Europska federacija novinara (EFJ), čiji je član i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), u petak je, ususret izborima za Europski parlament, objavila manifest s preporukama kandidatima za zastupnike kojima želi pomoći u promicanju medijskih sloboda, pluralizma medija i kvalitetnog novinarstva u svim članicama EU-a, zemljama kandidatkinjama i onima koje se to nadaju postati.
"Novinarstvo je javno dobro”, poručuje EFJ pozvavši kreatore politika da podrže prijedloge za povratak slobodnih, vjerodostojnih i pluralnih medija - uz suradnju s Vijećem Europe, OSCE-om i drugim relevantnim dionicima europske medijske scene.
Novinari pod sve većim pritiskom, u EU poginula četiri novinara
Europa treba pluralizam medija, financijsku održivost i budućnost novinarstva, istraživačko novinarstvo, kolektivno pregovaranje i socijalnu zaštitu svih medijskih radnika, izgradnju povjerenja i odgovornosti putem etičnog novinarstva, zaštitu autorskih prava i poštene ugovore za sve, snažan i neovisan javni medijski servis te sigurnost novinara u radu - sankcioniranje prijetnji novinarima, naglašava EFJ u manifestu.
"Iako Povelja EU-a o temeljnim pravima zagovara slobodu izražavanja, medijske slobode i medijski pluralizam, novinarstvo i novinari nalaze se pod sve većim pritiscima", upozorava EFJ podsjećajući da su u zadnje dvije godine u zemljama EU-a poginula četiri novinara.
Ugrožena je financijska stabilnost neovisnih medija, u porastu je medijska koncentracija te se, kao prijetnja vijestima i informacijskom ekosustavu, javlja sve veća moć internetskih platformi koje karakterizira manjak odgovornost, transparentnosti i regulacije.
Europski izbori dolaze u vrijeme kad se EU nalazi na prekretnici te kad se hitno treba ponovo povezati sa svojim građanima i zastupati njihove interese, navodi EFJ te ističe da želi Europu "koja gleda u budućnost, u kojoj se, osim ekonomskog rasta, provode akcije koje osiguravaju pravo svih građana 'da znaju', odnosno pravo na pravodobnu i točnu informaciju”.
"Nažalost, svečano najavljeni Europski stup socijalnih prava, kao i Europski semestar, zajedno s drugim europskim strategijama poput Jedinstvenog digitalnog tržišta, ne osiguravaju odgovarajući okvir unutar kojeg bi zemlje članice trebale djelovati sa ciljem zaštite samostalnih novinara (freelancera), koji često rade u ekstremno prekarnim uvjetima, zbog čega napuštaju profesiju”, upozorava EFJ.
Prepoznati novinarstvo kao javno dobro od vitalne važnosti
Budući europski proračun trebao bi ispuniti ciljeve EU-a o Europi nakon 2020. godine, posebno one koji se tiču socijalnih pitanja i sprječavanja diskriminacije, a među njima su i ciljevi jednakog tretmana svih radnika, neovisno o vrsti njihova radnog odnosa.
"Također, Europi je potreban novi politički impuls koji će prepoznati i podržati novinarstvo kao javno dobro od vitalne važnosti”, poručuje EFJ uz poziv kreatorima politika da podrže njihove prijedloge.
EFJ tako preporuča da se potiče zakonodavstvo koje teži uspostavi neovisnih medija i onemogućava koncentraciju vlasništva, nastavak potpore Inicijativi za nadzor medijskog pluralizma i redovnu provjeru jesu li izmjene europskog zakonodavstva u skladu s načelima medijskih sloboda i pluralizma, kao i da se podrže inicijative koje se zalažu za ravnopravnost spolova i kulturalnu raznolikost u redakcijama.
"Medijski pluralizam i demokracija zahtijevaju medijsku zastupljenost svih društvenih skupina”, ističe EFJ.
Za financijsku održivost i budućnost novinarstva EFJ preporuča podržavanje inicijativa koje istražuju nove načine financiranja novinarskog rada, uključujući neprofitne financijske modele i razvijanje novih društveno održivih ekonomskih modela usmjerenih prema financiranju i podupiranju profesionalnog, neovisnog i istraživačkog novinarstva (kao i prekogranične novinarske suradnje).
Preporuča se dekriminaliziranje klevete
Vezano uz istraživačko novinarstvo, EFJ naglašava kako je njegova uloga "podsjećati institucije i ljude na odgovornim pozicijama na njihovu odgovornost prema javnosti” te preporuča da se dekriminalizira kleveta, novinarima i građanima otvori pristup dokumentima i javim podacima te podrže prijedlozi za zaštitu novinara, koji su često meta tužbi čija je namjera cenzura ili zastrašivanje".
EFJ preporuča i osiguranje jednakih prava i tretman za sve oblike zaposlenja, uključujući freelancere i novinare koji rade u digitalnim medijima, start-upovima i sl. kroz poštene radne ugovore uz odgovarajuću socijalnu zaštitu.
Kod zaštite autorskih prava, EFJ preporuča da se osigura puno zakonsko priznanje novinara kao autora te poštena i proporcionalna distribucija novinarskih prihoda zarađenih na digitalnim proizvodima, koji proizlaze iz autorskih prava.
EFJ upozorava da se javne servise napada u cijeloj Europi te preporuča da se podupre samoodržive modele financiranja neovisnog javnog medijskog servisa koji će služiti javnom interesu, zagovaranje zaštite javnog medijskog servisa od političkog uplitanja u uređivačku politiku i uredničke slobode, kao i "fleksibilan, inovativan i razvojni model javnog medijskog servisa, s naglaskom na online-emitiranje".
Kako bi se zaštitilo pravo novinara da radi slobodno, bez straha od fizičkog nasilja ili zatvora te sankcioniralo prijetnje, EFJ predlaže da se u nacionalna zakonodavstva prenesu preporuke Vijeća Europe o zaštiti novinarstva te sigurnosti novinara i ostalih medijskih radnika, da se nadziru aktivne istrage o ubojstvima i fizičkim napadima na novinare u EU-u, te borbu protiv prijetnji i maltretiranja novinara, a posebno novinarki, na internetu.