Kulturno žarište na istoku Zagreba

Je li gotovo čitavo jedno desetljeće bilo dovoljno da se dogode željene promjene, riješe birokratske zavrzlame i obnovi zgrada Centra u Dubravi? Jesu li Francuzi i Belgijanci, u međuvremenu, doista „pružili ruku“ te pomogli u obnovi zgrade? Da li se raspleo čvor oko vlasništva? Diše li danas Centar, taj zaštitni znak kulture u svom kvartu, punim plućima ili je „na aparatima“? Što se, osim ravnatelja, promijenilo? Što je, od nekadašnje šeme, još uvijek živo, što je novo, a što u planu?

O tome, ali i mnogim drugim zanimljivim pitanjima, razgovarali smo s novom ravnateljicom Narodnog sveučilišta Dubrava, Sandrom Banić Naumovski, koja je dužnost preuzela u veljači ove godine.

Na pitanja jesu li su se obistinile najave po kojima su Francuzi i Belgijanci bili zainteresirani za obnovu Centra u Dubravi te da li se nešto od spomenutih investicija realiziralo, o čemu je Forum.tm pisao prije devet godina, Banić Naumovski odgovara:  „Kako sam u Narodnom sveučilištu Dubrava zaposlena od 2017. godine, a na mjesto ravnateljice imenovana 1. veljače 2023. godine, nisu mi poznate informacije o nekadašnjim eventualnim najavama inozemnih investicija u ovaj objekt, kao ni ozbiljnost takvih namjera.“

Dodaje kako je projekt Narodnog sveučilišta Dubrava pripreman s ciljem infrastrukturnih ulaganja i obnova, i to za objekt u Cerskoj 1, iz 2022. godine. Projekt izrade dokumentacije za dovršetak velike dvorane Kulturnog centra nalazi se u planu investicija Grada Zagreba, stoga se, kako tvrdi nova ravnateljica, sada očekuje pomak na ovom polju.

Zanimalo nas je i kako danas diše Dubrava, kao kvart, po pitanju kulture – kakav je interes za sadržaje koje Centar nudi, tko su im najčešći gosti, te da li kod mladih raste ili se pak smanjuje interes za kulturne sadržaje?

Narodno sveučilište Dubrava, kaže ravnateljica Banić Naumovski, okuplja, gotovo ravnomjerno, građane svih dobnih skupina. Ne skriva zadovoljstvo time što je interes za programima Centra izvrstan, o čemu svjedoči i veliki broj polaznika različitih programa, kao i posjetitelja raznovrsnih događanja, ali i veliki broj nezavisnih subjekata u kulturi i širem društveno-socijalnom okruženju koji su zainteresirani za suradnju s Narodnim sveučilištem Dubrava.

„Segmentacija publike, koju smo napravili kao dio projekta Audience Segmentation System in European Theatres, u partnerstvu sa 6 drugih ustanova i organizacija iz 5 europskih zemalja, pokazala nam je da je naša odgovornost iznimna, jer na području gradskih četvrti Gornje i Donje Dubrave, osim Knjižnice Dubrava, djelujemo kao jedina ustanova u kulturi, te okupljamo mnogobrojne i različite segmente publike, stoga i naša programacija mora biti multidisciplinarna te raznolika u formama, oblicima i žanrovima, kako bismo osigurali građanima našeg područja djelovanja široku paletu kulturnih i umjetničkih sadržaja i omogućili im sudjelovanje u kulturi“, kaže Banić Naumovski.

Naglašava da upravo u pojmu sudjelovanja vidi veliki otklon u narednom razdoblju, u odnosu na pojam kulturne ponude. S korisnicima programa te brojnim i različitim publikama, žele dalje razvijati i graditi programe i time ispuniti svoju misiju kulturnog žarišta na istoku grada, koje u svoje programiranje uključuje, kako kaže ravnateljica, „i ono odozdo, a ne samo odozgo“.

U Dubravi djeluje i knjižnica koja se nalazi u sklopu Knjižnica grada Zagreba.

„Kako djelujemo u istom objektu, namjera nam je snažnije se programski povezivati u budućnosti. Općenito, s obzirom na našu lokaciju i veličinu, a snažne potrebe subjekata naše lokalne zajednice, snažan je i interes za suradnjom istih s Narodnim sveučilištem Dubrava. Strukturno, sve dosadašnje suradnje planiramo razvijati u smjeru dubinskih, partnerskih suradnji, čime osim kulturnog žarišta, možemo postati i važan društveni akter zajednice“, otkriva nam nova ravnateljica planove za budućnost.

Prisjetili smo se i jednog rođendana, naime, Dječje kazalište “Dubrava”, u Cerskoj ulici, ove godine slavi svoj 68. rođendan. Kroz gotovo sedam desetljeća postojanja na glasu je bilo kao jedno od najboljih, no često zanemarenih te nas je zanimalo kakva je situacija danas.

 „Dječje kazalište Dubrava jedna je od ustrojbenih jedinica Narodnog sveučilišta Dubrava i djeluje u objektu u Cerskoj 1. Ovo kazalište, sa svojim profesionalnim kazališnim produkcijama za djecu, redovnim repertoarnim izvedbama, besplatnim prikazivanjem predstava za djecu, u sklopu ljetnih programa ustanove, kao i mnogobrojnim Dramskim studijem, iznimno je važan subjekt lokalne zajednice, ali i šire, jer je svojom orijentiranošću na najmlađe sugrađane centralno mjesto njihova ulaska u svijet kulture i umjetnosti, čineći time onaj važan, neizostavan prvi susret s magičnim i moćnim svijetom ljudskog stvaralaštva“, kaže Banić Naumovski.

Ističe kako kazalište godišnje producira prosječno tri nova premijerna naslova, reprizira više od sto izvedbi te gostuje diljem zemlje. Programski, kazalište njeguje sve tri dominantne grane izvedbenih umjetnosti - dramski i lutkarski teatar, plesni i glazbeni izraz.

„Repertoarna politika orijentirana je prema angažiranim temama koje povezuju svijet kazališne umjetnosti s drugim područjima dječjeg odgoja, obrazovanja i svakodnevnog života, dajući poseban naglasak hrvatskim živućim autorima i njihovim autorskim ostvarenjima. U tom kontekstu, ovo kazalište nastoji graditi hitove izvan onih očekivanih, a najbolji pokazatelj je selekcija kazališnih naslova ovog kazališta na relevantne festivale u zemlji i regiji“, pojašnjava naša sugovornica.

Nismo mogli ne dotaći se i ne baš ugodnih pitanja o novcu – pitali smo novu ravnateljicu jesu li nekadašnji gubici sanirani te kakva je trenutno financijska „krvna slika“ Narodnog sveučilišta Dubrava. Odgovor ravnateljice, koja je prošli mjesec preuzela „kormilo“, bio je kratak i jasan – „Financijski, Narodno sveučilište Dubrava posluje pozitivno.“

No, kao prava „dobra domaćica“, koja drži tri kuta „kuće“, Banić Naumovski odmah je istaknula i kako objekt Kulturnog centra zahtijeva kontinuirano ulaganje i održavanje, kao i objekt u Cerskoj 1, u kojemu djeluju Uprava Sveučilišta i Dječje kazalište Dubrava. Stava je da su sredstva potrebna za realizaciju programa, i u njihovim rukama, a ne samo u rukama osnivača. Vrlo važnim stoga smatra, razvoj menadžmenta u kulturi, kao i stručno profiliranje svih stručnih zaposlenika

„Programski, Centar nudi široku paletu sadržaja kojima uspješno zadovoljava potrebe većine naših publika. Međutim, uvijek je moguće detektirati nove interesne točke i nove publike, stoga je nužnost programskog širenja Ustanove trajna i značajna. Uspoređujući se sa sličnim ustanovama u zemlji, Europi i regiji, naša pozicija je zadovoljavajuća. Sredstva potrebna za realizaciju naših programa, i u našim su rukama, a ne samo u rukama osnivača. Razvoj menadžmenta u kulturi nužnost je današnjeg rada u kulturnim ustanovama, jednako kao i stručno profiliranje svih stručnih zaposlenika. Kontinuiranim ulaganjem u osnaživanje vlastitoga znanja i vlastitih sposobnosti, moći ćemo uspješnije slijediti trendove današnjeg projektnog menadžmenta, a samim time i osigurati više sredstava za realizaciju naših programa te razvoj i širenje programske ponude“, pojašnjava ravnateljica.

Smatra da suradnje s drugim ustanovama te nezavisnim sektorom, osobito onima u kulturi, mogu značajno doprinijeti proširenju programske ponude, uz skromnija vlastita sredstva za njezinu realizaciju, a to je, kako kaže, prioritet i cilj – omogućiti građanima ostvarenje njihova temeljnog ljudskog prava – sudjelovanja u kulturi.

Narodno sveučilište Dubrava, među prvima od zagrebačkih centara za kulturu, apliciralo je za programe EU fondova. Iznosi tih potpora nisu veliki, kako nam je rekao bivši ravnatelj, dodajući da se, do 2014., kroz pet godina, povuklo oko milijun kuna. Doznali smo što se trenutno radi, po pitanju povlačenja sredstava iz EU fondova.

 „Pitanje povlačenja sredstava Europske unije usko je povezano sa specifičnim stručnim znanjima zaposlenika i kapacitetima ustanove da iste provede, kao i kapacitetima tehničke i administrativne podrške. Projekti financirani sredstvima Europske unije provode se stoga ciklički. U posljednje vrijeme, realizirali smo kao nositelj projekt Kazalište za mene - participativna kultura predgrađa (Europski socijalni fond) te dva projekta u partnerstvu: Audience Segmentation System in European Theatres (Kreativna Europa - potprogram Kultura) te Slikom do smisla (Europski socijalni fond)“, kaže Banić Naumovski.

I dok je za bivšeg ravnatelja, Šturlića, „bolna točka“ bio veliki broj zaposlenih te je tvrdio da „hladni pogon“ treba reorganizirati, jer se više novca izdvajalo za plaće nego za sam program, Banić Naumovski na to gleda iz drugačijeg ugla te tvrdi da je „ulog“ u plaće istodobno i ulog u programe koje provode. Također najavljuje skoro popunjavanje upražnjenih radnih mjesta nužnih za programski rad Ustanove.

 „Narodno sveučilište Dubrava trenutačno ima 24 zaposlenika, što je smanjenje broja u odnosu na prethodna razdoblja, uslijed odlazaka pojedinih zaposlenika u mirovinu te prelazaka na druga radna mjesta izvan Ustanove. Narodno sveučilište Dubrava radi na stabilizaciji programskog djelovanja popunjavanjem nužnih, a upražnjenih radnih mjesta, a kako se radi i o radnim mjestima viših stručnih suradnika, tako u istome vidimo veliku priliku za doprinosom novih stručnih zaposlenika razvoju ukupnih stručnih kompetencija kolektiva. Zaposlenici ustanove oblikuju i provode programe, stoga je 'ulog' u plaće istodobno i ulog u programe koje provodimo. Stoga možemo reći da se novac izdvaja primarno za provedbu programa“, kaže nova ravnateljica.

Podsjeća i kako je u srpnju 2022. na snagu stupio novi Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, koji je obuhvatio i okvire djelovanja centara za kulturu, statuti svih centara za kulturu morali su se uskladiti s njime, a isto implicira i određene izmjene u sastavu ustrojbenih jedinica Narodnog sveučilišta Dubrava.

O programu i sadržajima - što je staro, što je novo, što je u planu?

Po riječima ravnateljice, svi dugogodišnji programi i sadržaji, koji imaju vjerne korisnike i publike, nastavit će se razvijati i provoditi. Oplemenit će ih se novim programima, sadržajima i aktivnostima kojima će Sveučilište nastojati utjecati na snažnije uključivanje dosadašnjih korisnika i publike u rad Ustanove, kao i snažnije povezivanje umjetnika i kulturnih radnika koji djeluju ili žele djelovati u kvartu s korisnicima i publikama.

„Zanimljivi su nam koncepti umjetnika u zajednici, umjetnika za zajednicu, kulture u kvartu i kulture za kvart. Također, našim stabilnim dugogodišnjim programima predstoji čvršće međunarodno povezivanje koje će doprinijeti razvoju novih projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije, kao i jasnije programsko intersektorsko povezivanje, koje se trenutačno provodi kao zajednički programski suživot“, kaže naša sugovornica.

Za kraj pitali smo ravnateljicu koliko posjetitelja danas prođe Kulturnim centrom, kroz raznovrsne programe?

Iako je, s obzirom na njegovu veličinu, programski opseg, kao i brojne besplatne programe za posjetitelje, od kojih se neki održavaju i na vanjskim lokacijama, teško precizno reći koliko posjetitelja ukupno prođe Kulturnim centrom, Banić Naumovski vidno je zadovoljna, jer broj posjetitelja je peteroznamenkast.

„Godišnje, Narodno sveučilište Dubrava ima, u ovom post-covid razdoblju, oko 700 redovitih polaznika programa. Kroz naše galerijske, kazališne, filmske i koncertne aktivnosti te tribine i radionice, godišnje, procjenjujemo, prođe oko 20.000 posjetitelja. Uz njih, provodimo i manifestacije, Dane Dubrave te Noć kazališta, koje okupljaju još najmanje toliki broj posjetitelja“, kaže ravnateljica. U svakom slučaju, programi Kulturnog centra Dubrava, bili su i ostali posjećeni i praćeni, a s obzirom na veličinu samog Centra, kao i veličinu lokalne zajednice koja mu gravitira te čestu ispunjenost kapaciteta gotovo do maksimuma, svakako je riječ o velikom broju posjetitelja, zaključuje ravnateljica.