sve to može dovesti i do depresije te razmišljanje o suicidu“, upozorava Šarčević, ističući kako je prepoznavanje štetnosti online uznemiravanja na vrlo niskoj razini.
Zbog razvoja tehnologija i širenja pristupa internetu, ali i još uvijek prisutnih predrasuda i nesrazmjera između položaja i moći muškaraca i žena u društvu, problem online nasilja ne samo da raste, nego ima tendenciju rasta i razvijanja novih oblika i izazova zbog čega se kao društvo moramo hitno uhvatiti u koštac s njim.
60 posto žrtava ne prijavi nasilje
Na žalost, iako je nasilja u virtualnom svijetu sve više, čak 60 posto žrtava šuti i ne prijavljuje ga. U pozadini tog negativnog trenda zasigurno je i što najčešće izostaju razumijevanje, podrška i empatija prema žrtvama, ne samo među prijateljima, nego i članovima obitelji, kamoli šire zajednice, ali i samih institucija koje im trebaju pružiti veći stupanj zaštite.
„Naš direktan rad sa žrtvama u okviru specijaliziranog savjetovališta pokazao je da je moguće značajno podići stopu prijava online nasilja ako postoje specijalizirane, dostupne i besplatne usluge podrške žrtvama, koje uključuju pravno i psihološko savjetovanje, IT podršku te podršku Osobe od povjerenja koja pruža emocionalnu podršku žrtvama prilikom prijave i sudskih postupaka. Moramo raditi i na promjeni predrasuda i negativnih stavova koji za nasilje krive žrtve i to na široj razini društva, a potom i kod stručnjaka, unutar sustava, zaduženih za podršku i zaštitu žrtava te donošenje pravde“, kaže Šarčević.
Iako su žrtve u najvećoj mjeri žene, dodaje kako im se, putem platforme NEON, obraćaju i muškarci, najčešće LGBTIQ osobe, koje se upravo zbog raširenih rodnih stereotipa u društvu također suočavaju s rodno uvjetovanim online nasiljem, zlouporabom snimki spolno eksplicitnog sadržaja, prijetnjom objave ili iznudom novca.
Pitali smo našeg sugovornika kakav je postupak prijave online nasilja te koliko su ih do sada zaprimili?
„Našem savjetovalištu obratilo se više od 150 osoba, od kojih je nešto više od 40% nasilje prijavilo i policiji ili državnom odvjetništvu. Žrtvama najčešće prvo pružamo besplatno pravno savjetovanje kako bismo analizirali problem u cijelosti, pružili savjet i pripremili dokaze koje žrtva može imati na raspolaganju. Psihološka podrška je u prvoj fazi usmjerena na osnaživanje žrtve, nakon čega je ohrabrena prijaviti nasilje nadležnim institucijama, pri čemu može imati i podršku i prisustvo Osobe od povjerenja. Psihološka podrška i dugoročno može djelovati na suočavanje s traumom, podrškom tijekom trajanja procesa te osnaživanjem u cijelosti“, pojašnjava naš sugovornik.
Stresan i težak postupak
Sam postupak prijave nasilja policiji i državnom odvjetništvu, priznaje, izrazito je stresan i težak za žrtve te zahtijeva osobitu obazrivost stručnjaka koji prijavu zaprimaju. Žrtve se, naglašava, često nalaze u stanju u kojem im je teško govoriti i opisati što im se dogodilo ili događa, te se, iz različitih razloga, boje sve izreći.
„Važno je da se žrtvama pristupa s povjerenjem, dostojanstveno i na način da im bude jasan postupak koji slijedi u daljnjim fazama istrage, podizanja kaznene prijave i optužnice, jer žrtve, najčešće, na razumiju postupak, što je i razumljivo, jer se, u takvoj situaciji, najčešće nalaze prvi put u životu“, kaže Šarčević i naglašava kako su se, pružajući direktnu podršku, do sada susreli s različitim i teškim posljedicama, od anksioznih poremećaja, srama i straha do razmišljanju o suicidu.
„Žrtve, nerijetko, imaju i zdravstvene probleme, uzrokovane visokom razinom stresa. Naime, neke korisnice su oboljele i od raka što pripisuju upravo situaciji u kojoj su se našle. Žrtve mogu biti i nesposobne za rad, uzimaju dugotrajna bolovanja ili daju otkaz kako bi se sklonile od počinitelja ili posljedica nasilja koje su vrlo često društvene - osuda okoline, posramljivanje i omalovažavanje i slično, a u pojedinim slučajevima mogu biti i u fizičkoj opasnosti od poznate ili nepoznate osobe. Financijska šteta može biti direktna, primjerice u slučaju iznude, ali i indirektna, u obliku povećanih troškova radi liječenja ili poduzimanja pravnih postupaka“, pojašnjava Šarčević ozbiljnost posljedica koje online nasilje ostavlja na žrtve, ističući i kako one umanjuju kvalitetu života žrtava, ali i negativno utječu na društvo u cjelini.
Od presudnog je značaja, stoga, imati učinkovit sustav zaštite koji će u slučajevima kada se dokaže krivnja počinitelja rezultirati visokim kaznama, kao i ispuniti svoju svrhu generalne prevencije nasilja u društvu.
Kriminaliziranje „osvetničke pornografije“
„Tijekom javne rasprave o izmjenama Kaznenog zakona, u travnju 2021. godine, organizirali smo multisektorsku raspravu s 40 stručnjakinja i stručnjaka iz različitih područja od prava, psihologije, do IT-a. Zaključak je bio da je u Hrvatskoj potrebno uvesti posebno kazneno djelo koje će kriminalizirati 'osvetničku pornografiju'. Nakon rasprave uputili smo prijedlog u e-savjetovanje i o njemu informirali relevantne dionike. Paralelno smo proveli javno zagovaračku kampanju i peticiju 'Zaustavimo osvetničku pornografiju!' s više od 10.000 potpisa koje smo predali predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću te saborskim zastupnicama i zastupnicima, koji su odlučivali o izmjenama Kaznenog zakona“, podsjeća Šarčević.
Tijekom kampanje, koja je bila snažno prisutna na društvenim mrežama i u koju su se uključile brojne influencerice i influenceri, svjedočanstva koja su čuli bila su, kako kaže, vrlo potresna, posebno jer su žrtve najčešće bile vrlo mlade – u dobi od 18 do 30 godina.
I za kraj - dobre vijesti
„U Hrvatskoj danas postoji viši stupanj zaštite žrtava i jasni pokazatelj društvene osude ovog ponašanja u obliku zasebnog kaznenog djela, propisanog u članku 144a Zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja koje predviđa i do tri godine zatvora u kvalificiranom obliku kaznenog djela, odnosno kada počinitelj snimku učini dostupnom većem broju osoba, primjerice objavom na internetu. Važno je napomenuti da se kazneno djelo progoni na prijedlog žrtve, što podrazumijeva i prekluzivni rok od 3 mjeseca od saznanja za počinjeno kazneno djelo. To konkretno znači da žrtve mogu prijaviti nasilje u roku od tri mjeseca, od dana kada su saznale da je spolno eksplicitni sadržaj podijeljen s drugom osobom ili osobama.“, zaključuje Dean Šarčević.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2023.. godinu