Problemi su prisutni i u odnosu na integraciju izbjeglica i imigranata, pri čemu nedostaju ključni dokumenti odnosno službene politike za njezino ostvarivanje Foto: Osnovna škola "Sućidar" Split
Diskriminacija na osnovu rase, boje kože, jezika ili nacionalnog podrijetla i dalje je prisutna u Hrvatskoj, a pritužbe zbog toga redovito su najbrojnije među onima koje građani za diskriminaciju upućuju pučkoj pravobraniteljici. Diskriminatorni stavovi i postupci najčešće su usmjereni prema pripadnicima romske i srpske nacionalne manjine, objavio je Ured pučke pravobraniteljice povodom 21. ožujka Međunarodnog dana za suzbijanje rasne diskriminacije.
„Romi i dalje često žive u izoliranim i udaljenim naseljima bez osnovne infrastrukture, što otežava njihovu integraciju, obrazovanje i zapošljavanje te utječe na zdravstveno stanje“, navodi se u priopćenju.
Protumanjinska retorika u značajnoj je mjeri usmjerena prema pripadnicima srpske nacionalne manjine, a dovodi i do etnički motiviranog nasilja. Zbog toga bi – naglašava Ured pučke pravobraniteljice - sva nadležna tijela, a posebice sudovi, državna odvjetništva i policija, trebali djelovati brzo, učinkovito i usuglašeno.
Problemi su prisutni i u odnosu na integraciju izbjeglica i imigranata, pri čemu nedostaju ključni dokumenti odnosno službene politike za njezino ostvarivanje.
Ured pučke pravboraniteljice podsjeća da Hrvatska i dalje nema Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije, nakon što je prethodni istekao prije tri godine.
Ujedinjeni narodi ustanovili su Međunarodni dan za suzbijanje rasne diskriminacije u znak sjećanja na 21. ožujka 1960. kada je, tijekom mirnog prosvjeda protiv rasističkih zakona i aparthejda, policija u Južnoafričkoj Republici ubila 69 osoba.