Na Noćnom maršu organiziranom u petak na Međunarodni dan žena brojni su prosvjednici i prosvjednice prolazeći centrom Zagreba povicima, plakatima i zviždanjem zahtijevali ekonomsku i socijalnu ravnopravnost žena, uvođenje prava na pobačaj u Ustav, te zaštitu od svakodnevnog nasilja kojemu su izložene.
"Feminizam i gotovo" slogan je pod kojim je ove godine osmi put zaredom feministički kolektiv fAKTIV organizirao prosvjedni marš "Noćni marš - 8. mart". Ove godine marš se, osim u Zagrebu, održao u Splitu, Rijeci, Šibeniku i Osijeku.
Mirno okupljanje započelo je oko 18 sati na Trgu žrtava fašizma, a prosvjedna povorka je u 18.30 sati krenula prema Trgu bana Jelačića, i potom preko Frankopanske i Masarykove i Tesline ulice do parka Zrinjevac.
"Ne postoji pravo na seks - silovanje je zločin", "Mukte tamponi i pilule", "Smrt nasilju nad slobodom", "Žene kontra sistema", "Kleknite pred našim pravima", Snažna, hrabra, odvažna", samo su neki od transparenata koji su nosili okupljeni.
Tijekom sat i pol vremena marša "Feminizam gradimo zajedno, feminizam smo sve mi – i gotovo!", koliko je prosvjednicima trebalo da dođu do Zrinjevca, zviždali su i uzvikivali razne parole dok su ih pozdravljali prolaznici i stanari centra, te su im automobili trubili u znak podrške. Prosvjednici su držeći transparentne koračali uz podršku bubnjara i drugih glazbenika.
Organizatorice iz fAKTIVA započele su i završile marš govorima u kojima su istaknule kako je feminizam i borba za ženska prava nužna jer im država neće ustupiti prava ako se za njih sami ne izbore. "Ovogodišnja parola je 'Feminizam i gotovo' jer je to naš odgovor na jeftine provokacije koje tvrde da su žene ravnopravne i da nema više smisla marširati" ističu.
"Feminizam su žene koje hrabro pričaju o nasilju u školama i kabinetima, u bolnicama i ginekološkim ordinacijama, u sudnicama i na šatlerima ove zemlje, na ulicama i u četiri zida. Feminizam su žene koje će tek progovoriti", upozorile su.
Istaknule su kako marširaju za sve potplaćene radnike i radnice stavivši pritom poseban naglasak na radnice propalih poduzeća koje godinama traže zarađene otpremnine kao i strane radnike i radnice koji se svakodnevno susreću sa rasizmom i neljudskim uvjetima u kojima žive i rade. Glavu ne treba okretati ni od novog pokušaja podjele radništva, kazale su i poručile da feminizam znači radnike i radnice sindikalno povezivati i organizirati, umjesto dijeliti na strane i domaće.
"Da s radom može i drukčije, pokazalo nam je lani i 25 radnika i radnica s Filipina koje su dale kolektivni otkaz u zagrebačkoj firmi koja ih je tjerala da na kioscima rade sedam dana u tjednu, u smjenama gladuju i pišaju u kadu. Uz takve radnice trebaju stati domaći sindikati, kao i sve mi feministkinje koje o radu govorimo iz godine u godinu. O radu na poslu i radu po kući, za sebe i druge. Baš kao što su to činile feministkinje, radnice i komunistkinje od 1911. godine, od prvog Međunarodnog dana žena – radnica", naglašavaju
"Kada nas pitaju što mislimo o zakonu o femicidu, odgovaramo da se bojimo kako će i ovaj zakon biti samo mrtvo slovo na papiru kao što je zakon o pobačaju", rekla je jedna od govornica naglasivši kako pobačaj ženama u Hrvatskoj i dalje nije dostupan jer preko 60 posto ginekologa ima priziv savjesti i ne žele raditi svoj posao.
"Pedeset godina prošlo je od Ustava kojim je ženama na ovim prostorima bilo zajamčeno pravo na pobačaj. Četrdeset i šest godina od Zakona koji nam i danas kroji živote. Dvadeset i četiri godine nakon što je pobačaj ispao u Ustava. Šest godina otkako je Ustavni sud naložio izradu novog zakona. Skoro dvije godine otkako se cijela zemlja digla na noge jer su branili ženi da prekine trudnoću koja joj je ugrožavala zdravlje. Isto toliko vremena šutnje ministra zdravstva. Par mjeseci od posljednjeg istraživanja koje je pokazalo da priziv savjesti i dalje dominira našim bolnicama", upozorile su feministkinje sa Zrinjevca.
"Svjesne smo da same ne možemo ništa, a da kratkoročno možemo malo. Znamo da je odgovor u zajedništvu. Feminizam gradimo zajedno, feminizam smo sve mi – i gotovo”, zaključile su članice fAKTIVa.
U povorci, među više od 10.000 ljudi po procjeni organizatorica, bile su i saborske zastupnice Dalija Orešković i Sandra Benčić kao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegova zamjenica Danijela Dolenec te pjevačica Severina Vučković.
Marš i u Splitu
U organizaciji Udruge Domine, u Splitu je u petak popodne održan "Marš za Dan žena - Ni sama! Ni kriva! Ni druga! ", okupio je više stotina ljudi koji su isticali zahtjeve za poštivanje i zaštitu ženskih prava. Brojne su žene, ali i muškarci nosili transparente na kojima je među ostalim pisalo "Bez straha, bez kompromisa", "Prestanite kriviti žene", "Hoćemo sve i hoćemo sad", "Uvijek ponosne, nikad ponizne", "Moj glas za mir", "Feminizam i gotovo", te brojne druge.
Na Trgu Gaje Bulata, ispred zgrade HNK, okupilo se po procjeni organizatora petstotinjak sudionika, koji su slavili žene, žensku solidarnost i podršku. Marš je tradicionalno krenuo nakon uvodnog programa i to kroz Marmontovu, preko Rive, Podruma i Peristila, kroz Krešimirovu ulicu do Pjace, gdje je završio prigodnim obraćanjem donositeljima političkih odluka i isticanjem zahtjeva za poštivanje i zaštitu prava žena.
"Žene su svakodnevno izložene strukturnom nasilju. Na ulici, na radnom mjestu, u svom domu, kroz sustav koji bi im trebao omogućiti efikasnu pomoć i podršku, ali ih zlostavlja dugotrajnim postupcima i zanemarivanjem činjenice da su žene i djeca izravne žrtve rodno uvjetovanog nasilja", kazala je izvršna koordinatorica Domina Mirjana Kučer.
Rekla je da ovogodišnja njihova poruka nosi poruku ženske solidarnosti, otpora strukturnom nasilju, a to je i njihov odgovor na predstojeće izbore nacionalne i za Europski parlament gdje žene ne nalaze svoje mjesto u prostorima političke moći na način na koji bi trebali.
Ove godine se navršava dvadeset godina od kada su članice udruge Domine prvi put na Rivi i u Marmontovoj ulici obilježile Dan žena dijeljenjem letaka koji su pozivale na slavljenje 8. ožujka, Međunarodnog dana žena.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu