Saša Vejnović
<p>Uvjeren da svaki pravi novinar mora biti pošten prema sebi, iskren prema čitateljima, odan činjenicama, nepokolebljiv u otkrivanju istine. Društvo treba prave novinare, u to nema sumnje. Treba se nadati da će doći vrijeme kad će ih ponovno trebati i vlasnici medija</p>
"Mislim da ću ipak izaći na referendum i glasati protiv referendumske inicijative", rekao je predsjednik Vlade Zoran Milanović u razgovoru za Dnevnik HRT-a. Priznao je da se još pomalo dvoumi jer izađe li na referendum "na taj način daje legitimitet takvim inicijativama".
Manje dvojbi ima kad su u pitanju zahtjevi da Sabor referendumsko pitanje pošalje Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti. "Sabor je taj koji najbolje poznaje Ustav, a hrvatski Ustav je savršeno jasan u tome što je dopušteno. Svako referendumsko pitanje je u našem Ustavu dopušteno", rekao je Milanović, a potom je bio još izravniji. "U ovom trenutku ići na silu s nekakvim aranžmanima s Ustavnim sudom, opstruirati potpise 750 tisuća građana, s kojima se ja ne slažem, to smatram da se ne radi", rekao je.
Zanimljivo je, međutim, da su samo nekoliko sati ranije SDP-ovi saborski zastupnici davali oprečne izjave o tome treba li pitanje ići na ocjenu ustavnosti. Dok je Ingrid Antičević Marinović tvrdila da to nije potrebno, predsjednik Sabora Josip Leko rekao je da ipak smatra kako bi cijelu referendumsku problematiku trebalo dati na ocjenu Ustavnom sudu.
Igor Dragovan, glavni tajnik SDP-a, nije nam htio odgovoriti hoće li SDP sugerirati svojim biračima kako da se izjasne na referendumu ili čak možda odraditi kakvu kampanju na tu temu. "Rasprava u parlamentu će usmjeriti i neke ciljeve i neke poruke. Prije toga nema smisla govoriti ništa na tu temu", rekao nam je Dragovan, podsjećajući da su inicijative za referendum postojale i ranije, ali ga prethodne vlasti nisu dopustile. "Recimo, HDZ nikad nije pustio inicijativu za referendum. Što se tiče Vlade Zorana Milanovića, referendum će se održati temeljem zahtjeva građana", kaže Dragovan.
No, nema samo SDP problema sa zauzimanjem jasnog stava o referendumu. Iz HDZ-a su nam, primjerice, danima obećavali odgovor na ovo pitanje, no još ga nisu poslali. I neki vodeći HDZ-ovci odbijali su razgovor na tu temu nakon što smo im postavili pitanja. Iako se sad ne žele previše identificirati s inicijatorima referenduma, ranije to nije bilo tako. Primjerice, tijekom prikupljanja potpisa HDZ je jasno podržao inicijativu za raspisivanje referenduma, pa je logično da i sada budu najveći saveznici ekipi iz "U ime obitelji".
HNS je na stranačkim tijelima već raspravio ovo pitanje i dogovoreno je da će stranka pozvati svoje birače da se odazovu referendumu i da glasaju protiv ustavne definicije braka kao zajednice muškarca i žene. To je, uostalom, javno rekla i predsjednica HNS-a Vesna Pusić, a sličnog su stava i Hrvatski laburisti, čiji je predsjednik Dragutin Lesar također izjavio da će izaći na referendum i glasati protiv.
Međutim, nijedna od ovih stranaka ne namjerava raditi ozbiljnu kampanju pred referendum. Neće tako financirati izradu plakata i letaka, niti će naručivati reklamne kampanje. Razlozi koje nam neslužbeno nude su razni, no čini se da je najvažniji – novac. Stranke jednostavno ne žele trošiti ozbiljnije sume na motivaciju svojih birača samo da izađu na referendum.
Termin za referendum (najavljen je za prvi dan prosinca) zatekao je i nevladine organizacije koje su pojedinačno prilično aktivne oko ovog pitanja, ali dosad nisu uspjele dogovoriti zajedničku medijsku strategiju. Najorganiziranije po tom pitanju su Kontra, Rišpet i Ženska mreža koje su u utorak i formalno zatražile od saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina da predlože Saboru da se Ustavnom sudu odmah uputi prijedlog za ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja. Predstavnici nekoliko nevladinih organizacija trebalo bi se sastati u srijedu u podne i dogovoriti zajedničku predreferendumsku kampanju. Međutim, udrugama također kronično nedostaje novac, a kako nisu očekivale tako skoro raspisivanje referenduma, nije im ostala dovoljna suma za ovakve aktivnosti na kraju godine.
Osim ponašanja političkih stranaka i nevladinih organizacija, tijekom ovog referenduma bit će zanimljivo pratiti i ponašanje najvećih hrvatskih medija, posebno nacionalnih televizijskih kuća. Za razliku od izbora, kada su televizijama propisana prilično restriktivna pravila o načinu praćenja predizborne kampanje, medijsko praćenje referenduma nije regulirano niti jednim propisom. Tako, primjerice, televizije ne moraju organizirati predstavljanje inicijativa "za" i "protiv", posvećivati im jednaku minutažu, niti postoje odredbe o "predizbornoj šutnji".
Unatoč tome, Hrvatska radiotelevizija je donijela vlastita pravila za praćenje referenduma služeći se najvećim dijelom slovenskim modelom, dok RTL i Nova TV to nisu i ne namjeravaju učiniti, nego će se voditi isključivo profesionalnim kriterijima.