„Područje bez signala“ Roberta Perišića

Novi roman pisca i pjesnika Roberta Perišića "Područje bez signala", kako je otkrio u razgovoru za Hinu, paradoksalna je priča koja kroz mješavinu ozbiljnog i humora povezuje ljude i mjesta iz naoko udaljenih svjetova. Roman je upravo objavljen u izdanju nakladnika Sandorf, a bit će predstavljen javnosti u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF) koji se u organizaciji Naklade Ljevak održava u Zagrebu od 18. do 24. svibnja.

U romanu Perišić povezuje sadašnjost i prošlost i zbivanja na neobično širokom prostoru - od Sibira do Magreba, od Dinarida do Londona. Priča koja pokreće roman počinje u gradiću N. koji je deindustrijaliziran i propao, a ljudi se sele i odlaze. Tamo dolaze dvojica investitora koji bude nadu. "Dvojica koji dolaze su takozvani urbani junaci, dok su likovi koji žive u gradiću drukčiji, tako da tu ima svega - od financijske elite do fizičkih radnika, od takozvanih uspješnih do ljudi koji su godinama bili nezaposleni, od konobarica do menadžerica", pojasnio je pisac.

Mjesta radnje bude razne asocijacije, no priča tendira širini i ono što se događa u gradiću N., događa se na brojnim mjestima makar ona bila jako udaljena, napomenuo je. "Moglo bi se reći da je to roman o nadi, a kroz roman postoji određena napetost jer čitatelj sluti da bi ta nada mogla biti uzaludna, no ishod se ipak ne zna do samog kraja", dodao je Perišić.

Glavna radnja romana događa se u razdoblju od 2010. do 2012. a pozadina priče je globalna trgovina, pa roman "šeće" kroz razne gradove i dijelove svijeta. "Zaplet povezuje likove koji se u stvarnom životu uglavnom izbjegavaju, a tu su i neke neočekivane ljubavne priče i, kako se stvar razvija, tako ženski likovi imaju sve veću ulogu. Riječ je, dakle, o priči kroz koju likovi ulaze u neplanirane odnose, od profesionalnih do ljubavnih", pojasnio je autor.

Naslov romana "Područje bez signala" može se čitati i doslovno i metaforički. "Doslovno zato što se neki od likova stvarno kreću po područjima bez signala, a metaforički jer su u njemu zastupljeni i likovi koji su često 'ispod radara' suvremene proze, baš kao i područja koja su 'zaboravljena'", pojasnio je pisac. Njime se Perišić nakon niza se godina vratio prozi - to mu je prvi roman od 2007. i uspješnice "Naš čovjek na terenu", koji je bio hit u Hrvatskoj, a kasnije je objavljen - ili je prijevod u procesu - u četrnaest zemalja. Objavljen je i u Velikoj Britaniji i u SAD-u, pod naslovom "Our Man in Iraq". Roman je u SAD-u doživio odličan odjek te je uvrštavan na liste prijevoda i knjiga godine 2013. u Americi.

"Američki je odjek najveći, a imati odjek u velikim američkim medijima i kod publike izgledalo je prilično nemoguće, posebno stoga jer Amerikanci malo toga čitaju 'sa strane' - više su orijentirani na sebe te prijevodi čine tek tri posto ukupnih knjiga", kazao je.

Od tada do danas Perišićeve su se literarne preokupacije u tematskom i stilskom smislu promijenile, pa je tako "Područje bez signala" posve drugačije komponiran roman, sa širim spektrom likova, iz raznih generacija i vrlo različitih miljea. Također, nije pisan u prvom licu kao "Naš čovjek na terenu", niti ima samo jednog glavnog junaka. "Ono što je zadržano je, mislim, mješavina ozbiljnog i humora u jednoj paradoksalnoj priči", ocijenio je autor.

U međuvremenu je objavio zbirku autobiografskih proza "Uvod u smiješni ples" (2011.) i zbirku pjesama "Jednom kasnije" (2012.).

U književni se svijet otisnuo 1995. upravo zbirkom pjesama, "Dvorac Amerika", no pisanje romana veći je izazov, otkrio je. "Poezija se piše s najmanje tereta, valjda zato jer je najkraća. Možeš napisati i ne objaviti, pa nema te presije 'hoću li sad nešto poremetiti'. No, kad napišeš dvjesto stranica romana, a znaš da treba još dvjesto onda svaka odluka ima svoj teret", kazao je.

"Nekad se stvari ne poklope, pa to treba odbaciti, raditi iznova, ili mijenjati staro zbog nečega što ti naknadno sine, tako da tu ima puno teksta koji ne kraju ne uđe u finalnu verziju. Ali kad završiš, testiraš reakcije i vidiš da stvar 'radi', to je kao da si napravio neki novi motor za koji nisi znao hoće li uopće upaliti, a onda još i 'povući'", istaknuo je.

Robert Perišić (1969.) autor je sedam knjiga, prevođen u brojnim europskim državama i SAD-u, nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Napisao je još zbirke kratkih priča "Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas" (1999.) i "Užas i veliki troškovi" (2002.), dramu "Kultura u predgrađu" (2000.) te scenarij za igrani film "100 minuta Slave" (2004.). Perišić je jedan od tridesetak domaćih i inozemnih gostiju Zagreb Book Festivala (ZBF) koji će svoje stvaralaštvo predstaviti zagrebačkoj publici kroz četrdesetak događanja tijekom sedam festivalskih dana.