Trebamo veću slobodu, veću sigurnost i veći standard svih građana

U proteklih se šest mjeseci hrvatsko društvo suočilo s pogubnim djelovanjem radikalno desne politike. Ona je znala što hoće i ideološki je formulirala svoje zahtjeve, nastojeći ih u što kraćem vremenu ostvariti, stoji u "Prijedlogu za novu socijaldemokratsku politiku" koji potpisuju građanke i građani kao izraz zabrinutosti za sve prazniji politički prostor u kojem bi trebala djelovati politička stranka socijaldemokratske orijentacije.

Kako je među ciljevima bila destrukcija građanskog društva, a jedna od posljedica i ozbiljna šteta za ekonomiju zemlje, smatramo kako se, uoči izbora, ovo društvo i država nalaze na prekretnici. Izaberu li građani još jednom na vlast iste ljude i politike koji su u prethodnom razdoblju obnašali vlast i usmjeravali političke procese bojimo se da ćemo se dovesti u situaciju nakon kojeg u dogledno vrijeme neće biti moguće izgraditi modernu i demokratsku Hrvatsku. Umjesto toga perspektiva će biti daljnje siromašenje svih osim šačice privilegiranih, poticanje netrpeljivosti kroz privatizaciju domoljublja i život u strahu od političkog nasilja.

Smatramo kako je potrebno ispuniti dva temeljna preduvjeta za onemogućavanje ovakvog scenarija. Jedan je stvaranje što šire koalicije stranaka i pojedinaca, uključivši građansko društvo koje je pružilo najsnažniji otpor nacionalističkim i klerikalističkim politikama, koji bi zajednički nastupili na predstojećim izborima. Drugi je preduvjet formuliranje jasnih ciljeva koji bi vodili većoj slobodi, većoj sigurnosti i većem standardu svih građana, ciljeva koji će biti odrednice postupaka jedne odgovorne socijaldemokratske stranke bilo da je na vlasti ili u opoziciji.

Ključni ciljevi takve politike, i načelno i u današnjoj Hrvatskoj, trebali bi biti:

1. Zaštita temeljnih ljudskih prava i unapređenje civilizacijskih standarda

- Sprečavanje diskriminacije ljudi po bilo kojoj osnovi.

- Uvođenje i provođenje efikasnije zakonske regulative, kombinirane s adekvatnim školskim odgojem, kako bi se suzbilo rastuće nasilje u društvu. To se posebno odnosi na političko nasilje, čiji podstrekači ga u današnjoj Hrvatskoj podvaljuju kao pravo na drugačije mišljenje, nasilje u školama i obiteljsko nasilje koje je manje vidljivo ali rašireno.

- Stvaranje djelotvornog pravosuđa i pravne države čiji zakoni su izraz težnje ka pravednosti, a praksa vođena nultom tolerancijom korupcije.

- Organizacije civilnog društva, nezavisne medije i autonomiju novinara treba tretirati kao bitne čimbenike demokratskog društva.

- Kultura i umjetnost, kao izraz slobode i stvaralaštva društva, ne smiju biti taoci ni politike ni svjetonazora.

2. Veća socijalna pravednost u društvu

- U Hrvatskoj se uvriježio stav da se siromašenje siromašnih i bogaćenje bogatih ne može izbjeći jer to diktiraju zakoni tržišta. To je slično tvrdnji da se ne mogu izbjeći poplave jer su to prirodni zakoni. Na nama je da odaberemo da li će nam rijeke plaviti sela ili okretati turbine. Isto je tako na nama stvaranje ekonomije koja će biti usmjerena povećanju standarda najvećeg dijela društva, a ne samo bogaćenju bogatih.

- Zaštitu i unapređenje prava radnika, čija kršenja se također prikazuju kao neizbježna posljedica tržišne privrede, treba provesti kroz donošenje odgovarajućih zakona.

- Svakom dostupno kvalitetno zdravstveno osiguranje i besplatno obrazovanje tretirati kao civilizacijski standard društva čije održanje i unapređenje je zadaća države.

- Donijeti takve zakone koji će voditi većoj zaštiti osoba s posebnim potrebama, nemoćnih i svih onih kojima je pomoć društva i državnih institucija potrebna.

3. Odgoj i obrazovanje u kritičkom duhu

- Svi zacrtani ciljevi, od smanjenja nasilja i mirotvorne politike do društvene solidarnosti i održivog razvoja, što će se od toga ostvariti “sutra”, bitno ovise o odgoju i obrazovanju danas.

- Razvoj kritičkog duha kod mladih jedna je od najvažnijih zadaća odgovornog društva koje vodi računa o sačuvanju slobode i povećanju prosperiteta. To je pružanje mogućnosti sljedećoj generaciji i da se odupre političkim demagozima i da se nosi s novim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

- Vjeronauk treba biti slobodan izbor roditelja. Ali u sekularnoj državi, gdje ne postoji državna religija, mjesto vjeronauku je u odgovarajućim vjerskim ustanovama, a ne u školi.

4. Mirotvorna politika

- Sva iskustava s ratovima ukazuju da je mir i etički imperativ i primarni nacionalni interes.

- Vitalni interes Hrvatske, i kao države i kao članice EU, je da aktivno doprinese transformaciji ovog dijela Europe gdje su ratovi u dvadesetom stoljeću počeli i završili, u područje mira i suradnje. Nešto po uzoru na Nordijski model suradnje koji je tim zemljama donio trajan mir, prosperitet i ugled u svijetu.

5. Održiv razvoj

- Odnos prema neobnovljivim izvorima energije, prema šumama i vodama, prema prirodi koja nas okružuje i čiji smo mi dio, treba biti vođen mudrom rečenicom starog indijanskog poglavice: “Ovaj svijet nismo naslijedili od svojih predaka nego posudili od svoje djece.”

6. Kulturna politika

- Udar kojeg je na kulturu izvela aktualna vlast, s ciljem da iz nje isključi svakoga tko ne dijeli nacionalistički i klerikalistički svjetonazor, treba biti poništen i, za početak, vraćen na polazišne postavke koje su dočekale prošlu Vladu.

- Nakon toga treba donijeti promišljenu kulturnu strategiju na tragu rješenja koje je ponudila inicijativa 'Kulturnjaci 2016.'.

Kakvi će biti izazovi koje nosi budućnost teško je predvidjeti, čak i na kraći rok. Tako se 2015. cijela Europa našla iznenađena valom izbjeglica. Ali kakvi će biti odgovori, da li će prevladati fobije, bezosjećajnost i bodljikava žica ili će se veliki broj ljudi sjetiti da je jedna od najvećih vrlina nesebična pomoć drugima u nevolji, ovisi o tome s kakvim ciljevima i na kakvim etičkim normama gradimo naše društvo.

Prijedlog obnove socijaldemokratske obnove potpisuju: Jasna Babić, Sandra Bartolović, Nada Beroš, Sanja Bilas, Goran Borković, Rada Borić, Danko Bosanac, Želimir Brala, Ivica Buljan, Nadežda Čačinović, Vlatko Čerić, Roberta David, Srđan Dvornik, Zoran Erceg, Vojmir Franičević, Štefica Galić, Igor Galo, Mirjana Galo, Rajko Grlić, Toni Gabrić, Goran Gazivoda, Hrvoje Harambašić, Drago Hedl, Branko Gumhalter, Zvonimir Jurić, Hrvoje Klasić, Nera Komarić, Mirjana Kučer, Slavo Kukić, Ante Lešaja, Svetozar Livada, Dragan Markovina, Renato Matić, Stipe Mesić, Dijana Milčić, Milorad Milun, Lidija Nonveiller, Boris Pavelić, Jadranka Pintarić, Edo Popović, Čedo Prodanović, Zoran Pusić, Urša Raukar, Božo Rudež, Sanja Sarnavka, Azra Svedružić, Nataša Škaričić, Vesna Teršelič, Ante Tomić, Leila Topić, Velimir Visković, Koraljka Vlajo, Mila Vlajo, Boris Vukobrat, Duško Zorić i Vjeran Zuppa.

Svi koji potpisom žele poduprijeti Prijedlog mogu se javiti na e-mail: [email protected].