Tko (sve) stoji iza hoda za život – 'obiteljaši' svih zemalja ujedinite se!

Ultrakonzervativni 'hod za život' i njegove izvedenice poput referenduma o braku prije pet godina i aktualnih referendumskih inicijativa protiv Istanbulske konvencije i protiv političke zastupljenosti nacionalnih manjina, nisu hrvatska posebnost i izmišljotina, već dio šire pomno osmišljene globalne 'agende', poruka je s javnog predavanja „Tko (sve) stoji iza hoda za život?“ u sklopu zagrebačkog Subversive festivala.

Hrvatski 'obiteljaši', na čelu s njihovom ikonom Željkom Markić, u svojim programima koriste iste alate – od jezika do kampanja – koje pokušavaju provući i u drugim državama, posebno u istočnoj Europi, poput Poljske, Mađarske i Rumunjske.

Dobra obučenost, pravna potkovanost i korištenje 'ljudskopravaškog jezika' samo su veo pod kojim se krije dugoročni program povratka društva na ultrakonzervativne vrijednosti – brak, obitelj, vjera i nacija.

Iako se u javnosti prikazuju kao afirmativni zagovornici koji su uvijek 'za', njihova agenda duboko je 'protiv' – protiv LGBT osoba, protiv nacionalnih manjina i protiv reproduktivnih prava žena – čime direktno udaraju na već dostignuta ljudska prava, čulo se na skupu.

Taktički mudro isplanirane akcije

 „Građanska inicijativa koja je pokrenula referendum o ustavnoj definiciji braka tim je postupkom sebe ustoličila kao novog političkog aktera. Znali su dobro iskoristiti politički, zakonodavni i institucionalni okvir i društvenu klimu. Prvenstveno su prepoznali nacionalni referendum koji je bio ranije oslabljen pred pristupanjem Hrvatske u EU“, upozorila je Antonija Petričušić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i koautorica istraživanja o političkom djelovanju religijsko-političkih pokreta u Hrvatskoj.

Vrlo dobro su iskoristili i nepovjerenje građana u političke institucije kao i ekonomsku krizu, što je sve dovelo do toga da su mogli lako mobilizirati 'svoje obožavatelje' pod egidom afirmativne ideje 'zaštite obitelji'.

„Ultrakonzervativni zagovornici vrlo vješto i kvalitetno koriste pravo i pravni jezik. Na taj način stvaraju jedan simbolički kapital tvrdeći da imaju utemljenje za svoje zahtjeve i u Ustavu i u različitim zakonima“, objašnjava Petričušić. Pri tome koriste i raznolike 'ulaze' u institucije – poput članstva u stručnim radnim skupina za izradu prijedloga zakona i lobiranja njima sklonih saborskih zastupnika

Točka preokreta, kada su 'obiteljaši' doista počeli i javno zagovarati svoju agendu, je izglasavanje Zakona o suzbijanju diskriminacije 2008. godine kada su pokušali ograničiti pravo LGBT osoba na način da jedna od osnova zajamčene nediskriminacije bude i pripadnost toj zajednici, podsjetila je Petričušić.

Osim toga, njihovo djelovanje dobilo je krila i kroz akciju protiv uvođenja Zdravstvenog odgoja u škole zagovarajući apstinenciju preko programa Teen STAR. Jednako su ažurni i u podnošenju tužbi Ustavnom sudu, a vrlo su angažirani i u organiziranom mobiliziranju aktivnog građanstva u javnim raspravama preko platforme e-Savjetovanja.

Riječ je o taktički vrlo mudro isplaniranim akcijama putem kojih prenose svoje vrijednosti i ideologiju.

„Zbog toga je posebno važno da oni koji suvremenije, 'ljudskopravaški' razmišljaju, i sami budu aktivni, da građanskog aktivizma bude i s ove druge, liberalne strane političkog razmišljanja“, naglasila je Antonija Petričušić dodajući da je u svemu ipak dobra stvar što još uvijek ima vitalnih institucija u državi – poput pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i za djecu kao i pučke pravobraniteljice, koje se su još uvijek u stanju utemeljeno i argumentirano odgovoriti na ultrakonzervativna nastojanja.

Ponovno uspostavljanje 'prirodnih zakona' u Europi

Neil Datta, jedan od vodećih istraživača ultrakonzervativnih pokreta u Europi i voditelj Europskog parlamentarnog foruma za stanovništvo i razvoj iz Bruxellesa, hrvatskoj je javnosti, slično kao i prilikom lanjskog gostovanja, približio način umreženosti srodnih 'obiteljaških' pokreta i pojedinaca u svijetu.

Iako se na trenutke globalna suradnja ultrakonzervativaca - od Meksika i SAD-a preko Španjolske i Rusije pa sve do Hrvatske - može činiti poput pravog trilera, njihovo djelovanje zapravo nalikuje suradnji i umrežavanju po matrici 'redovitog' civilnog društva.

Kako je opisao Datta, u svojoj izgrađenoj strukturi, ultrakonzervativci imaju i one koji su politički insajderi, i transnacionalne strateške vođe i nacionalne provoditelje akcija, ali i ljude na terenu, obične aktiviste koji, među ostalim, prikupljaju novac za 'obiteljaške' aktivnosti.

Glavni im je cilj, barem što se tiče našeg kontinenta, ponovno uspostavljanje 'prirordnih zakona' u Europi, upozorio je Datta, a što se provlači kroz njihov „pomno skrivani“ program Agenda Europe koji sadrži niz dugoročnih ciljeva poput zabrane pobačaja, kontracepcije i rastave, vraćanje kriminalizacije homoseksualnosti i prestanak javnog financiranja naprednih civilnih inicijativa. Dijelom to vidimo i u Hrvatskoj.

„Imamo dokaza da je to novi visokoorganizirani pokret koji je tu da udari na temeljna ljudska prava za koja smo mislili da su odavno zagarantirana“, rekao je Neil Datta.

Prema njegovim riječima, u kadrovskim i programskim križaljkama globalnih 'obiteljaša' koji napadaju na ljudska prava, ime i djelo Željke Markić je dobro poznato.

Antimanjinska i antisrpska referendumska inicijativa

I  Hrvoje Šimičević, novinar tjednika Novosti, smatra da je riječ o dobro usklađenom pokretu.

„To je jedna te ista fundamentalistička obitelj. Žele jedan mračan regresivan svijet koji pretendira zabraniti LGBT osobe i reproduktivna prava žena, a sve zaogrnuto u metajezik i leksik koji su preuzeli iz civilnog društva pod krinkom zaštite vjerskih sloboda“, upozorava Šimičević.

„U kontekstu Hrvatske, vrlo je bitno da se u Agendi Europa vrlo jasno vide naputci za sve dionike, među kojima su i naše fundamentalističke skupine. Jasno se sugerira – možda ne možete dobiti na izborima, jer je program takav da bi ljudi bježali glavom bez obzira kad bi vidjeli koja je prava agenda, ali možete napravi marš kroz institucije kako bi se došlo do bilo koje pozicije u vlasti“, objašnjava Šimičević.

Primjer za to su aktualna referendumska inicijativa za izmjenu izbornog zakonodavstva za koju Šimičević kaže da je  „antimanjinska i, prvenstveno, antisrpska“.

„Oni to prodaju pod antikorupcijsku priču i navodnom željom za progresivnijim izbornim zakonodavstvom, a zapravo je riječ o pokušaju ulaska u Sabor i preuzimanju prostora krajnje političke desnice, što graniči s neofašizmom“, smatra Šimičević.

I ako u tome ne prikupe dovoljno potpisa, u svakom slučaju su na dobitku, jer svakom novom akcijom postaju sve su vidljiviji, upozorio je na kraju novinar Hrvoje Šimičević.

Javno predavanje organizirali su Subversive festival, Zaklada Friedrich Ebert, Kino Europa, Platforma za seksualna i reproduktivna prava i Zaklada SOLIDARNA.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu