S ovog mjesta državnim institucijama upućujemo poziv na dijalog o primjerenom načinu sjećanja jer se u sklopu Dana domovinske zahvalnosti mora naći mjesto za pamćenje svih žrtava. Neprihvatljivo je da 20 godina nakon ovih zločina, pogibija i nestanaka porodice ostaju same u traganju i pamćenju, poručeno je s komemoracije Foto: SNV
U spomen na ubijene tijekom i nakon akcije "Oluja", danas je u selu Pješčanica, koje se nalazi u općine Vrginmost, održan komemorativni skup u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i Srpskog narodnog vijeća (SNV), priopćile su te civilne udruge. Nakon pomena koji je u Crkvi sv. Ilije služio otac Srpske Pravoslane Crkve Mile Ristić, okupljenima se obratila Vesna Teršelič, voditeljica Documente.
"Danas smo tu kako bismo se sjetili svih poginulih tijekom i nakon akcije 'Oluja'. Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora, riječ je o 667 civila. O mjestima iz općine Vrginmost riječ je o 67 osoba, od čega 41 civil i to starije životne dobi. Na žalost, većina njih se još vode kao nestale osobe čiji posmrtni ostatci nisu pronađeni. Neki su ubijeni kao žrtve ratnog zločina, poput Teodora i Danice Samardžije koji su ubijeni i zapaljeni u svojoj kući u Slavskom Polju. Mnogi su stradali kod Žirovca, u napadu Hrvatske vojske i Armije BiH na izbjegličku kolonu. Bilo je onih i koji su stradali u borbama kod Dvora, neki od granatiranja, a neki su odveden iz izbjegličke kolone. Za te zločine hrvatskim pravosuđem još uvijek nitko nije odgovarao, dok su za zločine počinjene u 'Oluji' u Hrvatskoj ukupno pokrenuta tek tri kaznena postupka, dok je samo jedan pravomoćno okončan. Tražeći pravdu, porodice žrtava su dizale tužbe protiv Republike Hrvatske, a u slučaju 'Oluje' takvih je 39, od čega su usvojena samo tri tužbena zahtjeva", naglasila je Teršelič.
"Važno je da ih se danas sjećamo, da tražimo način kako obilježiti mjesta gdje su stradali i kako ih se sjetiti u mjestima iz kojih su došli. Ove će godine institucije Republike Hrvatske obilježiti godišnjicu 'Oluje' vojnim mimohodom u Zagrebu i manifestacijom u Kninu, dok ponovno nedostaje istinska podrška za žrtve rata. S ovog mjesta državnim institucijama upućujemo poziv na dijalog o primjerenom načinu sjećanja jer se u sklopu Dana domovinske zahvalnosti mora naći mjesto za pamćenje svih žrtava. Neprihvatljivo je da 20 godina nakon ovih zločina, pogibija i nestanaka porodice ostaju same u traganju i pamćenju", kazala je Teršelič i istaknula kako Hrvatska ni Srbija nisu napravile sve što su trebale kako bi podržale civilne žrtve rata.
Okupljenima se u ime SNV-a obratio Milorad Pupovac.
"U Hrvatskoj u proteklih 20 godina u javnom prostoru, izjavama političara, molitvama svećenika nema mjesta za strašno i historijsko stradanje koje se dogodilo Srbima s ovih područja. Ne samo da nema mjesta za sjećanje na one koji su stradali 1991. i 1992. u hrvatskim gradovima otmicama, istjerivanjima, ubojstvima, otuđivanjem imovine, nego nema mjesta ni za one koji su praktički u dva dana morali napustiti svoje historijske zavičaje, njih do 250.000. Da je otišlo 250.000 ptica, netko bi se pitao zašto i mogu li se vratiti. Ali u našoj javnosti nema prostora za takvo pitanje, kao ni moralnog osjećaja i potrebe da se to pitanje postavi, a nema nažalost ni moralne odgovornosti da onima koji ga postavljaju taj prostor bude otvoren", kazao je Pupovac i dodao da većina građana Hrvatske nije imala priliku čuti za posljedice koje je iza sebe ostavila "Oluja".
"Smatramo da se treba sjećati svih i htjeli smo se ovih dana prisjetiti sugrađana hrvatske nacionalnosti koji su na ovom prostoru stradali 1991. i 1992. godine, kao što bi smo to htjeli učiniti u svakoj drugoj prilici jer je to za nas jedna narod – naš hrvatski i naš srpski, koji je ovdje stoljećima živio zajedno i kojeg su gospodari rata podijelili s ciljevima samo njima znanima - ali nismo dobili tu priliku. Ovih dana me često pitaju hoću li na proslavu u Knin. Tamo gdje su ljudi ubijeni i gdje treba sagnuti glavu, tamo ću ići. A tamo gdje netko bez moralne obaveze i potrebne moralne svijesti što se dogodilo i koji historijskih gubitak je zbog svega imala ne samo srpska historijska zajednica, nego Hrvatska u cjelini, tamo ću ja pitati one koji nemaju svijesti da se poklone ljudima koji stradali, koji su bez prilike da biraju morali otići, a oni koji su ostali, ubijani su, pljačkani su i onemogućavani u elementarnome miru. U našoj zemlji će se javnost ovih dana imati priliku sjećati ubijenih pripadnika hrvatske vojske i tako treba biti. Ali prešućivati i onemogućavati da građani doznaju za zločine koji su počinjeni prema Srbima i ne imati svijest o njihovoj veličini ne doprinosi sjećanju niti miru, već, štoviše, takva vrsta sjećanja nažalost samo još više doprinosi tome da još uvijek više živimo u ratu nego u istinskom miru. Mi koji smo se ovdje okupili nemamo tu potrebu jer znamo da od toga rata ni jedan narod nije imao koristi – zaključio je Pupovac, nakon čega su okupljenima, među kojima su bili predstavnici lokalnih vijeća srpske nacionalne manjine, Nenad Maričić, konzul Veleposlanstva Republike Srbije u Hrvatskoj, Boro Rkman, dožupan Sisačko-moslovačke županije, i Marica Šeatović, predsjednica Udruženja Protiv zaborava, odali minutu šute za stradale građane srpske i hrvatske nacionalnosti.
Nakon skupa u Pješčanici, okupljeni su se uputiti na mjesno groblje u obližnju Gornju Čemernicu, gdje je položeno cvijeće na grob Dmitra Obradovića, predsjednika Skupštine općine Vrginmost, koji se ratnih devedesetih zalagao za suživot Hrvata i Srba. Godine 1992. likvidirale su ga srpske snage, optuživši za zločin Hrvate.
"Kao mlad novinar imao sam priliku biti njegov suradnik. S nama mladima je dijelio prijateljske, gotovo očinske savjete. Bio je pripadnik malobrojnije struje koja se zagovarala za uspostavu mira putem dijaloga. Po svojim idejama i poslanju svrstao se uz bok najznačajnijih ljudi naše zajednice. U teška vremena je bio pobornik politike mira. Mnogi su mu prigovarali jer je većina ljudi tada željela lomiti probleme preko koljena", kazao je pred okupljenima Boro Rkman.
Svoja sjećanja na Obradovića podijelio je i predsjednik SNV-a.
"Dmitar Obradović je uvijek bio u sukobu s radikalima i onima kojima je bilo preče što će netko drugo reći, nego što je u interesu naroda kojeg predstavljaju. Zato je platio glavom. Obradović je među Srbima u Krajini bio ono što je Josip Reihl-Kir bio među Hrvatima u Istočnoj Slavoniji: čovjek koji se bio spreman žrtvovati za to da ne bude rata, a kad ga je već bilo, bio se spreman žrtvovati da rat, kada je već postao tragedija, ne postane sramota. Mnogi su osramotili Srbe u prethodnom ratu, kao što su mnogi s hrvatske strane osramotili Hrvate. On je u najboljem smislu bio izdanak politike Srba koja se formirala u 200 godina na prostoru Hrvatske. Bio je srpski političar koji je svoju politiku razumio kao hrvatsko-srpsku i jugoslavensku", zaključio je Pupovac.