Živimo u “post-truth” eri u kojoj su, prema definiciji Oksfordskog rječnika, “objektivne činjenice manje utjecajne u oblikovanju javnog mnijenja nego apeliranje na emocije i osobna uvjerenja” Foto: faktograf.hr
Jučer, 2. travnja, Faktograf i slični mediji diljem svijeta obilježili su prvi Međunarodni dan provjere činjenica. Ili u engleskom originalu – International Fact-Checking Day. Datum nije odabran nimalo slučajno; nakon što Prvog aprila medijskim prostorom tradicionalno kreću kružiti (uglavnom) dobronamjerne laži, namjera je da se fokus što prije vrati na činjenice, piše faktograf.hr.
Međunarodni dan provjere činjenica ustanovljen je zahvaljujući američkom Poynter institutu i njihovoj internacionalnoj mreži fact-checkera, a u suradnji s najvećim svjetskim medijima ovog profila, poput pionirskog PolitiFacta. Riječima PolitiFactove urednice Angie Drobnic Holan, “to je naš način isticanja potrebe za snažnim dokazima i čvrstim činjenicama u politici, novinarstvu i svakodnevnom životu”.
Danas kad, prema širokom konsenzusu, živimo u post-činjeničnom svijetu, radi se o mantri koju je, nažalost, potrebno ponavljati. Digitalno doba donijelo nam je gotovo neograničen pristup informacijama, ali imalo je i neželjene nuspojave. Dezinformacije, tračevi, laži i spinovi u društvenom su diskursu oduvijek postojali, ali nikad se ranije nisu širili današnjom brzinom ni lakoćom. Glavni je to razlog zbog kojeg je Oksfordski rječnik za riječ godine lani izabrao “post-truth”, odnosno post-istinito. Ovaj novi, ali već vrlo rašireni termin Oksfordski rječnik definira kao “pridjev koji se odnosi na ili označava okolnosti u kojima su objektivne činjenice manje utjecajne u oblikovanju javnog mnijenja nego apeliranje na emocije i osobna uvjerenja”.
Upravo zato bio je red da i činjenice, odnosno provjera informacija u potrazi za činjenicama, dobiju svoj dan. U to ime, Faktograf se prigodno podsjetio svog minulog rada. U godinu i pol dana postojanja – od listopada 2015. naovamo – Faktograf je provjerio 259 tvrdnji izrečenih od strane hrvatskih političara.
Najčešće zastupljena bila je naša najlošija ocjena – Ni F od fakta. Potpuno netočnima ocijenjeno je 112 izjava domaćih političara. Izjava koje su dobile ocjenu Fakt bilo je 61, ocjenom Ni pola fakta ocijenjeno je 45 izjava, njih 30 ocijenjeno je kao Polufakt, a samo 11 kao Tri kvarta fakta.