Skoči na glavni sadržaj

HRT će iz pristojbe financirati i Hinu

Saša Vejnović

<p>Uvjeren da svaki pravi novinar mora biti pošten prema sebi, iskren prema čitateljima, odan činjenicama, nepokolebljiv u otkrivanju istine. Društvo treba prave novinare, u to nema sumnje. Treba se nadati da će doći vrijeme kad će ih ponovno trebati i vlasnici medija</p>

hrt-ce-iz-pristojbe-financirati-i-hinu-1187-1108.jpg

Ministrica Andrea Zlatar želi spriječiti i najmanju naznaku sumnje u političke transfere vezane uz Hinu
Foto: FaH/ Denis CERIĆ

Hrvatska izvještajna novinska agencija vjerojatno se uskoro više neće (su)financirati iz proračuna, nego će država njezin rad financijski pomagati sredstvima RTV-pristojbe koju ubire Hrvatska radiotelevizija. Ministarstvo kulture je proteklog tjedna i Saboru najavilo tu mogućnost, a da je riječ o najozbiljnijoj namjeri, potvrdili su i razgovori ministrice kulture Andreje Zlatar s ravnateljicom Hine Brankom Valentić u petak u Ministarstvu kulture.

"Glavna prednost pretplate je u tome što je određena zakonom (kao postotak prosječnog dohotka), pa nije podložna proračunskim usklađivanjima. Zbog toga Ministarstvo kulture smatra da su dugoročno najkvalitetnije rješenje za financiranje Hrvatske izvještajne novinske agencije upravo sredstva pristojbe. U trenutku kad se na HRT-u stvori mogućnost za to, oko 2 posto pristojbe bi se zakonom preusmjerilo Hini, tako da se za neovisno i održivo funkcioniranje javne novinske agencije ne bi više morala 'tražiti' proračunska sredstva, pa ni najmanja naznaka sumnje za politički transfer koji, pokazuju iskustva i iz naše domaće prošlosti, često ide u paketu s njima", kaže se u pismu koje je ministrica Zlatar Violić uputila saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije.

Hrvatski građani odavno sufinanciraju privatne medije i to također putem RTV-pristojbe. HRT, naime, svake godine tri posto prihoda od pristojbe uplaćuje u Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. U planu za ovu godinu HRT je za Fond izdvojio oko 33,5 milijuna kuna. Taj novac Vijeće za elektroničke medije već desetak godina dijeli privatnim televizijama i radiostanicama, a ovogodišnje izmjene Zakona o elektroničkim medijima omogućile su da dio tog novca dobiju i neprofitni portali.

Ideje o svojevrsnom povezivanju Hine i HRT-a javile su se nedugo nakon što je Kukuriku koalicija dobila izbore, međutim priča je brzo zamrla, pa se pretpostavljalo da se od toga odustalo. Glasine su se odnedavno opet pojavile u medijskim krugovima, a na njih su u neformalnim razgovorima najžešće reagirali upravo HRT-ovci.

Na Prisavlju se, naime, žestoko protive toj ideji jer smatraju da im se ne smiju smanjivati sredstva koja ubiru od pristojbe (ove godine oko 1,19 milijardi kuna), a koja bi, prema ugovoru HRT-a s Vladom, trebala rasti svake godine za oko 10 milijuna kuna. Takvim rješenjem HRT bi godišnje ostao bez dodatnih 24, a kasnije i 25 milijuna kuna, što smatraju neodrživim.

HRT je posljednjih godina nizao gubitke, a prema planovima aktualnoga glavnog ravnatelja Gorana Radmana javna bi radiotelevizija iduću godinu trebala završiti na pozitivnoj nuli. Istina, Radman planira da će svake iduće godine poslovati sa sve većim profitom, no njegove se projekcije kreću tek oko dva ili tri milijuna kuna plusa.

Unatoč tome, Ministarstvo kulture ne odustaje upravo od ove zamisli jer vjeruje kako je riječ o pravednijem i boljem modelu za Hinu. Dosad je država za Hinu davala 21,6 milijuna kuna godišnje i to na ime pretplate na određene usluge ove agencije, pa tako i mogućnost da državni službenici čitaju Hinine vijesti. Ministrica kulture kaže da je potrebno jasno definirati javnu ulogu Hine, odnosno razdvojiti je od komercijalnih, i osigurati njezino kvalitetno obavljanje.

Ukupni prihodi Hine su od 2008. do 2012. godine pali s 39,2 na 26,5 milijuna kuna, ponajviše zbog pada tržišnih prihoda sa 17,6 na 9,1 milijun kuna godišnje, od čega 2,9 otpada na prihode od Hrvatske radiotelevizije kao najvećega "komercijalnoga" korisnika Hininih usluga. "U svom mandatu kvalitetnog informiranja građana, Hina svakako treba zadržati i potrebu informiranja redakcija svih posebno komercijalnih i lokalnih novina, radija, televizija i portala. U vrijeme dubinske krize ekonomije medija, ipak, bilo bi iluzorno očekivati održivo financiranje Hine putem tržišta, nego za njezin rad treba osigurati stabilna javna sredstva", kaže se u pismu ministrice Zlatar Violić.

Iako se proteklog tjedna stekao dojam da je država odlučila Hinu ostaviti na cjedilu jer joj je upravo Ministarstvo kulture u proračunu za iduću godinu uskratilo pet milijuna kuna, o čemu je Forum.tm već pisao, čelnici Hine dobili su jamstvo ministrice Zlatar Violić da će se novac osigurati te da će se intenzivno raditi na izradi novog modela financiranja. Hoće li se zbog toga povećati i RTV-pristojba, još nije poznato.