Oglasi se otkazuju, prodaja pada, plaće niže za trećinu, honorarce se tjera.... Što ćemo s novinarstvom?

Uslijed krize prouzrokovane pandemijom virusa Covid-19, mediji su odigrali ključnu ulogu u društvu. Rad Stožera za civilnu zaštitu ne bi imao nikakvog smisla ni odjeka da nije bilo novinarki i novinara te medijskih kuća koje su poruke Stožera donosili u domove građana.

„Ova globalna kriza, koja je sada uzdrmala cijeli svijet, pokazala je važnost medija te točne i provjerene informacije. Uz zdravstvene djelatnike, policajce i vatrogasce, novinarke i novinari, brojni snimatelji i fotoreporteri, radijski i televizijski tehničari, pokazali su se iznimno važnim i jednim od stupova u borbi protiv ove pandemije. Točna i provjerena informacija, nasuprot fake newsu, od iznimne je važnosti. Naša se profesija do sada nije oporavila ni od zadnje recesijske krize , a ova bi, bez pomoći Vlade, značila pomor za mnoge medije. Kao što građani imaju pravo na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, imaju pravo i na pravodobnu i točnu informaciju“, upozorava Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva te ističe kako će se oni, zajedno sa Sindikatom novinara Hrvatske, nastaviti boriti za novinarsku profesiju, a uvjet za njen opstanak i boljitak je i osigurana egzistencija novinara.  

Zaboravljeni novinari

I dok je Njemačka novinarstvo proglasila strateški važnim zanimanjem u ovoj krizi, u Hrvatskoj su medijske kuće i novinari do sada bili potpuno zaboravljeni od države i resornog Ministarstva kulture.

HND i SNH predložili su Vladi, premijeru i ministrici kulture paket mjera za spas novinarstva. „SNH i HND pokušavaju upozoriti nadležne da medijski sektor, kako bi preživio ovu krizu, ipak treba pomoć. Ne žicamo lovu zbog toga što mislimo da smo lijepi i pametni nego zato jer se pokazalo koliko su mediji u ovom trenutku važni i da se treba izboriti da opstanu, a udar je takav da mnogima prijeti gašenje jer se otkazuju pretplate, ne kupuju se novine, otkazuje se oglašavanje u medijima“, upozorava Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske. Navedene mjere podržala je i Europska federacija novinara koja je nedavno oštro kritizirala hrvatsku Vladu jer, kako je poručio glavni tajnik EFJ-a, Ricardo Gutiérrez, odbija pružiti financijsku pomoć medijima.

Sever i Zovko imali su u četvrtak sastanak s predsjednikom Zoranom Milanovićem koji ih je podržao u nastojanjima da se pomogne novinarima i medijima, poručivši kako je važno štititi i promicati neovisnost medija, pogotovo u kriznim situacijama.

U istom danu, nekoliko sati kasnije, primila ih je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek s kojom su razgovarali o predloženim mjerama. „Mogu reći da smo se pomakli s nekakve točke oko koje se vrtimo zadnjih dana. Razgovarali smo o stvarima koje bi se konkretno mogle i morale riješiti te pomoći ljudima, za početak kratkoročno, da ne ostanu gladni. Ministrica shvaća da će se i dugoročno morati pomagati. Dogovaramo se konstruktivno i nadamo se da ćemo barem dio od onoga što smo tražili i dogovoriti. Nije sve divno, ali nešto će se pomaknuti“, ističe Sever.

Lokalni mediji

Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom namijenjene su poslodavcima kojima je narušena gospodarska aktivnost te ih, kada su u pitanju mediji, zasada mogu koristiti samo komercijalni.

Mediji čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, županije ili država do sada nisu mogli koristiti raspisane mjere iako ih osnivači financiraju u manjem postotku. Jedan od njih je i Hrvatski radio Karlovac, tvrtka koja je u vlasništvu lokalne samouprave 44%.  Tvrtka obuhvaća tiskovinu Karlovački tjednik, portal Karlovački.hr i radio Prvi karlovački s tradicijom dugom 67 godina. Prihodi od Grada Karlovca iznose 30% ukupnih prihoda, a ostalih 70% uprihoduju na komercijalnom tržištu. Iako unazad 4 godine bilježe porast prihoda od gotovo 25%, ova kriza ih je ozbiljno ugrozila.

„Radite godinama kako biste povećali prihode i onda vam se preko noći dogodi ova kriza. Imamo posla više nego ikad, a novaca ni otkud“, pojašnjava direktor tvrtke Matija Perković. Prihodi su im pali gotovo 40%, oglašivači otkazuju ugovore, ali se na Vladine mjere ne mogu prijaviti. „Unatrag mjesec dana strah me je kad mi zazvoni telefon jer se bojim da zovu klijenti koji žele raskinuti ugovor. Grad nam ne može pomoći jer i oni povlače drastične rezove i mjere štednje i sve se usmjerava na gospodarstvo i potrebite. Gdje kod pokucamo nailazimo na zatvorena vrata“, ističe Perković.

Naglašava i važnost lokalnih medija te smatra kako su oni gledaniji, slušaniji i čitaniji od nacionalnih medija te da su lokalni mediji na izvoru informacija koje su važne za ljude u tim sredinama i te informacije plasiraju puno brže nego nacionalni mediji. „Ljudi imaju jako puno predrasuda prema medijima koji su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i često se stječe dojam da su oni posebno privilegirani na tržištu, ali to je samo dojam. Više od 40% ukupnih radio postaja u Hrvatskoj su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili države. Ti mediji su trenutačno prepušteni sami sebi“, upozorava Perković. Oni u svojoj tvrtki zasada još nisu smanjivali plaće zaposlenicima i nisu dijelili otkaze, ali su bili primorani otkazati ugovore sa studentima i honorarcima koji sada doslovno rade volonterski. Iako je slao dopise Ministarstvu kulture, Vladi i uredu premijera, nitko mu nikad nije poslao nikakav odgovor.

Neprofitni mediji

A odgovori nisu stigli ni na upite koje je  Forum tjedni magazin slao Ministarstvu kulture i Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva povodom mjera za spas novinarstva. Ministarstvo kulture, osim što ne poduzima ništa da medijima financijski olakša trenutnu situaciju, čak ni ne odgovara na upite novinara te im i na taj način im otežava da rade svoj posao.

Osim lokalnih medija, Vladine mjere ne mogu koristiti ni neprofitni mediji. Osigurana sredstva Europskog socijalnog fonda za program „Mediji zajednice“ leže na računu Ministarstva kulture i godinama se oteže s njihovom isplatom. Iako je natječaj za prvu fazu, za koju je predviđeno pola tih sredstava, točnije 15 milijuna kuna, završio prije više od 10 mjeseci, rezultati još uvijek nisu objavljeni. Ministrica kulture izjavila je da će rezultati biti objavljeni idući tjedan. „Ministrica to govori već mjesec dana i taj idući tjedan nikako da svane. Ona do te mjere ne poduzima ništa da čak ni sredstva koja su već godinama osigurana za neprofitne medije ne želi podijeliti“, upozorava Andrea Milat, predsjednica Zbora novinara neprofitnih medija pri HND-u i urednica neprofitnog portala Bilten.org.

Ministrica, kao mjere za pomoć neprofitnim medijima u krizi, osim isplate sredstava osiguranih preko Europskog socijalnog fonda, iznosi i isplatu sredstava iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije te najavljuje njihov novi natječaj za kvalitetno novinarstvo. „Sve što ona sada navodi kao hitne mjere je već prije dogovoreno i mislim da je dosta sporno da ona to sada prikazuje kao svoje uspjehe jer sve te stvari štekaju prije zato što ih je ona stopirala, nego jer je nešto napravila da se dogode i to je zapravo baza njezine politike. Nema nikakvog papirnatog ili materijalnog dokaza da je napravila išta za medije i kao da ne želi da su mediji u njenom resoru“ , ističe Milat.

Nevolja za neprofitne medije u Hrvatskoj započela je s dolaskom Zlatka Hasanbegovića na mjesto ministra kulture koji je odmah ukinuo njihovo financiranje koje se provodilo u SDP-ovom mandatu, a negativnu politiku nastavila je i aktualna ministrica Nina Obuljen Koržinek. Neprofitni mediji ne stvaraju profit, ne ovise o oglašivačima i nisu dio velikih konglomerata te zbog toga nerijetko zadržavaju veliku razinu objektivnosti i kritičnosti. „Moje osobno mišljenje je da u mandatu konzervativne Vlade, kakva je ova sada, za neprofitne medije nama mjesta jer su u prethodnom mandatu neprofitni mediji bili jako kritični prema njima. Međutim, ono što ne treba zaboraviti je i da su neprofitni mediji bili kritični i prema tadašnjoj aktualnoj Vladi pa to bivšu Vladu nije sprječavalo da raspiše natječaje za neprofitne medije i da učini nešto za njih. Meni se čini da je ovo pitanje političke odluke i osvete tim kritičnim medijima i da je poruka aktualne Vlade jasna, a to je da u ovoj vladi nema mjesta za kritične medije“ upozorava Milat. Njihovo, ionako već drastično smanjeno financiranje, nakon ove krize bit će upitno, a država će imati još jednu ispriku više da potpuno onemogući opstanak brojnih neprofitnih medija.

Komercijalni mediji

Iako komercijalni mediji mogu koristiti Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta, ta im pomoć neće biti od pretjerane koristi. Brojne velike medijske kuće smanjile su plaće svojim zaposlenicima. Plaće su smanjene ili se najavljuje smanjenje u HANZA grupi, Glasu Istre, Novom listu, HRT-u… Veliki udarac krize osjetit će i mali lokalni komercijalni mediji. Mirko Jurić, direktor Varaždinskog vjesnika, lista starog 70 godina, ističe kako je prodaja tiskovine u krizi pala preko 25%, a pad sredstava od marketinga pao je 70%. Ova kriza bi potencijalno mogla ugroziti radna mjesta za 19 zaposlenika.

„Mi, zasada, nismo smanjivali plaće zaposlenima. Koristimo Vladine mjere, ali to nije dovoljno jer pokriju tek 25% sredstava koja su nam potrebna za isplate plaća“, kaže Jurić te naglašava da bi se smanjivanjem plaća na minimalac potpuno uništilo potrošačko društvo i ne bi se ništa postiglo. Ističe kako je lokalnim informativnim medijima utoliko teže jer njihov porez koji plaćaju državi iznosi 13% dok za nacionalne medije on iznosi 5%.

Slobodni novinari

Prvi na udaru u medijima i najteže pogođeni ovom krizom bili su slobodni novinari, freelanceri i honorarni suradnici. Prema anketi koje su proveli HND i SNH 28,7% vanjskih suradnika u medijima ostalo je bez svih poslova od početka krize, 26,2% izgubilo je većinu poslova, a 15,9% ostalo je bez otprilike polovice prijašnjih angažmana. U Danskoj freelanceri mogu dobiti do 3000 eura mjesečno ako mogu dokazati i dokumentirati pad prihoda, u Hrvatskoj do sada nisu mogli dobiti ništa. Prema podacima HND-a radi se o otprilike 800 ljudi. Iako je ministrica kulture nedavno izjavila da je riječ o onima koji novinarsku djelatnost obavljaju povremeno, stvarnost je potpuno drugačija. Većina slobodnih novinara, freelancera i honorarnih suradnika rade svakodnevno i na taj način zarađuju za život.

S jednim takvim novinarom razgovarali smo neposredno prije sastanka izaslanika HND-a i SNH-a s ministricom kulture. Posramljeno nas je zamolio da ostane anoniman jer ga je strah da bi mogao ugroziti ionako neizvjestan daljnji angažman. Sama ta činjenica govori dovoljno o stanju u kojem su se našli ljudi poput njega čiji su prihodi neizvjesni. Ovaj novinar radi kao honorarac 30 godina. „Išao sam iz novina u novine, s portala na portal, s radija na radio i cijelo vrijeme zarađivao sam kao honorarni suradnik. Nemam ni dana radnog staža, a nema dana da nisam radio“. Zadnjih nešto više od pet godina bio je angažiran na jednom lokalnom portalu koji je uređivao, a pisao je i za tjedni list toga medija. Uslijed novonastale krize, tjednik je prestao izlaziti, a jedna zaposlena novinarka nastavila je raditi na portalu. Njemu su svi angažmani otkazani. „Ja sam u potpunom šoku, 15 dana nisam spavao, ostao sam doslovno na nula kuna“, priča nam ovaj novinar. On, ali i svi koji su se našli u ovakvoj ili sličnoj poziciji posljednje nade ulažu u reakciju Ministarstva kulture i poduzimanje konkretnih mjera.

Uloga sindikata

Maja Sever ističe kako se u ovoj krizi pokazala i važnost sindikata, ali prvenstveno je naglasila koliko je važan socijalni dijalog. „I sindikati znaju da treba biti solidaran i pretrpjeti neke stvari u ovoj krizi i vjerujem da su spremni na to, ali odluke se ne mogu donositi jednostrano nego dijalogom. Potrebno je zaštiti sve one ljude koji su ovom krizom najteže pogođeni“, ističe Sever. Kao predsjednica sindikata zalagala se i za kolektivne ugovore koji su iznimno važni kako bi se zaštitila prava zaposlenika, a ova kriza je to pokazala. „Prekarni radnici preko noći su izgubili angažmane, a na mjere ne mogu aplicirati. O njima smo puno razgovarali na sastanku s ministricom i to je nešto što se dugoročno mora riješiti. Mi nećemo skoro dosegnuti nivo Danske i nordijskih država, ali tome moramo težiti. Freelanceri, honorarni suradnici i studenti na praksi su u tim zemljama pokriveni kolektivnim ugovorima. I to se kod nas isto može napraviti i na taj način im dati barem nekakvu socijalnu zaštitu“, zaključuje Sever.

Medijski djelatnici su svaki dan na terenu riskirajući svoje zdravlje i zdravlje svojih obitelji. Dok se ljude poziva da ostanu u svojim kućama, novinari su njihov prozor u svijet. Od početka krize, medijima zahvaljuju brojni dužnosnici, od hrvatskog Stožera za civilnu zaštitu do pape. Sada je zadnji trenutak da njihovu važnost prepozna i hrvatska Vlada zajedno sa resornim ministarstvom.

Kaportal: Ako HDZ-ovim medijima nije lako, možete samo misliti kako je nezavisnim

Nakon zaključenja teksta dobili smo i prikaz stanja na neovisnom karlovačkom Kaportalu, koji funkcionira isključivo od komercijalnih prihoda pa je samim time u bitno drukčijoj poziciji od u tekstu spomenutih gradskog radija i portala koji otprije imaju priličnu podršku javnim novcem osiguranu od HDZ-ove vlasti.

Kaportal je, kaže glavni urednik Vedran Gvođak, suočen s padom prihoda zbog otkazivanja dijela lokalnih oglašivača, poput dućana i obrtnika koji su s 19. ožujkom morali prestati raditi. Glavu iznad vode drži im par jačih trgovačkih firmi, s kojima imaju dugoročnije ugovore pa se nadaju da će se izvući i imati za plaće bez velikih rezova. A tu su, naravno, i neizostavni Google oglasi, ali i strah da bi se zbog ranije izdanih, a neplaćenih računa mogli naći u neprilici s obzirom na PDV.

Ako se već na pad prihoda žali HDZ-ovac, direktor medija koji je karlovačka gradska tvrtka koja se financira i proračunskim sredstvima, samo se može naslućivati u kojim su problemima nezavisni mediji koji su prepušteni sami sebi i tržištu, poručuju s Kaportala.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu

oglasi-se-otkazuju-prodaja-pada-place-nize-za-trecinu-honorarce-se-tjera.sto-cemo-s-novinarstvom-7426-10047.jpg

Nakon sastanaka s predsjednikom Zoran Milanovićem i ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, predstavnici HND-a i SNH kažu da su pregovori konačno pomaknuti s mrtve točke i da se nadaju realiziranju pomoći novinarskoj profesiji
Nakon sastanaka s predsjednikom Zoran Milanovićem i ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, predstavnici HND-a i SNH kažu da su pregovori konačno pomaknuti s mrtve točke i da se nadaju realiziranju pomoći novinarskoj profesiji
Foto: 
foto HINA/ Ured predsjednika/ Marko BELJAN