Hrvatske vlade uspješne jedino u povećavanju mizerije građana

S početkom mandata nove vlade nije zgorega baciti pogled na (ne)uspjehe prethodnih, a općeniti dojam o tome da vrh hrvatske politike uspijeva jedino u tome kako ovu državu učiniti mizernijom i njene građane nezadovoljnijima ovog puta potvrđuju ankete i brojke. U sjeni pandemije, i zbog toga najvećim dijelom zanemaren, u ožujku ove godine objavljen je izvještaj „World Happiness Report 2020“. Radi se izvještaju koji se od 2012. objavljuje u godišnjem ritmu (uz iznimku 2014.), a glavni sadržaj mu je lista svjetskih država rangiranih po zadovoljstvu životom njihovih građana.

U ovogodišnjem izvještaju Hrvatska se među 153 države svijeta smjestila na 79. poziciju, dakle nešto malo ispod sredine. Pogleda li se trend od objave prvog izvještaja 2012., kad smo bili na 58. mjestu, jasno se može uočiti prevladavajući pad zadovoljstva životom u Hrvatskoj. Na ovoj posljednjoj rang-listi društvo nam rade države poput Libije i Mongolije (na 80. i 81. mjestu), te Grčke i Bjelorusije (na 77. odn. 75. mjestu). Ugrubo rečeno, zadovoljni smo životom kao građani države koja se već godinama nalazi u građanskom ratu (Libija), koja je od 2010. do 2019. imala pad BDP-a od 17 posto (Grčka) ili kao građani države kojom već 26 godina vlada autokrat (Bjelorusija).

U regiji sretniji

Od država u regiji s kojima se volimo uspoređivati, osim Makedonije koja se nalazi na 90. poziciji, sve ostale imaju sretnije građane. Crna Gora je na 72., Bosna i Hercegovina na 69., Srbija na 64., Kosovo na visokom 35., a Slovenija na čak i zavidnom 33. mjestu rang liste. Na samom vrhu nalazi se za takva istraživanja uobičajeni skup nordijskih država – Finska (1.), Danska (2.), Island (4.), Norveška (5.) uz dodatak Švicarske (3.). Samo dno tablice zauzimaju Južni Sudan (152.) i Afganistan (153.).

Izvještaj World Happiness Report i rang-listu zajednički izrađuju stručnjaci s nekoliko instituta vodećih svjetskih sveučilišta te njihovih partnera. Prvi izvještaj je inicirao poznati ekonomist Jeffrey Sachs, koji je i dalje jedan od urednika, i njegov institut na Sveučilištu Columbia u New Yorku. U međuvremenu su se priključili još i britanski Oxford, kanadsko Sveučilište British Columbia, te Ujedinjeni narodi kao i nekoliko zaklada.

Rang-lista se kreira temeljem podataka iz redovne ankete World Gallup Poll koju provodi poznata anketna kuća Gallup. Izvještaji obuhvaćaju trogodišnja razdoblja jer Gallup anketu ne provodi svake godine u svim državama. Za ovaj najnoviji koriste se najsvježiji podaci iz razdoblja od 2016. do 2018. Anketa se provodi na reprezentativnom uzorku od oko tisuću građana korištenjem tzv. Cantril ljestvice. Od ispitanika se traži da procijene vlastito zadovoljstvo životom zamišljajući da na skali od 0 do 10 nula predstavlja najgori, a desetka najbolji mogući život za njih. U anketi koja se koristi za ovaj posljednji izvještaj hrvatski građani su svojem životu dali prosječnu ocjenu od 5,505. Za usporedbu, Finci na samom vrhu su svoje živote ocijenili s prosječnih 7,809, a Afganistanci na samom dnu sa 2,567.

Kako se spomenuta anketa provodi među trenutnim stanovnicima države, može se teoretizirati da bi ocjena života u Hrvatskoj zapravo bila još gora da u proteklih nekoliko godina otprilike četvrt milijuna građana, ako ne i više, svojom emigracijom nije jasno dala do znanja što misle o kvaliteti života u ovoj državi. U World Happiness Reportu iz 2018. poseban je naglasak stavljen upravo na migracije i njihov utjecaj na zadovoljstvo životom. Tamo se navodi da „ljudi koji su relativno nezadovoljni svojim socio-ekonomskim uvjetima skloniji su iseljavanju“.

Pad životne sreće

U izvještaju se također nalazi i rang-lista od 149 država koja pokazuje promjene u procijenjenom zadovoljstvu životom u posljednjih desetak godina. Interesantno je da se među prvih petnaest gdje je životna sreća najviše porasla u posljednjem desetljeću nalaze: Srbija, i to na 8. mjestu, pa Kosovo na 13. te Bosna i Hercegovina na 14. Hrvatska se na toj listi nalazi na 97. mjestu s blagim padom životne sreće.

Svaki World Happines Report donosi i nekoliko posebno izdvojenih tema vezanih uz faktore koji utječu na zadovoljstvo životom, a u ovogodišnjem izvještaju se pokušava odgovoriti na pitanje zašto se europske nordijske države tako konstantno nalaze u samom vrhu svih istraživanja o sreći i zadovoljstvu životom. „Kroz pregled postojećih studija, teorija i podataka (..) otkrili smo da najčešća objašnjenja uključuju faktore vezane uz kvalitetu institucija, poput pouzdane i sveobuhvatne socijalne mreže, nisku korupciju, i dobro funkcionirajuću demokraciju i državne institucije. Nadalje, nordijski građani osjećaju visoku razinu autonomije i slobode, kao i visoku razinu međusobnog socijalnog povjerenja koji igraju važnu ulogu u određivanju zadovoljstva životom“, pišu autori.

Oni objašnjavaju da faktori za „nordijsku sreću“ visoko koreliraju jedni s drugima i međusobno se ojačavaju zbog čega je često teško razlučiti uzrok od posljedice. „Zbog toga fokusiranje na jedinstveno objašnjenje može donijeti iskrivljenu interpretaciju“, upozorava se u izvještaju. Autori su stoga izdvojili nekoliko faktora koji svi zajedno rezultiraju u zadovoljnijem stanovništvu i sretnijem životu.

Tako dio istraživanja i analiza pokazuje da jedna od tajni nordijske sreće leži u institucionalnom okviru socijalne države. Ljudi su sretniji u državama gdje je lak pristup izdašnim socijalnim davanjima i gdje je tržište rada regulirano s ciljem izbjegavanja izrabljivanja radnika. Drugi važni faktor je institucionalna kvaliteta države, odnosno državne uprave.

Sigurnost i stabilnost

Procjena kvalitete državnog upravljanja uobičajeno se dijeli na dvije dimenzije: demokratsku kvalitetu i izvršnu kvalitetu, objašnjavaju autori izvještaja. Demokratska kvaliteta se odnosi na principe poput lakog sudjelovanja u biranju vlasti, slobodu izražavanja i/ili udruživanja, te političku stabilnost. Izvršna kvaliteta podrazumijeva pravosuđe, kontrolu korupcije, regulatornu kvalitetu i efikasnost vlade. Ove dimenzije su tipično duboko utkane u institucionalnu praksu pojedine države, a studije su pokazale da je ova druga dimenzija vladanja – izvršna kvaliteta – ona koja je važnija za sreću građana. To odmah objašnjava i nesreću građana u Hrvatskoj.

Jedan od faktora koji se uobičajeno navode kao razlog za visoko zadovoljstvo životom u nordijskim zemljama jest i relativan manjak nejednakosti dohodaka, odnosno imovine. Autori izvještaja navode da brojne studije i istraživanja o tom faktoru daju raznolike rezultate. Neka pokazuju pozitivnu korelaciju, neke negativnu, a neke da ne postoji veza. Posljednjih godina češće se dolazi do zaključka da je u percepciji životne sreće važnija jednakost u drugim sferama poput jednakosti u pravednosti, povjerenju, ili u mogućnostima koje pruža društvo. Te pojave mogu, ali i ne moraju nužno biti povezane s razinom dohotka, tako da se relativno niska nejednakost koja vlada u nordijskim društvima može povezati s višom razinom zadovoljstva, ali se ne mora nužno raditi o tome da svi imaju slične dohotke.

Zadovoljstvo životom trebalo bi biti jedan od glavnih, ako ne i najvažniji kriterij uspjeha upravljanja nekom državom. Pogleda li se dugogodišnji trend u Hrvatskoj zaključak je vrlo jednostavan: hrvatske vlade sve su gore i gore u upravljanju državom, a građani sve nezadovoljniji životom. Baš kao i najnoviji tim premijera Andreja Plenkovića i svi prošli su na početku mandata obećavali veće blagostanje i rast kvalitete života i sve što ide s tim. Kristalno je jasno koliko su u tome uspjeli.

Zagreb tek na 110. mjestu u svijetu po zadovoljstvu stanovnika

Ovogodišnji World Happiness Report donosi i rang-listu zadovoljstva životom u velikim svjetskim gradovima. Kao što se svojim uspjehom ne mogu hvaliti prošle hrvatske vlade, tako se ne može pohvaliti niti dugogodišnji gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Na popisu 186 gradova Zagreb se nalazi na 110. mjestu, u društvu glavnog grada Azerbajdžana Bakua (108.), bugarske Sofije (109.), te libijskih Tripolija i Bengazija (111. i 112. mjesto). U svijetu su najsretniji stanovnici Helsinkija, danskog Aarhusa, Wellingtona u Novom Zelandu, te Zuricha i Copenhagena. Ljubljana se nalazi na 69. mjestu liste, Beograd par pozicija niže na 74., a Sarajevo na 91. Od ostalih gradova regije lošije od Zagrepčana svoj život procjenjuju u Skoplju koje je na 124., te u Prištini koja je na 127. mjestu. Na samom dnu rang-liste nalaze se Sana, glavni grad Jemena i Kabul, glavni grad Afganistana.

hrvatske-vlade-uspjesne-jedino-u-povecavanju-mizerije-gradana-7482-10112.jpg

Prema istraživanju o zadovoljstvu životom Hrvatska je, među sto pedeset zemalja svijeta, od 2012. do 2020. skliznula s 58. na 79. mjesto (klikni na infografiku)
Prema istraživanju o zadovoljstvu životom Hrvatska je, među sto pedeset zemalja svijeta, od 2012. do 2020. skliznula s 58. na 79. mjesto (klikni na infografiku)