Hrvatski državni sabor naziv je tijela koje je 1942. godine osnovala Nezavisna Država Hrvatska, a Hrvatski sabor je to ime nosio i od 1997. do 2001. godine. Dok je vođa Mosta Božo Petrov nakon konstituirajuće sjednice rekao da Reinerova želja nije bila usuglašena s Mostom i da je riječ o Reinerovoj osobnoj želji, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović kazala je: "Hrvatski državni sabor? Zašto ne!" Foto: FaH / Damir Senčar
Nakon 25 dana, u drugom pokušaju, izborom HDZ-ovca Željka Reinera za predsjednika s 88 glasova, konstituiran je Hrvatski sabor.
Novi predsjednik Sabora akademik Željko Reiner najavio je kako će predložiti da se Hrvatski sabor ponovo preimenuje u Hrvatski državni sabor, piše Hina.
Hrvatski državni sabor naziv je tijela koje je 1942. godine osnovala Nezavisna Država Hrvatska, a Hrvatski sabor je to ime nosio i od 1997. do 2001. godine.
"Cilj i obveza svih nas je da ovaj Hrvatski državni sabor, da dobro ste čuli, namjeravam predložiti kada se steknu uvjeti da se on opet tako zove, bude mjesto kulture dijaloga u kojem će se izabrani predstavnici hrvatskih građana, duboko svjesni svoje odgovornosti prema građanima koji su ih izabrali, trajno zalagati za njihov bolji život, veće slobode i bolju budućnost, za njihovu sreću i sreću njihove djece i unuka", rekao je novi predsjednik parlamenta.
Dok je vođa Mosta Božo Petrov nakon konstituirajuće sjednice rekao da Reinerova želja nije bila usuglašena s Mostom i da je riječ o Reinerovoj osobnoj želji, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović kazala je: "Hrvatski državni sabor? Zašto ne!", donosi N1.
Bivši predsjednik Sabora Josip Leko, komentirajući Reinerovu najavu, kratko je rekao kako se nada da se u ovom sazivu Sabora nećemo baviti prošlošću nego budućnošću.
Na konstituirajućoj sjednici Reiner je posebno apostrofirao ulogu Hrvatskog sabora u povijesti, ali i sadašnjosti. Nikad se, naglasio je, ne smije zaboraviti da je Sabor ne samo čuvar vrijednosti demokracije i najviši izraz demokratske volje naroda već i ključna institucija za očuvanje identiteta hrvatskog naroda i hrvatskih nacionalnih interesa.
"Sabor jest i mora biti lučonoša domoljublja, ljubavi prema temeljnim vrijednostima hrvatskog naroda, njegovoj povijesti, tradiciji, njegovanju obitelji, vjeri, hrvatskom jeziku, kulturi, prema svemu onome što nas čini takvima kakvi jesmo i po čemu se razlikujemo od drugih, ali istodobno mora biti i čvrsti jamac poštivanja svih prava i vrijednosti onih koji nisu Hrvati, ali su hrvatski građani", naglasio je Reiner. Važnom zadaćom Sabora označio je "poštivanje drugih i različitih, a osobito onih koji su u manjini, pa time osjetljiviji i ranjiviji, i jamčenje njihovih prava".
Zahvalio je svom prethodniku Josipu Leki na dosadašnjem vođenju Sabora i svima koji su glasali za njegov izbor, ali i onima koji to nisu. To, kaže, pokazuje da je Hrvatska uistinu demokratska zemlja u kojoj svatko može slobodno i bez straha "u kojem smo svi toliko dugo živjeli", iskazati svoje stavove, čak i ako se oni ne slažu s mišljenjem većine.
Reiner je istaknuo da zahvalnost za to postignuće dugujemo "utemeljiteljima moderne hrvatske države pod vodstvom dr. Franje Tuđmana", ali i 15.000 hrabrih branitelja koji su dali živote za tu slobodu u Domovinskom ratu. Poručio je kako je duboko uvjeren da se demokracija, između ostalog, treba temeljiti na kulturi dijaloga i diskusije na osnovu argumenata, odbacivanju isključivosti te pluralizmu mišljenja i otvorenosti prema različitim stavovima, što ne znači da se s tim stavovima moramo nužno i složiti. "Uvijek sam vjerovao da treba postupati po onome što je sadržano u izreci koja se pripisuje Voltaireu: "Ja se ne slažem s time što govorite, ali ću do zadnjeg daha braniti Vaše pravo da to govorite", naglasio je Reiner. Poručio je i kako "postizanje ravnoteže između slobode tržišta i socijalnog pristupa te solidarnosti osobito s potrebitima, nemoćnima i bolesnima mora biti temelj hrvatskoga društva ako ono želi biti sretno i uspješno".
Reinera je za predsjednika Sabora predložilo 79 zastupnika iz Domoljubne koalicije i Mosta, stranke zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića te zastupnici nacionalnih manjina Emina Lekaj Prljaskaj, Mirko Rašković (SDSS) i Vladimir Bilek. U glasovanju je dobio potporu 88 zastupnika (Domoljubna koalicija, Most, dva bandićevca, dva HDSSB-ovca, Radimira Čačića, Josipa Leke i svih zastupnika nacionalnih manjina), 62 ih je ostalo suzdržano, a Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) glasao je protiv.