Garaže ispod srednjoškolskog igrališta te ujedno i park'n'ride lokacija, Stara Vlaška u sasvim novom ruhu, proširenje tramvajskih pruga nakon puna dva desetljeća, kupnja još 100 novih autobusa na čistu energiju, podizanje pruge na stupove – to su samo neki od planova vladajućih u glavnom hrvatskom gradu, koje nam je otkrio zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, arhitekt Luka Korlaet. Doznali smo i da na popisu tih planova za metropolu budućnosti ipak nisu sjeverna obilaznica, kao ni metro, koji je bio omiljen 'as u rukavu' mnogih političara, posebno u 'dobra stara', predizborna vremena, kada je cunami slatkorječivosti redovita nuspojava.

No, krenimo redom, a u tom je redu na prvom mjestu ulica koje strpljivo čekaju obnovu Stara Vlaška, koju, nakon kozmetičkih promjena, sada čeka potpuni make over, odnosno trajno preuređenje. Trenutak tih velikih radova se bliži - po riječima zamjenika gradonačelnika Zagreba, trajno bi uređenje te ulice trebalo započeti za nešto više od godinu dana.

Otvorenje Stare Vlaške

„Stara Vlaška zasjat će u punom sjaju, s novim opločenjem, novom urbanom opremom te novom trajnom sadnjom. Sada smo pred pokretanjem javnog, urbanističko-arhitektonskog natječaja, kojim će se iznaći najbolje moguće rješenje. Na temelju tog prvonagrađenog rada pristupit će se razradi projektne dokumentacije, ishođenju potrebnih dozvola i izradi troškovnika, kao podlozi za tenderiranje za izvođača“, kaže Korlaet. 

Slaven Kosanović Lunar trebao je razvedriti oronulo, sivo raskršće

U međufazi, dok ulice strpljivo a njihovi stanari i građani nestrpljivo iščekuju trajna preuređenja, odlučili su se ozeleniti neke dijelove grada instant šumarcima, ali i pribjeći još ponekim trikovima taktičkog urbanizma. Slaven Kosanović Lunar oslikao je tako spoj Masarykove, Tesline i Preradovićeve, a njegov je uradak, pojašnjava Korlaet, trebao razvedriti oronulo, sivo raskršće, dok je crvena boja podnog oslika trebala sugerirati usporavanje kretanja, odnosno zaustavljanje. Uređenje je diskutirano s Vijećem Gradske četvrti Donji Grad. Riječ je o top-down, ali i bottom-up inicijativi, kaže Korlaet, dodajući kako su se trudili u čitavu priču uključiti i zainteresirane građane.

Efekte intervencije, posuđene klupe i sadnice

„'Pop-up' urbane šume nisu novost i pribjegavaju im brojni europski i svjetski gradovi, među kojima su Beč, Pariz, Malmö, Milano, London, Seattle... Kako bismo brzim i efektnim intervencijama udahnuli novu dimenziju, do tada bezličnim, tranzitnim ulicama i pješačkim zonama, poslužili smo se jeftinim i jednostavnim sredstvima - posuđenim klupama i sadnicama iz asortimana Zrinjevca. Biljke smo birali u dogovoru s njihovim stručnjacima, uglavnom su to bambusi i javori, a sada spremamo i novu iteraciju - crnogorično drveće, koje će moći izdržati oštrije vremenske uvjete te će biti u duhu nadolazećeg Adventa“ kaže zagrebački arhitekt i drugi čovjek Grada.

Garaža ispod igrališta

I dok projekte gradske vlasti, kojima je prethodila analiza prometnih tokova i smislena nova regulacija prometa, mnogi hvale, ima i onih koji prilično glasno negoduju, jer smatraju kako se 'osvajanjem ulica od automobila', odnosno širenjem pješačkih zona, povećava prometni pritisak na okolne ulice, što može dovesti do dodatnog pogoršanja stanja prometa, u doba prometnih gužvi.

„Radimo na poboljšanju svih aspekata prometa u Gradu Zagrebu, pa tako i na prometu u mirovanju. Već neko vrijeme bavimo se, dugo odgađanim, projektom garaže ispod srednjoškolskog igrališta, omeđenom Klaićevom, Kačićevom i Ulicom Izidora Kršnjavoga. Projektni zadatak podrazumijeva garažu od 550 mjesta, koja će, između ostalog, funkcionirati i kao park'n'ride lokacija za naše sugrađane koji dolaze raditi, ili obaviti nešto u centar. Istovremeno, zadovoljit će i parkirne potrebe stanara okolnih ulica, kao i fakulteta te dječje bolnice, prema kojoj će biti izveden podzemni spoj“, otkriva nam Korlaet detalje zanimljivog projekta.

Na pitanje o sjevernoj obilaznici, koja bi, po mnogim stanovnicima metropole, riješila dobar dio prometnih problema, odgovara kako je riječ o izuzetno skupom i kompliciranom zahvatu, koji uključuje niz vijadukata, ali i koji je daleko od idealnog, u smislu utjecaja na okoliš. 

Optimističan je te, kako kaže, vjeruje u dobrovoljnu promjenu navika građana metropole, koja će dovesti do postupnog smanjenja korištenja automobila te većeg oslanjanja građana na javni prijevoz. 

100 autobusa, 20 tramvaja, šire pruge...

„Jasno mi je da je preduvjet za smanjenje korištenja automobila unaprjeđenje javnog prijevoza i na tome, ozbiljno radimo. Kupili smo 65 novih autobusa, dogodine se nadamo kupiti još 100 novih, na čistu energiju. Nabavljamo 20 novih tramvaja, a planiramo nabaviti barem još toliko. Nakon više od 20 godina, krećemo s proširenjem tramvajskih pruga (Sarajevska, Heinzelova). Vjerujemo da će ova ulaganja optimizirati vozni red i olakšati sugrađanima korištenje javnog prijevoza, što bi, u konačnici, dovelo do manjeg oslanjanja na automobile, manje gužvi, čišćeg zraka i većeg zadovoljstva svih nas“, zaključuje zamjenik gradonačelnika Zagreba ističući kako se autocentrična paradigma prethodnih desetljeća promijenila te zato ulažu u javni prijevoz. Kako bi taj javni prijevoz što bolje funkcionirao, planiraju uvesti strože kontrole te tako riješiti kronični problem vožnje po žutoj traci.

Uređeni dio Martićeve ulice

I dok automobili na tramvajskim tračnicama uvelike smanjuje učinkovitost javnog prijevoza, u pješačkim zonama probleme i dalje stvaraju dostavna vozila, kamioni za opskrbu, restorana i kafića, ali i bicikli te nečujni, električni romobili, koji jure po mjestima rezerviranim samo za pješake. Pitali smo dogradonačelnika planiraju li i tu uvesti reda?

„Svaka promjena, pa tako i ovo proširenje pješačke zone, podrazumijeva proces prilagodbe. Dostava je, novom odlukom, ograničena na jutarnji termin, od 5 do 9 sati i večernji termin, od 20 do 23 sata, no, neki dostavljači nastavljaju dostavljati po inerciji i izvan tog vremena. Isto se tako ponašaju i neki taksisti. No, s vremenom, a i pojačanim nadzorom Prometnog redarstva, ta će se navika sigurno promijeniti, u čemu će pomoći i ugradnja pilona, stupića, na pojedinim dionicama“ kaže Korlaet te podsjeća da i bicikle i električne romobile, kroz  pješačku zonu, ne bi trebalo voziti, nego 'prošetati'.

Metro opet 'u ništa'

Budući da se ponovo potencira i pitanje metroa, za koje su 'okidač' obećanja mnogih dosadašnjih političara, posebno u predizborno vrijeme. Pitali smo našeg sugovornika da li je zagrebački metro 'obećanje-ludom radovanje' ili možda ipak neka realna, buduća opcija?

„Metro je izuzetno skup i složen zahvat koji, u zagrebačkom slučaju, naprosto nije isplativ. Uz to, Zagreb već ima potrebnu infrastrukturu za brzu gradsku željeznicu. Kako bi prigradski putnički promet funkcionirao znatno bolje, potrebno je izmjestiti teretni željeznički promet iz središta grada, na obilaznicu. U tom smislu u kontinuiranoj smo komunikaciji s HŽ Infrastrukturom, s kojom, osim obilaznice, dogovaramo brojna strateška i taktička poboljšanja duž brojnih trasa pruge, od stanica na prilazu gradu s juga (Trnsko, Terminal Savski most, Cibona), ali i uz budući kampus, na Borongaju, te odvojku pruge Zagreb-Sisak, prema zračnoj luci“, odgovara Korlaet. 

Dodaje kako je najambiciozniji projekt svakako podizanje pruge na stupove, u središnjem dijelu grada, kako bi se povezali Donji Grad i prostor Gredelja, koji je, ističe naš sugovornik, najveći razvojni potencijal grada.

Zbog grafita kamere i 100 novih redara

Pred kraj našeg razgovora dotakli smo se i problema grafita, na fasadama zagrebačkih zgrada. Gradska skupština je, naime, donijela odluku o zaštiti zgrada od grafita, koja podrazumijeva 100-postotno sufinanciranje uklanjanja grafita i nanošenja anti-grafitnog premaza, pa nas je zanimalo do kuda se došlo s provođenjem te odluke?

„Provedba te odluke upravo slijedi, no, bilo je potrebno odraditi još neke 'nevidljive' predradnje  - objaviti javni poziv zainteresiranim građanima, koji su, vjerovali ili ne, prema Zakonu o vlasništvu bili obavezni skupiti 51 posto potpisa suglasnosti za uklanjanje grafita. Zvuči apsurdno, ali tako je. Potom smo morali raspisati tzv. dinamičku javnu nabavu za izvoditelje uklanjanja nakon koje ćemo, među njima, upriličiti niz mini-nadmetanja za pojedine poteze“, kaže arhitekt. 

Kada sve ove predradnje budu obavljene, krenut će konačno i skidanje grafita, a ovisno o vrsti pročelja, to će se obavljati miniwashem ili prebojavanjem, uz zaštitu antigrafitnim premazom te postavljanje kamera. Paralelno s akcijom čišćenja i prevencije, pojačat će se, kaže zamjenik gradonačelnika i ophodnje komunalnog redarstva te se, stoga, zapošljava i stotinjak novih, komunalnih redara.

Money, money, money...

I za sam kraj pitali smo našeg sugovornika koliko u realizaciji velikih projekata pomažu sredstva iz EU fondova te koliko su novca do sada na ime takvih projekata uspjeli povući, a za koliko se apliciralo ili se planira aplicirati?

„Zagreb je, nedavno, prema istraživanju agencije Ipsos, proglašen najučinkovitijim gradom u Hrvatskoj, kada je riječ o povlačenju EU sredstava. Prije nego što smo preuzeli upravljanje gradom, rekordna godina u povlačenju EU sredstava bila je 2019., kada je povučeno 30 milijuna eura, a mi smo, samo u prvih šest mjeseci ove godine, već povukli 90 milijuna eura“, kaže nam Luka Korlaet. Kako bi se bolje razumjela narav i dostupnost EU sredstava, smatra da je, u toj priči s novcem iz europskih fondova, vrlo važno napomenuti kako EU sredstva nisu apstraktna vreća novaca u koju se naprosto posegne, nego se ona stavljaju na raspolaganje putem separatnih poziva koji adresiraju specifične teme, odnosno politike. Drugim riječima, potrebno se temom i pristupom 'uglaviti' u kriterije pojedinog poziva. S druge strane i trošenje EU sredstava zahtjeva visoku razinu transparentnosti, što je, kako kaže, jedna od ključnih odrednica sadašnje gradske vlasti. 

Projekt uređenja Paromlina

„Budući da je u tijeku postpotresna obnova čak 207 javnih gradskih zgrada i infrastrukturnih objekata, najviše novaca povučeno je iz Fonda solidarnosti, gotovo 190 milijuna eura. Prati ga Integrirani teritorijalni program, iz kojeg ćemo, s 40 milijuna eura, financirati zgradu nove gradske knjižnice i kulturnog centra Paromlin, a rekonstrukciju Uspinjače s 5 milijuna. U prethodnom ciklusu ITP sredstvima financirali smo biciklističku stazu Greenway, koja ide krunom Savskog nasipa“, navodi naš sugovornik, dodajući kako se planiraju povući i značajna sredstva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, kojima namjeravaju financirati brojne projekte prometne infrastrukture, među kojima su podvožnjak Medpotoki, produžetci tramvajske pruge, duž Sarajevske i Heinzelove ulice. Radi se, kaže Luka Korlaet, o stotinama milijuna eura europskog novca, koji će pomoći da Zagreb postane zelenije, protočnije i ugodnije mjesto za život svih svojih stanovnika.

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2023. godinu