Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj 1800 radnih mjesta izravno je povezano s proizvodnjom vrećica Foto: OŠ Visoka Split
Zastupnici Europskog parlamenta prepoznali su problem koji sa sobom nosi masovno i najčešće jednokratno korištenje plastičnih vrećica i u utorak izglasali amandmane na Direktivu o ambalaži i ambalažnom otpadu koji po prvi puta postavlja konkretne ciljeve za smanjenje broja plastičnih vrećica koji se godišnje troše po europskoj glavi. Riječ je o vrećicama tanjim od 50 mikrona koje se najčešće jednokratno koriste, teže se recikliraju i brže završe kao otpad koji potom onečišćuje vodotokove. One predstavljaju 90 posto od osam milijardi godišnje potrošnje plastičnih vrećica na razini EU, donosi portal H-alter.
"Ovo je zapravo prvi put da u tretiranju otpada krećemo od smanjenja potrošnje, a ne od recikliranja", istaknula je Margrete Auken iz grupe Zeleni/EFA u EP-u, predlagačica ovih mjera. U prijedlogu koji je izglasan u utorak EU države članice, pa time i Hrvatska, moći će izabrati ili provođenje mjera za smanjenje godišnje potrošnje nerazgradivih vrećica na 90 po stanovniku do kraja 2019. i 40 do 2025. ili osigurati da se do kraja 2018. plastične vrećice više ne dijele kupcima besplatno. Iako je prijetila opasnost da novi sastav Europske komisije predvođen Fransom Timmermansom blokira ovu direktivu, to se ipak nije dogodilo. Inače, prosjek je potrošnja od dvjesto vrećica po glavi.
Među protivnike ove regulative svrstavala se i Hrvatska koja je bila u skupini država koje su izražavale zabrinutost za budućnost radnih mjesta u industriji proizvodnje vrećica. Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore, riječ je o 1800 radnih mjesta, a 60 posto proizvodnje se izvozi. Velika većina plastičnih vrećica na tržištu EU ipak se proizvede u Kini. Proizvođačima je kompromisno ipak napravljen određeni ustupak pa je cilj postavljen za vrećice iznad 15 mikrona, a ne do 10 mikrona kako je stajalo u prijašnjim verzijama.
Cijeli tekst pročitajte na portalu H-alter