Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva za primjer navodi tekst "Rade Šerbedžija – 'mirotvorac', koji je slavio rat" na portalu hkv.hr objavljen 1. prosinca, pod kojim je ispisana napomena da je taj "prilog dio programskoga sadržaja 'Događaji i stavovi', sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija", a koji se trsi hrvatskog dramskog umjetnika Radu Šerbedžiju, zbog njegova podrijetla, prikazati kao ultimativnog neprijatelja opstanka Hrvatske Foto: HND/Tris (Hrvoslav Pavić)
Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva uputio je otvoreno pismo Agenciji za elektroničke medije u kojem upozorava da se u dijelu medija provodi zloupotreba javnih sredstava koje je Agencija dodijelila na ime poticanja pluralizma elektroničkih medija.
Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:
„Poštovani, želimo vas upozoriti da se u dijelu medija provodi zloupotreba javnih sredstava koje ste dodijelili na ime poticanja pluralizma elektroničkih medija, odnosno podrške mišljenjima koja teško nalaze put u glavnostrujaškim medijima.
Za primjer navodimo tekst 'Rade Šerbedžija – 'mirotvorac', koji je slavio rat' na portalu hkv.hr, objavljen 1. prosinca, pod kojim je ispisana napomena da je taj 'prilog dio programskoga sadržaja 'Događaji i stavovi', sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija', a koji se trsi hrvatskog dramskog umjetnika Radu Šerbedžiju, zbog njegova podrijetla, prikazati kao ultimativnog neprijatelja opstanka Hrvatske.
U njemu autor Joško Čelan kreće od podilazeće i zavjereničke konstatacije da su 'Hrvati mučenički i plemenit', ali većinom 'politički glup narod!', da bi autor sebe izdvojio kao rijetku osobu koja se ne uklapa u tu sliku jer je Šerbedžiju 'pročitao prije 28 godina', i na kraju zaključio da je 'istina bolna i ružna: dok god imamo toga provokatora na Brijunima – nemamo Hrvatsku'.
Nastranu činjenica što je Čelan kao urednik kulture i filmski kritičar u Slobodnoj Dalmaciji, u kojoj se zaposlio sredinom sedamdesetih, odmah nakon završetka Fakulteta političkih nauka u Beogradu, do potkraj osamdesetih, imao za to mnoštvo prilika.
Poanta ove priče je da je jedna opasna tendencija unutar hrvatske politike otvorila prostor i moralno i materijalno pobudila najlošije ljuske strasti, u čijoj afirmaciji prednjače istaknute javne osobe, a za njima se povodi mnoštvo autora anonimnih komentara, koji dizajniraju jednu od najmanje slavnih epizoda demokracije u Hrvatskoj.
Stoga tražimo da što je moguće prije zaštitite prava svih građana Hrvatske, da poduprete humanističke vrijednosti u hrvatskim medijima, prekinete dodjelu sredstava medijima koji grubo zloupotrebljavaju načela pluralizma, napravite reviziju dodijeljenih sredstava i kaznite krivce za navedene propuste.“