Ni Tito cijelu priču sa Sberbankom ne bi bolje izveo

Ovako nešto nismo vidjeli još od vremena Tita i partizana, komentirao je jedan viđeniji SDP-ovac ovotjednu vratolomiju Vlade i Hrvatske narodne banke u preuzimanju Sberbanke. Kao što je poznato, na temelju odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora Europske unije i HNB-a, Hrvatska poštanska banka za 71 milijun kuna preuzela je Sberbanku (u vlasništvu ruske Sberbank Europe, odnosno Sberbank Rusije) i promijenila joj ime u Nova hrvatska banka.

Objašnjeno je da bi alternativa bila vjerojatno gašenje banke pod pritiskom izvlačenja novca iz nje što bi dovelo do troška od 8 milijardi kuna. Da će filijale Sberbanke u Europi propasti, ustvrdila je i Europska središnja banka prije nekoliko dana izazavši dodatni stampedo klijenata koji su nakon napada Rusije na Ukrajinu ionako - što u strahu za vlastiti novac što kao politički čin - počeli dizati novac.

Iz Vlade su poručili da bi Sberbanku bila šteta ugasiti, s obzirom da je njeno poslovanje do rata bilo uredno i da je postizala sve bolje poslovne rezultate. Kazali su također da će nastaviti dalje redovno raditi, da će klijenti moći normalno koristiti sve financijske usluge bez ikakvih ograničenja, da će uz ime promijeniti i logo te da kasnije biti pripojena HPB-u. Prve reakcije klijenata su iznimno dobre, ljudi su odahnuli što je sve riješeno u najkraćem roku, poručuju iz HPB-a koji je donedavno i sam bio u problemima te pred još jednom dokapitalizacijom, što se praktički prije par dana promijenilo s obzirom da je prema upravo objavljenom izvještaju 2021. godinu završio s rekordnom neto dobiti od 202 milijuna kuna.

Sberbank u Sloveniji je preuzela Nova ljubljanska banka, a u Srbiji AIK banka vlasnika Miodraga Kostića koja je bila u fazi preuzimanja svih filijala Sberbanka u regiji i Mađarskoj, ali je licenciranje očito potrajalo predugo pa od akvizicije neće biti ništa.

Hitnu reakciju države koja je praktički nacionalizirala financijsku instituciju koja je bila u većinskom vlasništvu Ruske federacije, Vujčić je objasnio činjenicom daje u nekoliko dana iz banke povučeno oko 200 milijuna eura depozita zbog čega je bio proglašen dvodnevni moratorij na isplatu. Prema njegovim tvrdnjama, Sberbank je bio pred likvidacijom i da nisu reagirali, stečaj i likvidacija koštali bi proračun više od 3,8 milijardi kuna samo za osigurane depozite (što je više od pola ukupnog fonda u Hrvatsoj koji služi za te svrhe), a sve skupa dovelo bi do ekonomske štete teške osam milijardi kuna.

Zanimljivo je da se s jedne strane hvali bilanca Sberbanke i njena visoka kapitalna adekvatnost od gotovo 20 posto što je dvostruko više od minimalno određenog u Hrvatskoj, dok s druge strane izazivanjem panike a kasnije i dramatičnim apelom banka tjera, jer ne postoji nijedna banka na svijetu koja bi izdržala navalu štediša i povlačenje novca s računa. Kad se tome doda da je otkupljena za tričavih 71 milijun kuna, reklo bi se da je država napravila iznimno dobar posao, s obzirom da Sberbank ima imovinu vrijednu 11 milijardi kuna. Dakle, bolja zarada nego na drogi ili oružju.

"Na ovaj način smo još jednom pokazali, ne samo da smo reagirali politički i principijelno dobro, već i financijski i ekonomski dobro, spriječili likvidaciju banke, koja je po udjelu na tržištu na osmom mjestu, te omogućili da nastavi funkcionirati" poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković, između ostalog apostrofiravši i da je Hrvatska na putu u eurozonu još jednom pokazala snagu, učinkovitost i brzinu rješavanja problema.

Što kažu Rusi? Koga briga za njih!

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu

ni-tito-cijelu-pricu-sa-sberbankom-ne-bi-bolje-izveo-7669-10418.jpg

U nekoliko dana iz Sberbanke je povučeno 200 milijuna eura depozita, tvrde iz Vlade
U nekoliko dana iz Sberbanke je povučeno 200 milijuna eura depozita, tvrde iz Vlade
Foto: 
HINA/ Mario STRMOTIĆ