"Ne možete natjerati ljude da troše dok su nesigurni, naprosto nisu sigurni da će biti bolje", kazao je Milanović čije je predizborno obećanje bilo - "u plusu tri plaće, a ne u minusu da ti se plače" Foto: FaH
"Sljedeće godine očekujemo rast, očekuje ga i Europska komisija, a izvoz raste", komentar je premijera Zorana Milanovića na svoj 12. uzastopni kvartal gospodarskog pada.
"Da bismo imali gospodarski rast, ustvari nam nedostaju investicije poput ove, a sljedeće godine će ih biti više. Tek na kraju dolazi osobna potrošnja. Ne možete natjerati ljude da troše dok su nesigurni, naprosto nisu sigurni da će biti bolje", ustvrdio je Milanović tijekom obilaska novoizgrađene trafostanice Plat kod Dubrovnika.
Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju 0,5 posto na godišnjoj razini, već 12. kvartal zaredom, što je manji pad nego u drugom kvartalu i manji nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu pao 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je 12. tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.
To je manji pad nego u drugom tromjesečju, kada je BDP oslabio 0,8 posto, i manji nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,7 posto na godišnjoj razini. Svi su očekivali pad - u rasponu od 0,4 do 1 posto.
"Prva procjena BDP-a ne predstavlja ni negativno ni pozitivno iznenađenje i zapravo potvrđuje naše procjene da bi gospodarski pad u cijeloj 2014. mogao biti oko 0,7 posto", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste&Steiermaerkische banci.
Smatra da je pad gospodarstva u proteklom tromjesečju posljedica negativnog utega investicijske aktivnosti, dok je osobna potrošnja vjerojatno bila blago negativna i bez značajnijeg efekta na jednu ili drugu stranu.
Određeni pozitivni doprinos pristigao je od neto izvoza, smatra Kovač, no i u četvrtom tromjesečju očekuje nepovoljnu dinamiku investicija, jer se u tom području još ne vidi preokret trenda.
"Uz to, već u trećem tromjesečju vidjeli smo i nešto zahtjevnije izglede po pitanju izvoza, zbog nesigurnosti oko mogućnosti zadržavanja dinamike rasta u eurozoni. Ti rizici dobrim će dijelom odrediti i iduću godinu", kaže Kovač.
Procjenjuje da u idućoj godini osobna potrošnja neće znatnije utjecati na BDP ni pozitivno ni negativno. No, smatra da će biti veliki izazov ostvariti značajnije stope rasta izvoza, s obzirom na situaciju u vanjskom okruženju. S druge strane, mogao bi se zaustaviti trend pada investicija.
"Puno toga ovisit će o mogućnosti da se privuče novac iz EU fondova i na taj način dinamiziraju investicije", ističe Kovač.
Napominje da je zbog procedure prekomjernog deficita (EDP) limitiran kapacitet države za značajnije podupiranje investicija, dok je privatni sektor još uvijek oprezan.
"U 2015. očekujemo pad BDP-a od 0,5 posto, što znači bez značajnije promjene trenda u odnosu na ovu godinu", zaključuje Kovač.
Državna potrošnja prisiljena na prilagodbe, a osobna i dalje slabi
Iako podaci po sastavnicama nisu još poznati, jer će konačno izvješće biti objavljeno 10. prosinca, "ne iznenađuje podatak da je, prema rashodnoj metodi, najznačajniji pozitivan doprinos došao od izvoza usluga, na što su upućivali dobri fizički pokazatelji u turizmu. S druge strane, najznačajniji negativan doprinos došao je od rastućeg uvoza roba", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Prema proizvodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, na što je upućivao rast industrijske proizvodnje.
"Najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u građevinarstvu, što i ne čudi, s obzirom da se upravo ta djelatnost nalazi u dubokoj recesiji šestu godinu zaredom", navode analitičari RBA.
Na razini cijele godine očekuju nastavak pada bruto investicija u fiksni kapital "koje su zakočene dubokom recesijom u građevinarstvu, iscrpljenošću realnog sektora, niskim kapacitetom povlačenja sredstava iz EU fondova te pesimizmom".
"Državna potrošnja, s druge strane, prisiljena je na jače strukturne prilagodbe, dok će osobna potrošnja nastaviti padati jer je opterećena negativnim kretanjima na tržištu rada", ističu iz RBA.
Smatraju i to da u srednjoročnoj perspektivi osobna potrošnja, najveća sastavnica BDP-a, neće biti predvodnik već sljedbenik rasta gospodarstva.
"Izvoz predstavlja jedinu sastavnicu BDP-a koja bi mogla ublažavati nepovoljna kretanja, iako rizik od usporavanja oporavka u Europi može umanjiti potencijal izvoza. Pozitivan doprinos na razini 2014. i dalje očekujemo od izvoza usluga, odnosno turizma, čiji bi prihodi i ove godine trebali rasti, oko 3 posto", navode analitičari RBA, koji u cijeloj ovoj godini očekuju pad BDP-a od 0,8 posto.
Tako se recesija nastavlja već šestu godinu jer domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.