Najniža inflacija od 1980., HNB ne brine mogućnost deflacije

Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj posljednjih se čak šest mjeseci kreće ispod nule, što je prvi put da je takav fenomen zabilježen još od 1980. godine, dokad dosežu dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Jedini sličan niz zabilježen je prije dvadesetak godina, no tada je trajao pet mjeseci i bio je posljedica uspostavljanja poznatog antiinflacijskog programa u prvom dijelu devedesetih. Od tada bi pad cijena u Hrvatskoj eventualno bio zabilježen u pokojem mjesecu, no na godišnjoj razini cijene su uvijek ili rasle ili eventualno ostajale nepromijenjene.

Godišnja inflacija se, prvi put nakon ožujka 1995., ispod nule spustila u veljači ove godine, a trend je nastavljen do posljednjih dostupnih podataka, dakle i u kolovozu. Iako na prvi pogled vrlo dobrodošlo olakšanje u kriznom gospodarstvu u kojem građani teško spajaju kraj s krajem, dugoročan pad cijena u kombinaciji s općom recesijom skriva i zamku tzv. deflacijske spirale.

Riječ je o efektu pada cijena roba i usluga zbog čega su proizvođači i pružatelji usluga prisiljeni snižavati plaće svojim zaposlenima (ili ih otpuštati), a čija kupovna moć time pada. Zbog toga su trgovci prisiljeni i dalje snižavati cijene, što nastavlja negativnu spiralu. Najgora posljedica takve deflacijske spirale je nastavak stagnacije gospodarstva i ta bi pojava hrvatskoj privredi, koja ionako nikako da se izvuče iz gliba, mogla biti poslovična sol na ranu.

Budući da je u Hrvatskoj za održavanje stabilnosti cijena zadužena Hrvatska narodna banka (HNB), uputili smo im pitanje strahuju li od rizika pojavljivanja deflacijske spirale jer je negativan trend potrošačkih cijena sada već ušao u šesti mjesec. Iz HNB-a su nas uputili na svoju publikaciju iz srpnja ove godine u kojoj se pozivaju na anketu profesionalnih prognostičara (Eastern Europe Consensus Forecasts) iz koje je "vidljivo (...) da se u Hrvatskoj ne očekuje deflacija ni u kratkom ni u dugom roku". HNB je tada prognozirao prosječnu godišnju stopu inflacije za ovu godinu na razini od samo 0,1 %, dok bi ona iduće godine trebala porasti na 1,6 %.

Potencijalni problem s inflacijom, odnosno njezinim nedostatkom u ovom slučaju, leži u tome da do inflacije dolazi kad se na tržištu nalazi prevelika količina novca. Središnje banke na razne načine kontroliraju razinu novca koja se nalazi na tržištu, a HNB je to dosad najčešće kontrolirao kroz tečajnu politiku te kroz razne administrativne odredbe o razinama rezervi koje poslovne banke moraju držati u HNB-u.

Domaća središnja banka, zapravo, već dulje vrijeme provodi ekspanzivnu monetarnu politiku koja bi u konačnici za posljedicu trebala i imati višu inflaciju. HNB je u nekoliko navrata pokušao potaknuti domaći rast oslobađanjem dijela novca bankama kako bi se snizile kamatne stope kredita i pokrenulo gospodarstvo, no efekt je izostao.

Također, tečaj eura se već više od godinu dana nalazi bliže razini od 7,7 kuna, što je granica koju je HND dosad uvijek branio deviznim intervencijama u kojima je s tržišta povlačio kune. Kad bi kroz devizne intervencije središnja banka, u mogućoj namjeri da potakne inflaciju, plasirala kune, tečaj bi vrlo lako prešao razinu od 7,7 kuna, a to bi bilo vrlo pogubno za ogroman broj hrvatskih građana koji imaju kredite vezane uz eure. Na pitanje kojim bi se drugim monetarnim politikama, osim tečajnom, HNB mogao boriti protiv deflacije, iz središnje banke nam nisu odgovorili.

U HNB-ovoj publikaciji dodaje se da se usporavanje inflacije u Hrvatskoj može objasniti cijenama prehrane i energije "koje su bile pod znatnim utjecajem pada cijena sirovina na svjetskom tržištu, povoljnijih vremenskih uvjeta u zemlji i ukidanja preostalih zaštitnih carina nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju". Niskoj inflaciji pridonijela je i "slaba domaća potražnja", tumače u HNB-u.

Kako se čini, unikatna pojava u hrvatskom gospodarstvu – neprekinuti pad cijena i recesija – ne brine previše kreatore monetarne politike, a nismo primijetili ni reakcije nekih drugih, prije svega Vladinih, institucija. Slučaj Japana, koji se još i danas bori s posljedicama deflacije iz devedesetih godina prošlog stoljeća, jedna od kojih je i činjenica da je Japan država s najvišim javnim dugom u svijetu (230 % BDP-a), pokazuje tijekom recesije da pad cijena ipak ne bi trebalo zanemarivati. Na sreću za Hrvatsku, naši se lokalni moćnici nikad nisu sramili poskupjeti neku uslugu ma koliko to neopravdano bilo.

najniza-inflacija-od-1980.hnb-ne-brine-mogucnost-deflacije-2231-2341.jpg

HNB je prognozirao prosječnu godišnju stopu inflacije za ovu godinu na razini od samo 0,1 posto, dok bi ona iduće godine trebala porasti na 1,6 posto
HNB je prognozirao prosječnu godišnju stopu inflacije za ovu godinu na razini od samo 0,1 posto, dok bi ona iduće godine trebala porasti na 1,6 posto
Foto: 
FaH